Nove prostorije u Vrazovoj ulici

Nove prostorije u Vrazovoj ulici

Iako se ističe da su Hrvati u BiH medijski slabo zastupljeni i da imaju nedovoljan broj institucija i publikacija (koje podosta, s humanitanom gestom, potiče i Crkva), ipak su Dani Matice hrvatske u Sarajevu, koji su trajali od 14. do 18. listopada, dobili medijski odaziv u BiH, veći no mnoge hrvatske kulturne manifestacije u Hrvatskoj. Baš zato što je Hrvata, kako sami nostalgično kažu, u BiH samo oko dvadeset tisuća (dvostruko manje no prije rata), svako njihovo kulturno okupljanje bez velike financijske potpore tim više biva obilježeno entuzijazmom. Dani Matice hrvatske obuhvatili su svečano otvaranje novih prostorija u Vrazovoj ulici, spektakularni i bisevima popraćeni koncert ansambla Lado u prepunoj dvorani Bosanskog kulturnog centra, izložbu slika Petra Perice Vidića, izložbu zlatoveza Kornelije Barukčić Zlato Slavonije te reviju tradicionalne nošnje Hrvata.

Vjera u vlastite snage

Za samu Maticu svakako je antologijska bila proslava useljenja u nove prostorije, nakon čega je ta reprezentativna hrvatska kulturna institucija u Sarajevu konačno, nakon šesnaest kvadrata u prostorijama Hrvatskoga katoličkog dobrotvornog društva, uselila u osamdesetak kvadrata. Matica hrvatska, Ogranak Sarajevo dobiva za cijelu godinu 5000 konvertibilnih maraka od Grada, a isto toliko od Ministarstva kulture Kantona Sarajevo. Pri otvaranju Mjeseca hrvatske knjige, ministar Vujić naglasio je kako se ove godine u Hrvatskoj tiskalo trideset posto više naslova nego lani, kako je otvoreno stotinu novih knjižnica, što govori o velikom interesu Hrvata za knjigu, a dotle sarajevska Matica jedva uspijeva u osam godina objaviti desetak knjiga, za što dobivaju novac samo za tiskanje. Hrvatska kulturna družina u Sarajevu snalazi se jedva, dobivajući uglavnom namjenska sredstva. No, fra Petar Perica Vidić, predsjednik Matice hrvatske, Ogranak Sarajevo, nije se žalio, nego je zahvalio hrvatskom Ministarstvu kulture na financiranju gostovanja ansambla Lado, koje je zaista bilo izniman događaj u Sarajevu.

Dane Matice hrvatske, kao i sam rad Matice poduprli su pri svečanom otvaranju novih prostorija predsjednik Matice fra Petar Perica Vidić, predsjedatelj predsjedništva BiH Dragan Čović, veleposlanik RH Josip Vrbošić te potpredsjednik Matice hrvatske iz Zagreba Stjepan Sučić. On je naglasio kako je sarajevska Matica jedan od odlučnijih ogranaka, kako danas beremo plodove obnavljanja sarajevske Matice 1996, kada je kultura bila graditelj mira u danima opsade. Stjepan Sučić podsjetio je na dugotrajne tragove hrvatske kulture u BiH, na Kranjčevićev grob u Sarajevu, na rad Ćire Truhelke, koji je u BiH zasnivao kulturne institucije (Zemaljski muzej, npr.) te pokrenuo mnoga istraživanja (npr. istraživanje stećaka), kao i na tragove drugih stvaralaca. Zaključio je kako se ne može napisati ni jedna sustavna knjiga o hrvatskoj kulturi, a da se ne govori o kulturnim prinosima Hrvata u BiH.

Pisana baština

Upravo ta teza bila je povod sarajevskoj Matici za veliku ediciju Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga (koja je još u nastajanju), kojom se nastoji zaokružiti slika hrvatske književnosti BiH, od 14. stoljeća do danas. Edicija je bogata ne samo autorima (kojih je uvršteno 350) nego i žanrovima (od kodeksa i zbornika, preko legendi i životopisa do romana i pjesama), kao i pismima (glagoljica, bosančica, latinica). Projekt (čiji je glavni urednik Mirko Marjanović), uz časopis »Hrvatska misao«, jedan je od najpoznatijih pothvata Matice hrvatske ogranak Sarajevo. Edicija je kruna sveukupnoga stvaralaštva hrvatskih pisaca BiH, koji su dosad bili nedovoljno zastupljeni u stručnim antologijama, kao što je ona Veselka Koromana Hrvatska proza BiH od Matije Divkovića do danas.

Dani Matice hrvatske u Sarajevu nastavak su suradnje sa Središnjicom u Zagrebu, a ta suradnja bila je vidljiva i prije nekoliko mjeseci, kada je Matica hrvatska, Ogranak Sarajevo, gostovala u Bjelovaru. Matičini dani u Sarajevu jedna su od najupadljivijih manifestacija hrvatske kulture u BiH, što je iskorak s obzirom na to da hrvatska kultura, osim radija Vrhbosna te publikacija »Svjetlo riječi«, »Katolički tjednik«, mostarski »Dnevni list« i još nekih, i nema neku širu medijsku prezentaciju. Nije to baš u skladu s tradicijom Hrvata u BiH, koju je hvalio i Matoš u svom putopisu Iz Sarajeva, spominjući slogu Hrvata BiH, kojih je onda u Hrvatskoj narodnoj zajednici bilo 48 000. Tradicija se danas nastavlja na kredit. Naime, da nije bilo zalaganja fra Petra Perice Vidića i podizanja kredita u skromnim uvjetima za stan u Vrazovoj, Matica ne bi imala ni matičnu oznaku, tj. svoju adresu.

Lada Žigo