KRONIKA DOGAĐAJA

Do sada se u Bjelovaru nije slavio dan sv. Terezije Avilske, ali ubuduće će se obilježavati prigodnim kulturnim događajima — rekao je Zdravko Ivković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Bjelovar prigodom predstavljanja knjige Branka Kreštana Dan ojutren molitvama u obnovljenoj vjeronaučnoj učionici crkve sv. Terezije Avilske. Dan ojutren molitvama treća je Kreštanova zbirka, vezana uz njegov boravak u Klenovniku, koju je izdao bjelovarski Ogranak Matice hrvatske.

Čakovec

Etnogeneza Hrvata: između znanosti i ideologije naslov je predavanja koje je prof. dr. Ivan Biondić održao 14. listopada na Tribini Ogranka Matice hrvatske Čakovec. Na osnovi inozemnih i tuzemnih znanstvenih istraživanja, posebice biogenetike te ponovnim otkrićem Tanajskih ploča naspram ideološko-jezične (jugoslavizam) Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata uspostavilo je novu znanstvenu paradigmu etnogeneze Hrvata (politički kroatizam) u surječju stoljetne nedovršene povijesti Balkana.

Čitluk

U Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku 20. listopada otvorena je, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Čitluk, izložba slika Dalibora Pehara.

Novi broj časopisa za djecu »Cvitak, list za sretno djetinjstvo«, br. 2, listopad 2003, što ga izdaju Ogranak Matice hrvatske Čitluk i UG Cvit Međugorje, izašao je iz tiska. Glavni urednik toga rado čitana časopisa je Krešimir Šego.

Dvadeset i šestoga listopada u Galeriji fra Didaka Buntića Ogranak Matice hrvatske Čitluk organizirao je predavanje u povodu obljetnice smrti kraljice Katarine Kotromanić r. Kosača (Kosače ili Blagaj, 1424. — Rim, 25. listopada 1478). O liku i djelu kraljice Katarine Kotromanić-Kosača govorio je mr. Anđelko Zelenika.

Đurđevac

Osamnaestoga studenoga u Đurđevcu je u knjižnici započelo ovogodišnje obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige predstavljanjem neobičnoga projekta koji uključuje slikovnicu, CD i audiokasetu te društvenu igru za djecu. U dinamičnoj večeri s nizom sudionika Anđela Lenhard-Antolin, voditeljica, Željko Kožarić, recenzent, Đuro Janči, autor crteža, Davor Jandrešić, autor teksta i glazbe te nosilac projekta, Kristijan Ugrina Kiki, glumac, uz djevojčice i dječake što su sudjelovali u glazbenoj priči, predstavljen je multimedijalni projekt glazbene priče za djecu Izgubljeno more Davora Jandrešića. Jandrešić je s djecom i za djecu pripremio veselu, raspjevanu pričicu s elementima lokalnoga glazbenog izraza, na tragovima legendi i priča iz đurđevačke Podravine. Izdavač toga projekta đurđevački je Ogranak Matice hrvatske, čiji je predsjednik Zdravko Seleš napomenuo da projekt predstavlja modernu Maticu, budući da se Matica uvijek brinula za baštinu, nastojala unaprijediti suvremenost i gradila putove prema budućnosti, a novi će je mediji i mladi oblikovati pa se njima treba i posebno baviti...

Gospić

Šesnaestoga listopada, u maloj dvorani Gackoga pučkog otvorenog sveučilišta, msgr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup, i prof. Ranko Šimić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Gospić, predstavili su časopis »Lička revija«.

