Vraćanje identiteta

Vraćanje identiteta

Arhitektonska vrijednost i ljepota mosta krije se u jednostavnosti linija, primjeni samo osnovnih elemenata strukture, tankim i elegantnim oblicima. Strukturom i uklopljenošću most je postao najpoznatija vizura bosanskohercegovačkoga grada

Kada neki grad i u samu svome imenu sadrži riječ koja označava njegov simbol, to dovoljno govori o značenju toga simbola za identitet grada. Jedan je od takvih gradova i Mostar sa svojim starim mostom. Njegovo rušenje u studenom 1993. značilo je i gubljenje identiteta. Zato njegova obnova, koja je u tijeku i koja se planira završiti u ljeto sljedeće godine, na neki način znači i obnovu duha grada i njegovih stanovnika. Obnovi su se pridružile mnoge zemlje i institucije, a sve pod strogim nadzorom UNESCO-a, koji je zahtijevao da se pritom poštuju stroge mjere autentičnosti, one mjere kojih se držao i graditelj Hajrudin kada je 1566. godine napravio projekt za most.

Velika ambijentalna važnost

Mostarski most, dio najstarije jezgre grada, okružen starim kamenim objektima tipičnog arhitektonskog stila, od velike je ambijentalne važnosti u urbanističkoj strukturi grada, a specifičnim položajem uklopio se i u prirodnu konfiguraciju terena, strme stijene. Arhitektonska vrijednost i ljepota mosta krije se u jednostavnosti linija, primjeni samo osnovnih elemenata strukture, tankim i elegantnim oblicima. Strukturom i uklopljenošću most je postao najpoznatija vizura bosanskohercegovačkoga grada.

Izložba koja je bila postavljena u zagrebačkom Muzeju Mimara prigodom njegove obnove informativnoga je karaktera, sastavljena od dva dijela. Prvi zauzimaju fotografije i razglednice sentimentalnog karaktera, koje prikazuju most iz različitih vizura i u različita vremena. Drugim dijelom izložbe, sastavljenim uglavnom od panoa na kojima se željelo prikazati povijest mjesta i prostora, ukazuje se na njegovu vrijednost mosta kao poveznice dviju obala, ali i kultura, a u središtu se smjestila maketa mosta s njegovom okolnom urbanističkom cjelinom i nekim originalnim kamenim ostatcima mosta koji su izvađeni iz Neretve nakon rušenja. Ono što nedostaje tom dijelu izložbe više je podataka o tijeku rekonstrukcijskih radova, i to slikovnog karaktera, što bi i bio najbolji način za upoznavanje tijeka rekonstrukcije, čiji je plan izradila talijanska tvrtka General Engineering iz Firence zajedno s odsjekom Civil Engineering Sveučilišta u Firenci, na čijoj je web-stranici to zaista bogato i prezentirano.

Antonija Vranić