Dodijeljene nagrade Kozarac

Zagreb, 29. listopada Branimiru Bošnjaku dodijeljena je nagrada Josip i Ivan Kozarac za životno djelo, dok su istu nagradu za znanstveno djelo podijelili Krešimir Nemec, za knjigu Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000, i Goran Rem i Helena Sablić Tomić za knjigu Slavonski tekst hrvatske književnosti. Dodijeljene su i Kozarčeve povelje uspješnosti — Lani Derkač-Bešlić, za knjigu Osluškivanje anđela i Franji Plavšiću za knjigu Gospod nas jedini nije zaboravio.

Umro Tomislav Bakarić

Zagreb, 31. listopada Tomislav Bakarić, dramski pisac i prozaik, negdašnji spiker, urednik i ravnatelj Hrvatskoga radija, umro je u šezdeset i četvrtoj godini života, izvijestilo je Društvo hrvatskih književnika.

Bakarić je počeo pisati u »Poletu«, potkraj pedesetih godina, a 1966. izdaje prvu knjigu — Kako je umro grad. Autor je mnogih književnih kritika i pripovjednih tekstova, koji su sakupljeni u knjizi Mrtva priroda s pticom. Autor je i mnogih poznatih radijskih i televizijskih drama, kao što su Njezino veličanstvo ljubav, Rasap, Vrijeme buđenja, u kojima tematizira egzistencijalnu tjeskobu hrvatskoga intelektualca u skobu sa zbiljom (ili, bolje, s kojim je zbilja u sukobu).

Kazališne drame gotovo da je posvetio hrvatskom proljeću, a među njima najatraktivnija je bila Smrt Stjepana Radića, praizvedena 1971. i ponovno aktualizirana na kazališnim daskama u devedesetima. Bakarić je jedan od onih autora koji su zbog svojih uvjerenja, pretočenih u osjećajni i intelektualni svijet, morali podnositi i teška vremena šutnje. No, u devedesetima ponovno je stvaralački aktivan, a to kazališno razdoblje ostat će obilježeno i njegovom tragičnom ratnom pričom u sedam prizora Hasanaga.

Nacionalne manjine u Lisinskom

Zagreb, 2. studenog Šesta po redu manifestacija Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj održana je u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u organizaciji Savjeta za nacionalne manjine RH i pod pokroviteljstvom Vlade RH. Skup je u ime organizatora pozdravio Aleksandar Tolnauer, a u ime pokrovitelja ministar kulture Antun Vujić. Na njoj je prvi put nastupila i ove godine osnovana Nacionalna zajednica Rusa Hrvatske, koju je predstavila ženska pjevačka skupina. U bogatu programu koji je pružio široku sliku raznorodnoga tradicijskog nasljeđa, predstavili su se Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Savez slovenskih društava u RH, Udruga Roma Istre, Savez Slovaka, Nacionalna zajednica Rusa Hrvatske, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Savez Rusina i Ukrajinaca RH, Mješoviti pjevački zbor Lira, Zajednica Makedonaca u RH, Talijanska unija, Unija zajednica Albanaca u RH, Zajednica Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Savez mađarskih udruga, Židovska općina Zagreb i Savez Čeha u Republici Hrvatskoj.

Okrugli stol o Kukuljeviću

Kukuljevićev doprinos hrvatskom knjižničarstvu bio je naziv znanstvenoga skupa, održana u Varaždinskim Toplicama, kojim se iskazuje priznanje Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom za afirmaciju hrvatskih pisaca u samostanskim i javnim europskim knjižnicama, kao i za razvijanje Matičinih i hrvatskih narodnih i specijaliziranih knjižnica. Skup se tradicionalno održava u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Varaždinske Toplice i Matice hrvatske Zagreb, a uz potporu Ministarstva kulture. U širem smislu, znanstveni skup bio je posvećen razvoju hrvatskoga knjižničarstva, s osvrtom na zasluge književnika, političara i bibliofila Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji je čuvao hrvatske knjige i knjižnice u 19. stoljeću. U svestranoj djelatnosti, od političke do historiografske, Kukuljević je mnogo putovao i prijateljevao s mnogim intelektualcima, čega je plod i velik broj sakupljenih vrijednih knjiga i rukopisa, koje je čuvao u privatnoj knjižnici, oko dvanaest tisuća svezaka. Zbog financijskih briga Kukuljević je obiteljsku knjižnicu prodao JAZU, čime je udario i temelj Akademijinoj knjižnici, koja se danas, upravo zahvaljujući Kukuljeviću, može dičiti najvećim brojem glagoljskih knjiga. Kukuljević, koji je svoje djelo nadahnjivao ilirskim shvaćanjem o suradnji Južnih Slavena, koji je, prikupljajući mnoge izvore i pišući monografije, udario temelj modernoj hrvatskoj znanosti, utemeljivši i Društvo za povjesnicu jugoslavensku, autor je i važne Bibliografije hrvatske. To djelo, zamišljeno kao dio cjelokupne jugoslavenske bibliografije, prva je hrvatska retrospektivna bibliografija, koja obuhvaća vrijeme od početaka tiskarstva do njegova vremena. U vremenima kada su se knjige nemilosrdno uništavale Kukuljević je tražio i čuvao vrijedne rukopise i knjige koje nema ni NSK, putujući ne samo po hrvatskim krajevima nego i po svijetu, u Beč, Milano, Veneciju. Još jedna zahvala uglednom povjesničaru i književniku te političaru koji je 1843. u Saboru održao prvi politički govor na hrvatskom jeziku, iskazana je i ovim jednodnevnim skupom. Na njemu su svoja vrijedna istraživanja na području hrvatskoga knjižničarstva pročitali Đ urđica Čubrinović, Božena Filipan (predsjednica Ogranka MH Varaždinske Toplice), Krešimir Čvrljak, Željko Vegh, Marica Š. Ficović, Jerena Boroščak-Marjanović, Ivica Golec, Eduard Vargović, Jasminka Štimac i Ladislav Volić. Tekst Alemka Gluhaka pročitala je Božena Filipan.

