Za višekratno čitanje

»Prirodoslovlje«, časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, gl. ur. Nenad Trinajstić, br. 1/2002, Zagreb, 2002.

Početkom studenog 1997. Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, uočivši da u kulturnom životu Matice, bogatu književnim i umjetničkim događanjima, nedostaje popularnoznanstvena riječ, pokrenuo je seriju popularnoznanstvenih predavanja iz raznih područja znanosti u Matičinoj dvorani na Strossmayerovu trgu. Na znanstvenoj je tribini u prvih pet godina njezina odvijanja održano više od šezdeset predavanja kojima je prisustvovao velik broj zainteresiranih slušatelja, što i nije veliko iznenađenje s obzirom na uistinu zanimljiv izbor tema predavanja koja su održali ugledni predavači. Svako predavanje završavalo je sadržajnom raspravom, tijekom koje su pojašnjene brojne pojedinosti koje nisu mogle biti cjelovitije obuhvaćene tijekom jednosatnoga predavanja.

Budući da većina predavanja tijekom vremena nije izgubila gotovo ništa od svoje aktualnosti, »Prirodoslovlje«, obilježavajući petu godišnjicu njihovih održavanja, donosi neke od radova prezentiranih u tom razdoblju.

Tekstovi su podijeljeni u dvije skupine — u prvoj je pet preglednih članaka, a u drugoj jedan stručni rad.

Ne trebate biti osobit poznavatelj flore da biste u cvjetnom motivu naslovnice prepoznali najvažniju endemičnu biljku hrvatske flore — velebitsku degeniju, koja nas upućuje da u časopisu potražimo članak Velebit — očima ljubitelja prirode Sergeja Forenbachera zaljubljenika u prirodu, posebice velebitsku, o čijoj je flori i fauni napisao više knjiga. Pisan svima razumljivim jezikom članak stručno i sažeto prikazuje najvažnije odlike živoga svijeta Velebita, a u dodatku rada izneseni su stručni nazivi biljaka i životinja koje se u njemu spominju.

Vrlo zanimljiv i (nažalost) aktualan je i članak Teodora Wikerhausera i Viktorije Kutičić o parazitima koji se mesom prenose na čovjeka. Autori su obradili četiri parazita (jednostaničnu Toxoplasma gondii, te višestanične goveđu (Taenia saginata) i svinjsku (Taenia solium) trakavicu te Anisakis simplex i Trichinella spiralis), izložili njihovu građu, putove širenja, dijagnostiku i prevenciju. Članak je bogato ilustriran fotografijama, koje će čitatelja zasigurno potaknuti da porazmisli o tim nametnicima.

One koji paze na svoju prehranu zasigurno će privući i stručni rad Roka Živkovića Aditivi, u kojem autor iznosi prikaz povijesnoga razvoja skrbi kako bi hrana dostupna potrošačima bila sigurna za njihovo zdravlje, prikazuje stanje aditiva te objašnjava razliku između aditiva i suplementa.

Opširan popis literature (objavljen uz svaki članak) upućuje zainteresirane na tekstove kojima mogu proširiti znanje, a ono što svakako treba istaknuti (i što u časopisima rijetko nalazimo) jest profesionalna biografija i fotografija autora koje prate svaki rad.

Kvalitetni popularnoznanstveni tekstovi kao i njihova pregledna prezentacija čine »Prirodoslovlje« časopisom za višekratno čitanje, štivom kojem ćemo se s povjerenjem vraćati.

Sandra Cekol