Matičar gospodarstva i kulture

Matičar gospodarstva i kulture

Dizajn mora uspostaviti dijalog ne samo s gospodarsko-državnim strukturama nego već i sa širom javnošću kako bi se stvorili temeljni kriteriji vrijednosti i načela prepoznavanja tih vrijednosti. Menedžer u dizajnu istodobno je i organizator projekata, kao i njihov javni promotor u medijima

Uz ime Tatjane Jallard potpisuje se dosad nepostojeće zanimanje u Hrvatskoj — dizajn-menedžer. Do sada je radila odnose s javnošću za ZKM, plesni festival u Sanvinčentu, uređivala je emisiju Transfer te bila sudionica u Programu za razvoj Ujedinjenih naroda. Tatjana Jallard, koja je neobično prezime stekla udajom za švicarskoga Francuza, predstavila se kao dizajn-menedžerica prvi put na izložbi 03, postavljenoj u Gliptoteci HAZU, na kojoj se pokazuju dosezi hrvatskoga dizajna u posljednje dvije godine.

Dizajn-menedžer novo je zanimanje u Hrvatskoj. Što konkretno potpada pod tvoje dužnosti?

— Sam dizajn relativno je nov pojam i u Hrvatskoj nedovoljno značenjski određen. U prijelomnom razdoblju hrvatske tranzicije, u doba težnje za definiranjem pojma i funkcije dizajna u društvu, Hrvatsko dizajnersko društvo je sredinom 2003. uspostavilo novu strukturu i mehanizme djelovanja. Iz profesionalne potrebe za definiranjem pojma i mehanizama dizajna u sklopu hrvatskoga gospodarsko-kulturnog miljea koji u sustavu slobodnog tržišnog razvoja i komunikacija nije prihvatio dizajn kao elementarni dio svojih strategija, uspostavljena je uloga dizajn-menedžera sa svrhom stvaranja sustavna dijaloga i strateške implementacije dizajna u gospodarsko-državne strukture.

Je li zanimanje dizajn-menedžera potrebno Hrvatskoj?

— U Hrvatskoj je prije svega potrebna intenzivna i dugoročna edukacijska kampanja o ulozi dizajna. Ukoliko ne stvorite svoje mjesto u medijima, kao javni segment u društvu, kao subjekt ne postojite u javnosti. Dizajn mora uspostaviti dijalog ne samo s gospodarsko-državnim strukturama nego i sa širom javnošću kako bi se stvorili temeljni kriteriji vrijednosti i načela prepoznavanja tih vrijednosti. Menedžer u dizajnu istodobno je i organizator projekata, kao i njihov javni promotor u medijima.

Poznata je činjenica kako u Hrvatskoj ne postoji sluh, prije svega gospodarstvenih struktura, za dizajn. No, kako ćeš ih uvjeriti da je dizajn integralni dio gospodarstva, a ne samo kultura, kako se još smatra?

— U sklopu projekta Dizajn-centra odredit ćemo kratkoročne i dugoročne ciljeve u sklopu kojih ćemo razvijati preduvjete za uključivanje dizajna u sve faze razvoja hrvatskih proizvoda, u kojima će dizajn biti njihov sastavni dio od prvobitnog koncepta do izgleda finalnog proizvoda, te njegove primjerene prezentacije. Produkt-dizajn rješava probleme urbanoga života zasnovane na stvarnim potrebama društva, pri čemu sâm oblik proizvoda biva definiran tehnologijom i funkcijom, a time i estetikom kao konačnim rezultatom.

Dakle, kako dovesti gospodarstvenika na izložbu dizajna?

— Gospodarstvenici će s vremenom početi shvaćati kako je upravo dizajn izvanredan element koji podiže konkurentnost proizvoda na tržištu. Proces edukacije traje, no snažnijim utjecajem i konkrentnim projektima vjerujemo da će se dijalog između dizajnera i gospodarstvenika temeljitije uspostaviti. Velika Britanija, Njemačka, Švicarska, Italija, Finska neke su od zemalja koje se koriste dizajnom kao najjačom promidžbom.

Imamo primjere zatvorenoga kruga s polja produkt-dizajna da kvalitetni hrvatski dizajneri rade u Italiji, a onda Hrvati kupuju talijanske kuhinje. Koliko bi bile skuplje (ili jeftinije) te kuhinje da se proizvode u Hrvatskoj?

