Završila konferencija ministara kulture Vijeća Europe

Završila konferencija ministara kulture Vijeća Europe

Opatija, 22. listopada Prihvaćanjem Deklaracije o interkulturalnom dijalogu i sprečavanju sukoba, završila je u Opatiji trodnevna Konferencija ministara kulture Vijeća Europe. Na konferenciji, na kojoj su sudjelovala 32 ministra te mnogi drugi sudionici, iz pedesetak europskih zemalja, iznesena su razna mišljenja o temama Kultura i sukob, Različitost i dijalog i Upravljanje i međusektorska suradnja. Prije toga održane su konferencije Međunarodna mreža za kulturnu raznolikost (INCD) i Međunarodna mreža za kulturne politike (INCP).

Interkulturalni dijalog

Konferencija je počela 20. listopada u hotelu Ambasador, otvaranjem važne teme interkulturalnoga dijaloga, odnosno kulturne raznolikosti, za čije su poticanje odgovorni i ministri kulture. Otvorivši konferenciju, ministar Vujić istaknuo je kako je podizanje civilizacijske razine kulture, kao i uvažavanje kulturnih posebnosti, važno za stišavanje sukoba u kojima se često kultura zlorabi. Naglasio je da ideologiziranje kulture krivotvori njezine vrijednosti. Treba, kazao je, i zakonskim rješenjima štititi kulturu nacionalnih manjina u svakoj zemlji, odnosno poticati kulturne raznolikosti.

Ministra Vujića pozdravila je i zamjenica generalnoga tajnika Vijeća Europe Maud de Boer-Buquicchio, koja je i za medije izjavila kako je kultura u Europi još, nažalost, pod utjecajem politike. Unatoč tome što je Hrvatska proživjela rat, ona je, kazala je, izgradila svijest o multikulturalnosti, što i jest tema ove konferencije, koja potiče slobodu kulture u medijima koje još nema dovoljno u nekim europskim zemljama.

Načelnica Odsjeka za kulturnu politiku i djelovanje Vijeća Europe Vera Boltho naglasila je da je prihvaćena Deklaracija o interkulturalnom dijalogu i sprečavanju sukoba dokument dobrih namjera, a najavila je i češće interkulturalne skupove. Tako će već u prosincu ove godine biti organiziran takav skup u multikulturalnom Sarajevu.

Deklaracija je obvezala europske ministre da čuvaju i promiču različite kulturne tradicije, da potiču snošljivost i međusobno razumijevanje. Temelj je europskoga napretka kultura koja najbolje može poticati liberalnost, kulturnu raznolikost, a jedna od njezinih zadaća jest i sprječavanje asimilacije kulture manjina, koje najviše stradavaju u procesu globalizacije, bio je jedan od učestalih zaključaka na konferenciji.

Kultura i sukob

Inicijativa da se ministri angažiraju u zaustavljanju sukoba pokrenuta je još 2001. u Dubrovniku, u doba konferencije Kultura i sukob, koja je organizirana zbog gorkih iskustava Hrvatske sa zlouporabom kulture, kako je kazao Vujić. Objasnio je kako je kultura most između raznih društvenih skupina i nacija, ne samo most koji povezuje nego, nažalost, često i onaj koji se ruši i razdvaja obale. U razvoju kulture važno je, također je više puta naglašeno, poticati pluralizam i nezavisnost medija.

Primjer dijaloga kultura iznio je ambasador Joseph Licari, potpredsjednik Komiteta zamjenika ministara, potičući na otvorenost Europe prema zemljama južne obale Mediterana i središnje Azije, a na suradnju europskih i arapskih zemalja pozvao je Mamdouh Mosly, predstavnik Lige arapskih država. Među mnogim potporama i porukama pročitana je ona Mongija Bousnina, generalnog direktora Organizacije za obrazovanje, kulturu znanost Arapske lige, u kojoj je kazano da arapski svijet više nego ikada dosad pruža ruku Europi. Katerina Stenou istaknula je kako UNESCO svestrano podupire interkulturalne dijaloge.

