Anđeo sapunice

Anđeo sapunice

Angel, horor TV-serija, Nova TV

Što mora činiti religija u dobu televizijskih sapunica? Najlogičniji bi odgovor bio — zabavljati. Jer samo tako može ostati konkurentna na današnjem globalnom tržištu potrošačkih proizvoda i usluga. A sudeći po nevjerojatnoj najezdi serija s nadnaravnim karakterom na televizijskim ekranima (Roswell, Buffy ubojica vampira, Angel, Čarobnice, Joan of Arcadia, Tru Calling...), netko tamo gore na božanskom tronu to očito zna i šiba nas nemilice religijskim motivima, koji bi, ako se stvari nastave ovakvim tempom, mogli uskoro postati povlašteni sadržaj svih malih ekrana diljem globusa. Mislite da je predviđanje pretjerano?

Razmislite malo: još do jučer u bezbrojnim smo realističkim sapunicama uživali u pokvarenim, pohlepnim i sladostrasnim likovima (od legendarne Alexis iz Dinastije do svih onih negativaca u odvjetničkim i policijskim serijama), dok danas na njihovu mjestu stoje stameni mladići i djevojke s nadnaravnim sposobnostima, pali i nesretni vampiri, simpatične i dobre vještice-wike te sveznajući štreberi lovci na demone. Nekada smo u sapunicama uživali u ljepotama izvanbračnog seksa i nevjere, divili se zlim manevrima napaljujućih likova što su svoje životne i poslovne partnere potkradali u korporacijama, a danas našu pozornost plijene mladi misionari i misionarke koji ponosno ističu svoje djevičanstvo (Roswell), libe se smrtonosnih spolnih odnosa (Angel), ili pak utjeruju pravdu tamaneći glogovim kolcem i kung fu-udarcima zle demone i đavlove sluge u nehumanim školskim sustavima (Buffy).

Horor franšiza

Da li je ovdje riječ o nekom zakašnjelom milenarističkom refleksu, koji poput medijskog odjeka prati dvije tisućitu i naše katastrofične maštarije vezane uz nju, ili o nekom prikrivenom ideološkom simptomu Zapada koji u svijetu nakon 11. rujna vidi samo opću nesigurnost i strah od religioznih fanatizama, ostaje poticaj za razmišljanje. No, bilo kako bilo, serija Angel u nas s uspjehom ulazi i u svoju drugu sezonu prikazivanja na zadovoljstvo brojnih obožavatelja. Kao jedna od zanimljivijih u spomenutom žanru nadnaravnih sapunica, serija Angel dokazuje da religiozni i moralistički sadržaji mogu danas vrlo dobro opstati zapakirani u moderno i privlačno ruho. Sjajni i proslavljeni scenarist i autor serijala Joss Whedon zapakirao je intrigantnu priču o palom vampiru što se bori sa svojom savješću za spas vlastite duše u atraktivan oblik tinejdžerske horor-sapunice.

Joss Whedon postao je slavan po serijalu Buffy ubojica vampira, u kojem je tegobe odrastanja jedne tinejdžerice pretvorio u pametni predtekst za pravi mali feministički pop kult prilagođen dobu girl power pokreta. U spomenutom je serijalu i nastao lik posrnula vampira Angela, koji će se osamostaliti i dobiti zasebni serijal — Angel. Trik kojeg je Whedon izveo s Buffy i Angelom u stilu je pravoga nepatvorena postupka sapunice uz jednu malu inovaciju — zašto da se likovi prelijevaju samo iz epizode u epizodu jednog serijala, kad bi se mogli prelijevati i iz serije u seriju! Televizijska je trakavica osim klasičnog (jednog) distribucijskog kanala pametnom zamisli Whedona dobila i onaj drugi, u obliku paralelne linije u sestrinskom serijalu. Što je omogućilo likovima da se šeću iz Buffy u Angela i obrnuto. I usput je postignuto to da je Whedon zapravo redefinirao pojam i mogućnosti televizijske sapunice, ali i stvorio pokusni poligon za nastanak novih unosnih franšiza.