— Povećana proizvodnja unutar jedne zemlje koja se koristi vlastitim sirovinama te razvija hrvatski proizvod spreman za probitak i prepoznavanje na inozemnom je tržištu neusporediva s uvozom stranih proizvoda. Uvoz je gubitak za zemlju koja uz postojeće potencijale sirovina, tehnologije i dizajna te potencijale ne rabi kao strateški alat razvoja. Uloga dizajna općenito je višeslojna — s gospodarskoga gledišta djeluje na konkurentnost proizvoda putem njegove simboličke vrijednosti, s kuturološkog utječe na predstavljanje neke zemlje njezinim proizvodima, a s edukativnog utječe na estetsko profiliranje jedne zajednice. U Hrvatskoj dizajn još nije prošao tranzicijsku fazu, što znači da se mehanizmi djelovanja iz socijalizma nisu adaptirali u sklopu privatnoga vlasništva i poduzetništva pri primjeni dizajnerskih usluga. Dizajnom se danas u Hrvatskoj, uglavnom grafičkim, koriste novonastale tvrtke u potrazi za novim identitetom. No, dizajn kao interdisciplinarni element treba biti uključen u razvojni proces proizvoda od sama početka do kraja.

U Hrvatskoj se, primjerice, na prste jedne ruke mogu nabrojati kvalitetno opremljeni interijeri kafića. Može li se to promijeniti?

— Može, ako se stručnjaci uključe u projektiranje tih prostora. Kad vas boli zub, idete zubaru, a ne oftalmologu. Tako je i sa slučajem adekvatna prostornog uređenja.

No, Hrvatsko dizajnersko društvo trenutno nema poštanskog sandučića.

— Dizajn-centar osnovat će se početkom sljedeće godine. Adresa je još nepoznata, ali činimo sve kako bi se uskoro pronašla. Iz tih će razloga dizajn-menedžer u sklopu Dizajn-centra realizirati projekte koji će nedovoljno iskorišten potencijal dizajna povezati u prirodnu simbiozu s industrijom te malim i srednjim poduzetništvom. Cilj je Dizajn-centra pridonijeti razvoju hrvatskoga gospodarstva i kulture te poboljšanju kvalitete življenja.

Nisu li dizajneri pomalo sami krivi za stanje u kojem se nalaze, jer u mnogih vlada gotovo eskapistički pristup dizajnu? S jedne strane imamo nekolicinu koji su sami sebi snažan PR, a s druge dizajnere koji rade izolirani od svega što ih okružuje.

— Svaki dizajner, kao i bilo koji pripadnik neke struke, određuje vlastiti istup u javnosti te očekuje primjeren profesionalni odnos klijenta. Hrvatski naručitelji često ni sami ne znaju što zapravo žele, pa od dizajnera očekuju da dovrše njihove vlastite ideje. A ponekad čak i odustaju od naručena projekta, te ga odbijaju platiti. Ako želite suvislo i profesionalno voditi posao morate odrediti kriterije poslovanja i poštivati suradnike. Nažalost, odnos dizajnera i naručitelja u Hrvatskoj još je ispod profesionalne razine.

Jesu li onda trenutno dizajneri samo pokriće za izvedbe ideja velikih korporacija, a zapravo malo sudjeluju u realizaciji?

— Većinom su dizajneri isključeni iz cjelokupnoga razvojnog procesa, što je evidentno na domaćem tržištu, kojem nedostaju primjereno koncipirani, izvedeni i oblikovani proizvodi kao odgovor na stvarne potrebe potrošača svih vrsta potreba.

Tko financira izložbu na kojoj se predstavljaju dosezi na polju dizajna u posljednje dvije godine u Gliptoteci? Porezni obveznici ili velike koorporacije?

— Izložbu su financirali Ministrarstvo kulture RH, Ured za kulturu grada Zagreba, tiskara Printel i dobavljač papira Igepa Plana papiri.

Rade li se plakati za predizborne kampanje u suradnji s dizajnerima?

— Evidentno je da vlada opći neukus u vizualnom komuniciranju na plakatima predizbornih kampanja. Ne znam tko su autori i da li su naziv dizajner stekli obrazovanjem u struci ili samo po vlastitoj vokaciji. U HDD-u postoje članovi koji nisu završili Studij dizajna, ali su kvalitetom dosegnuli profesionalnu razinu koja jamči kvalitetu.

Razgovarala Patricia Kiš