Vijenac 252

Književnost

Mjesec knjige 2003.

Lepi naš kaj

U Krapini je 15. listopada održan središnji program Mjeseca hrvatske knjige 2003, koji će potrajati sve do 15. studenoga, kada će se službeno zatvoriti ta priredba u sklopu Interlibera, najvećega sajma knjiga u Hrvatskoj

Mjesec knjige 2003.

Lepi naš kaj

U Krapini je 15. listopada održan središnji program Mjeseca hrvatske knjige 2003, koji će potrajati sve do 15. studenoga, kada će se službeno zatvoriti ta priredba u sklopu Interlibera, najvećega sajma knjiga u Hrvatskoj

slika

Da knjiga bude nadohvat ruke čitateljstvu diljem hrvatskih županija još se jedanput pobrinula knjižničarska struka. Riječ je o svečarskom trenutku otvaranja novih prostora Gradske knjižnice Krapina održanu u srijedu, 15. listopada, a u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2003. Na svečanom su skupu u Krapini bili brojni hrvatski predstavnici političkih, vjerskih i kulturnih struktura. Na događaju je govorio ministar kulture dr. Antun Vujić, koji je izrazio nadu u skorašnje otvaranje Muzeja pračovjeka. Bogate sadržaje začete u Krapini predstavlja i instruktivna programska knjižica kojoj je proslov sročio August Kovačec. On ističe da, ako ne želimo da se kajkavska kultura svede na opća mjesta trsja i trnaca, rojžic i fijolic, brenjčice i kupice, podrte hiže i brega, kajkavski treba uvesti kao zavičajni idiom u osnovnu školu jer je to najdjelotvorniji način sigurna svladavanja štokavskog standarda. Nadalje, ne bi se smjelo zaboraviti da je kajkavskomu svojedobno (kao uostalom i čakavskomu) bio zabranjen pristup u rječnike, gramatike i službene tekstove pa su neki čak ime Črnomerec htjeli mijenjati u Crnomjerač. Kovačec se ipak nada da neće doći do svjesna odricanja od vlastite jezične i književne tradicije jer, ipak, tekstovi Vramca i Habdelića, Matoša, Domjanića i Galovića te Gorana Kovačića i Krleže odolijevaju vremenu kao živi spomenici nekadašnjeg književnog sjaja.

Novouređeni prostor knjižnice u Krapini, posebice lijepo zamišljen i uređen studijski i dječji odjel, još je jedan dokaz da je taj grad potvrdio svoje središnje mjesto kajkavske baštine i kulture. Svi su svečarski govori bili upravo time akcentuirani: svrhom kojoj je potpomagati književnost, ali, zašto ne reći, i druge pristojne zabave. Naposljetku, kako je to lijepo rekao Ljudevit Gaj, napredak svega je naš kaj, blago koje treba još marnije nasljeđivati. Svakako još treba istaknuti da su Mjesec knjige (već tradicionalno) organizirale Knjižnice grada Zagreba.

Sead Begović

Vijenac 252

252 - 30. listopada 2003. | Arhiva

Klikni za povratak