Muške patološke opsesije

Glavni je lik u seriji Angel vampir po imenu Angel, koji kao rijetko koji vampir ima dušu, ali pod prijetnjom opskurne ciganske kletve stalno mora paziti na svoj vampirski libido, jer će podlegne li spolnim užicima opet ostati bez duše, što znači da će kao kakav izgubljeni prokletnik ostati stalno zatočen u labirintu vlastitih opsesija do kraja svijeta i vremena. U Los Angelesu, idealnom gradu grijeha, Angel okuplja svoj istražiteljski tim Angel Investigations i skupa s lovcem na demone Wesleyjem te vidjelicom budućih nasilnih događaja Cordelijom nastoji spasiti nevine žrtve i kazniti zle počinitelje. Svijet serijala Angel svijet je mračnih ulica Los Angelesa i podzemnih kanalizacijskih kanala u kojem osim dobrih i zlih ljudi žive, djeluju i svoje poganske obrede pripremaju krvoločni vampiri, najraznovrsniji demoni te kojekakva druga nadnaravna bića.

Angel poput kakva akcijskoga junaka biva stalno upleten u borbe s demonima i u svojoj puritansko-kalvinističkoj misiji nastoji izboriti mir i spas svoje duše. Ili uvjeriti druga bića i čudovišta u to kako bi sudnji dan mogao biti blizu i da bi se zarad vlastita spasenja mogli preobratiti u dobre demone i vampire. No, razloga za postizanje duševnoga mira ima i sam Angel. U stalnim flashbackovima pratimo Angelovu pretpovijest, iz koje doznajemo da je u stoljećima što prethode radnji Angel bio zloglasni vampir Angelus ogrezao u zločin, ocoubojstvo i rodoskvrnuće! Današni Angel stalno se prisjeća mračne prošlosti i nastoji obraniti sadašnji mir i integritet od provale potisnutog sadržaja. A to nije lako. Brojne smicalice demonskih bića i vampirica iz Angelove prošlosti nastojat će uvijek u Angelu probuditi staroga krvoločnog Angelusa. Lik Angela idealan je predložak Whedonu da iz epizode u epizodu tematizira muške patološke opsesije te da ih zatim egzorcira u obliku akcijskih prizora i Angelovih othrvavanja njegovim vlastitim materijaliziranim demonskim porivima.

Posvećeni ateizam

Kad su Jossa Whedona pitali za religiozna uvjerenja, on je istaknuo kako sebe zapravo smatra ateistom tvrdolinijašem, s malom slabošću, a ta je da ima strast prema svemu što je sveto i posvećeno. I doista nadnaravni svijet Angela mogli bismo opisati kao korektiv današnjemu raščarobiranu svijetu bez duhovnih uporišta, iskvarenu bogovima posvemašnjeg materijalizma. Jer lik vampira i nije ništa drugo doli savršena metafora za potrošača kasnoga kapitalizma (u jednoj epizodi Angel na benzinskoj postaji spaljuje dvije vampirice koje spas pronalaze pod mlazom vode ispod hidranta u sceni koja nedvojbeno parafrazira slavnu Coca-colinu reklamu). Da je u seriji Angel doista na djelu pametna kritika današnjega materijalizma te bespoštedna svijeta kapitala, svjedoče i činjenice da u seriji Los Angelesom upravlja zla odvjetnička tvrtka koja unajmljuje demone pripremajući nadolazeću Apokalipsu, a lokalnu kabelsku televiziju drže čvrsto u rukama pokvareni čarobnjaci prodajući masama propagandnu maglu. No, i pored općega mračnog postava, serijal nudi mnogo humorističkih detalja i istančane ironije koju dobivamo u Angelovim interakcijama s nadasve životnim i kontrapunktnim likovima Wesleyja i Cordelije. Tako u jednoj epizodi ti karakteri smišljaju slogan za svoju tvrtku koja se baviti spašavanjem posrnulih duša i dolaze do luckastog: Mi ćemo vas pridignuti kada posrnete. Uz pametne scenarističke dosjetke i brojne situacije koje odišu finom postmodernističkom ironijom Whedon daje i ubojite društvene komentare ne ostajući dužan tabloidima, rasističkim trendovima u američkom društvu ili stereotipima iz suvremene pop kulture. Što još reći doli, zabavite se dobro uz Angela i osjetite pravi religijski trnac. Jer nećete se morati bojati da će vam netko soliti pamet svojim dosadnim katekizmom — Whedon vrlo dobro zna da današnje Zlo d.o.o. više ne igra po nekim predvidljivim biblijskim pravilima.

Predrag Madžarević