Josipu Mlakiću nagrada Ksaver Šandor Gjalski

Zagreb, 17. listopada Na konferenciji za novinare objavljeno je da je Josipu Mlakiću, autoru romana Živi i mrtvi, dodijeljena nagrada Ksaver Šandor Gjalski. Roman je proglašen najboljim proznim djelom izdanim u Hrvatskoj u razdoblju od rujna 2002. do rujna 2003. godine. Romanu je konkuriralo, kako je kazao predsjednik prosudbenog povjerenstva Miroslav Šicel, 37 proznih djela. U prosudbi književnoga djela Josipa Mlakića istaknuto je da ono donosi beznadnu sliku rata, odnosno sliku kolektivnoga gubitništva u kojoj nema ni pobjednika ni pobijeđenih.

Nagrada Gjalski uručena je Mlakiću 25. listopada, na svečanosti kulturne manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog koja se održala u Zaboku. Povelju je nagrađenomu uručio gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek, plaketu s likom Gjalskog potpredsjednik DHK Miroslav Šicel, a novčani dio nagrade pomoćnik ministra kulture Branko Maleš.

Otvoren Mjesec hrvatske knjige

Krapina Ministar kulture Antun Vujić otvorio je Mjesec hrvatske knjige, otvarajući tom prigodom i novosagrađenu krapinsku knjižnicu. Ministar je istaknuo kako je ove godine u Hrvatskoj tiskano čak trideset posto više knjiga nego lani, kako je u posljednje dvije otvoreno stotinu novih knjižara te petnaestak knjižnica, što je znak da u Hrvatskoj itekako postoji interes za knjigu. Mjesec hrvatske knjige počeo je u Krapini i zbog spomena na Ljudevita Gaja i njegovo zalaganje za štokavski jezik, koji je simbol i kulturnoga i narodnog jedinstva svih Hrvata.

Veljko Barbieri podnio ostavku na mjesto potpredsjednika DHK

Zagreb Veljko Barbieri podnio je neopozivu ostavku na mjesto potpredsjednika Društva hrvatskih književnika, navevši za to dva razloga — nesazivanje izvanredne izborne skupštine DHK, nakon što su već tri člana uprave dali ostavku (Mrkonjić, Maroević, Bošnjak) i nakon što je preminuo dopredsjednik Anđelko Novaković te stopiranje objavljivanja Antologije hrvatskoga pjesništva Zvonimira Mrkonjića. Barbieri se, kako objašnjava, zalagao da se ta knjiga, koju potpisuje stručna osoba, objavi bez ikakvih intervencija, a predsjednik DHK Slavko Mihalić stopirao je njezino objavljivanje. Stoga je glasovao Upravni odbor, pet članova bilo je za objavljivanje, četiri protiv, dok su dva bila suzdržana. Tek sutradan, kaže u svom obrazloženju Barbieri, u Društvu su rekli da glasovanje nije ipak važeće, jer prema Statutu odlučuje iznadpolovična većina. Zvonimir Mrkonjić je pak komentirao da je Slavko Mihalić za sastanak uprave pripremio tekst u kojem mu je prigovorio da je iz antologije izostavio pedesetak važnih imena. Takva nepotpuna antologija, kazao je Mihalić, ne može izići u izdanju DHK.

Draženu Katunariću nagrada Menada

Tetovo, 21. listopad Draženu Katunariću dodijeljena je nagrada Menada za poeziju, o kojoj je odlučio odbor Internacionalne književne manifestacije Ditet e Naimit, koja se sedmi put za redom održala Tetovu, u Makedoniji, od 16. do 21. listopada. Dražen Katunarić nagradu je osobno primio, a dodjela je naišla i na lijep odjek u makedonskim i albanskim medijima. Valja napomenuti da su članovi žirija ugledni albanski pisci i drugi strani intelektualci, kao Ismail Kadare, Fatos Arapi, Ali Podrimja, Din Mehmeti, akademik Rexep Ismajli, Robert Elsie (Kanada), Aleksander Zoto (Francuska) i Shaip Emerllahu, direktor festivala.