Proslavljen devedeset i osmi rođendan Dragutina Tadijanovića

Zagreb, 4. studenoga Živio sam od Franje do Franje i još!, česta je uzrečica Dragutina Tadijanovića, koji je i devedeset i osmi rođendan proslavio u znanom duhovitom stilu, na prigodnoj svečanosti u Dvercima. Istresajući uspomene kao iz rukava, od kojih bi se mogla sastaviti i antologija zanimljivih susreta, Tadijanović je podsjetio na 1940. godinu, kada je upravo u Dvercima dočekivao Otona Župančiča, odnosno slovensku književnu delegaciju. Proslava je opet bila razglednica prošlih i sadašnjih slika — od onih iz rodnoga Rastušja, do slike spomen-ploče Tadijanoviću, na adresi Ilica 26, gdje je pjesnik živio, umovao i stihovao četiri desetljeća.

Pjesniku su čestitali gradonačelnica Vlasta Pavić, dogradonačelnik Milan Bandić i Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački, a čestitke je, recitirajući autorove pjesme, srdačno izrazila i Nada Subotić. Da ne bude sve akademski, jer Tadija je vitalniji od toga, slavljenika su obdarili cvijećem, šampanjcem i šeširom poznatoga majstora Cahuna, da nam Tadijin slavni lik bude još upadljiviji! Na svečanosti je predstavljeno i devetnaesto izdanje Tadijanovićeve najuspješnije zbirke — Srebrne svirale, koja je dosad tiskana u više od dvjesto tisuća primjeraka.

Uručene nagrade

Josip Juraj Strossmayer

Zagreb, 4. studenog Nagrade Josip Juraj Strossmayer za znanstveno stvaralaštvo, koje su ustanovili Zagrebački velesajam i HAZU, dodijeljene su na svečanosti u Preporodnoj dvorani. Nagrade je obrazložio predsjednik ocjenjivačkog odbora Milan Moguš. Josip Defilippis dobio je nagradu u području društvenih djelatnosti, za djelo Ekonomika poljoprivrede, a Igor Fisković nagrađen je za humanističko djelo Reljef kralja Petra Krešimira IV. Miroslav Dodig nagrađen je za rad Pliometrijski mišićni trening, odnosno, za zasluge u medicini, a Nikola Juretić nagradu je dobio za rad Osnovne biljne virologije, odnosno za prinos u području prirodnih znanosti. Nagrada za doprinos tehničkoj znanosti jednako je pripala Rajki Budin i Alki Mihelić-Boganić, za rad Osnove tehničke termodinamike.

U području izdavačkih djelatnosti nagrađena je kuća Prometej, izdavač knjige Kina od nebeskog carstva do naših dana Ive Dragičevića. Za sabrana djela Milana Begovića nagradu su podijelili Naklada Ljevak i HAZU. Nagradu je dobila i Medicinska naklada, koja je objavla knjigu Gastroenterologija i hepatologija. Zajednički su je dobili Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatske vode, za knjigu Vode Cetine i njezina porječja Nives Štambuk-Giljanović. Na području tehničkih znanosti nagrađena je kuća Masmedia, za Leksikon građevinarstva, te Školska knjiga za inženjerski priručnik iz područja elektrotehnike, elektronike, komunikacije i električnih strojeva.

Dani Thomasa Bernharda

Zagreb, 6. studenog Počela je manifestacija Dani Thomasa Bernharda, posvećena jednom od najvećih austrijskih pisaca, u organizaciji Hrvatskoga PEN-centra, ETK Donadria iz Beča, Kazališta Gavella, zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i Goetheova instituta u Zagrebu. Dani su započeli u Gavelli, otvaranjem izložbe fotografija manuskripata te izvedbom Bernhardova djela Trg heroja, koje ga je i učinilo društveno kontroverznim čovjekom. Naime, u tom djelu svoje sunarodnjake naziva pogrdnim imenima, kritizirajući tako i proslavu pedesete obljetnice Hitlerova pripojenja Austrije Njemačkoj 1989.. U Goetheovu institutu održan je simpozij posvećen djelu autora.

Lada Žigo