Vijenac 253

Matica hrvatska

Izdanja

Iseljenička saga

Nakladni zavod Matice hrvatske 28. listopada predstavio je knjigu, koju je izdao sa Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvati na jugu Afrike autora Tvrtka Andrije Mursala.

Iseljenička saga

Nakladni zavod Matice hrvatske 28. listopada predstavio je knjigu, koju je izdao sa Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvati na jugu Afrike autora Tvrtka Andrije Mursala.

Okupljene je pozdravio Niko Vidović, direktor NZMH, istaknuvši prinos ovakvih knjiga upoznavanju Hrvata u svim dijelovima svijeta.

Predstavljajući knjigu mons. Vladimir Stanković, koji je kao svećenik boravio među Hrvatima u raznim dijelovima svijeta, osvrnuo se na crkveno pitanje, po njemu jako dobro obrađeno u knjizi. Zahvalio je Mursalu, koji je knjigom pridonio stvaranju slike o životu Hrvata na jugu Afrike, o čemu je dosad bilo malo literature, pa je stoga njezina važnost još veća, a kao posebnost istaknuo je i ilustracije, uglavnom stare fotografije.

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Boris Maruna istaknuo je jezgrovitost pisanja, preciznu rečenicu i lako čitanje ove knjige iz koje se mnogo može naučiti o Hrvatima u Africi, čija je sudbina zajednička svoj našoj emigraciji. Jakša Kušan, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika, naglasio je kako knjiga, iako govori o jednoj maloj zajednici u dalekim krajevima, ali zajednici koja ima svoju prošlost, govori o životu svih naših iseljenika u svim krajevima i jedna je od rijetkih koja dočarava način njihova života, opisuje put naših ljudi prije više od jednoga stoljeća koji su putovali svijetom bez sredstava, ali slobodno, ne bojeći se zapreka i iskazujući nevjerojatnu snalažljivost, čime su pokazivali upornost i otvorenost Hrvata prema svijetu. Njezina je vrijednost još veća kada se zna da je nastala u sredini u kojoj je teško doći do podataka, ali je autor u tome uspio utrošivši mnogo vremena i vlastitih sredstava, rekao je na kraju Kušan.

Autor, Tvrtko Andrija Mursalo, koji je knjigu prije više od dvadesetak godina na engleskom jeziku objavio u Johannesburgu, kao motiv za pisanje o ovoj maloj, ali staroj zajednici, o kojoj prvi podaci sežu u 1757. godinu, istaknuo je želju da čitateljima da realniju i ozbiljniju predožbu o ljudima, njihovoj tragičnoj iseljeničkoj sagi, o ljudima koji su možda stekli imovinu, ali su izgubili dio sebe.

Antonija Vranić

Vijenac 253

253 - 13. studenoga 2003. | Arhiva

Klikni za povratak