Otvoren Beogradski sajam knjiga

Beograd, 21. listopada Otvoren je Beogradski sajam knjiga, koji je okupio petstotinjak izlagača, a hrvatski su izdavači nastupili samostalno, bez zajedničkoga štanda. U čast Kanadi, kao gostu Sajma, pozdravne su govore održali David Albahari, srpski pisac koji živi u Kanadi, i kanadski književnik Naim Kattan. Kako su izvijestili naši mediji, sajam većinom daje uvid u srpsku i crnogorsku književnost, odnosno nema osobita međunarodog štiha. Broj inozemnih štandova naime prilično je malen.

Hrvatsko društvo pisaca o planu i programu

Zagreb, 22. listopada Hrvatsko društvo pisaca iznijelo je svoje dosadašnje projekte i buduće ciljeve na konferenciji za tisak koja se održala u Basaričekovoj 24, novim prostorijama toga drušva. U uvodnim riječima predsjednik Društva Velimir Visković istaknuo je da HDP nije krovna udruga kao DHK, nego da je otvoreno prema svim opcijama i estetikama. Iako na početku puta, DHP ipak ima objavljenih publikacija, npr. četiri dvobroja »Književne republike« (uz potporu nakladničke kuće Profil), prvi broj časopisa »Relations« (ur. Dražen Katunarić), koji ima sličnu koncepciju kao »Most«, a to je promicanje naše književnosti na stranim jezicima. Najavljeno je još publikacja — novi broj »Europskoga glasnika«, te biblioteka Moderna poezija, koja bi trebala krenuti iduće godine. Od međunarodnih djelatnosti istaknut je stipendirani odlazak Zvonka Makovića u Francusku, još budućih stipendija, gostovanje na raznim književnim festivalima u svijetu.

Ostavku Veljka Barbierija na mjesto dopredsjednika DHK Velimir Visković nije posebno komentirao, naglasivši opet da to društvo, samom cenzurom knjige Antologija hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća Zvonimira Mrkonjića pokazuje da u njemu više nema umjerene struje. Dražen Katunarić, koji je antologiju naručio, kazao je kako nikako ne podupire miješanje u uređivačku politiku Biblioteke DHK.

Galovićeve jeseni u Koprivnici

Koprivnica, 22. listopada Počela je manifestacija 10. Galovićeve jeseni, koja je trajala do 25. listopada, a uključila je izložbe likovnih i literarnih radova učenika u Knjižnici i čitaonici Fran Galović te nastupe naših pjesnika — Sanje Pilić, Tita Bilopavlovića, Paje Kanižaja. Bogata proslava uključila je koncerte, recitale, izložbe, a i prelistavanje časopisa »Kaj«, u kojem su objavljena i predavanja s književno-znanstvenoga skupa uz 115. obljetnicu književnikova rođenja. Ovogodišnji Fran Galovićza najbolje ostvarenje zavičajne tematike u 2002. dodijeljen je pjesniku Ivici Jembrichu.

Radionica prevođenja s njemačkoga jezika

Društvo hrvatskih književnih prevoditelja organizira radionicu književnoga prevođenja s njemačkog jezika, koja će trajati od 14. studenoga do 4. prosinca, u prostorijama Društva (Ilica 42/II, dva puta tjedno u poslijepodnevnim i večernjim satima. Prijaviti se mogu osobe koje se već bave književnim prevođenjem, diplomirani germanisti i apsolventi germanistike. Cijena upisnine je 100 kuna. Upisi traju od 3. do 7. studenoga, od 10 do 13 sati, u tajništvu Društva. Ostale informacije zainteresirani mogu dobiti na tel. 01/48-47-565.

Lada Žigo