Karlovac

I ove se godine od 15. listopada do 15. studenoga obilježava Mjesec hrvatske knjige; u Karlovcu je službeno započeo 16. listopada u Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić, na redovitoj tribini četvrtkom, kada su predstavljene sve knjige objavljene u Karlovcu u posljednje tri godine. Riječ je o knjigama u izdanju karlovačkih kulturnih ustanova i udruga — Ogranka Matice hrvatske Karlovac, Gradske knjižnice, Književnoga kruga te Društva arhitekata, građevinara i geodeta. Gospođa Neda Omrčen iz Ogranka Matice hrvatske Karlovac naglasila je da se karlovački Ogranak od osnutka bavi bogatom izdavačkom djelatnošću — jedino je oružje Matice hrvatske knjiga. Matica djeluje od 1848. godine i trajno djeluje na području izdavaštva, knjige i kulture. U proteklom razdoblju izdali su niz zapaženih i nagrađivanih knjiga. Posebno je ponosna na Dnevnik Dragojle Jarnević, koji je uredila Irena Lukšić, i knjigu Mije Laića Obranjen Karlovac, obranjena Hrvatska. Osim toga, karlovački je Ogranak izdao niz zbirki pjesama, knjiga, romana, putopisa, uglavnom karlovačkih autora, a u protekle tri godine izašla su tri broja časopisa za kulturu »Svjetlo«, urednika Irene Lukšić i Ivana Otta. Spomenula je i izdavanje nagrađenih radova nacionalnoga književnog natječaja Zdravko Pucak.

Dvadeset i prvoga listopada Ogranak Matice hrvatske Karlovac predstavio je u gimnaziji knjigu Romana Karlovića Uliksovo putovanje, koja je dobitnik ovogodišnje hrvatske književne nagrade za pjesništvo Zdravko Pucak. Knjigu poezije i autora predstavili su Irena Lukšić, Neda Omrčen i Stanko Rožman, a učenici gimnazije i autor pročitali su nekoliko pjesama.

Kaštela

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Kaštela izašla je četrnaesta knjiga u biblioteci Trpimir pod naslovom Svećenici Kaštela/Od XV. eo XXI. stoljeća) pok. don Frane Bege. Glavni urednik i suator knjige je Milan Hodžić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Kaštela. U toj vrijednoj i znakovitoj knjizi don Frane Bego ostvario je trajan spomen i istrgnuo zaboravu svećenike rođene u Kaštelima i one koji su služili u kaštelanskim župama od postanka Kaštela do naših dana. Mnogi su od njih bili glagoljaši, a upravo svećenicima glagoljašima imamo zahvaliti što hrvatski jezik i pismenost nije utrnuta i zaboravljena. Osim rukopisa, iznimna je vrijednost knjige mnoštvo fotografija u boji, na kojima su sačuvane od zaborava sakralne umjetnine, crkvena ruha, obredni predmeti, prekrasni misali, kamene plastike, kipovi, zavjetni darovi, slike, oltari i crkve.

Koprivnica

Dražen Ernečić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Koprivnica i predsjednik organizacijskoga odbora jubilarne, desete priredbe Galovićeve jeseni, priopćio je da je dobitnik ovogodišnje nagrade Fran Galovićza najbolje djelo zavičajne tematike književnik Ivica Jembrih. Njegovu zbirku kajkavske lirike Svetkujem rieč prosudbeni odbor na čelu s Majom Gjerek Lovreković i u sastavu Milivoj Solar, Božica Jelušić i Slavko Fijačko jednoglasno je ocijenio najboljom među četrnaest djela što su stigla na natječaj. Ivica Jembrih autor je više od dvadesetak zbiraka poezije. Pjesme su mu prevođene na engleski, francuski, njemački, makedonski i slovenski jezik. Jedini je hrvatski književnik koji je na kajkavski preveo Federica Garciju Lorku, Pabla Nerudu i Sergeja Jesenjina. Nagrada Fran Galovićdodjeljuje se sedmi put, a Ivici Jembrihu svečano je predana 24. listopada u Koprivnici.

Kutina

Peta priredba Kutinski dani znanosti i umjetnosti Ogranka Matice hrvatske Kutina posvećena je 190. obljetnici rođenja i 110. obljetnici smrti Ljudevita Vukotinovića. Ta manifestacija ustanovljena je uz 16. listopada 1847. godine, datum rođenja Kutinčanina dr. Gustava Barona. Osim visokih funkcija u vjerskom životu nosio je i čast rektora Zagrebačkoga sveučilišta. Uz mentorstvo prof. Anite Orešković, enciklopedijsko znanje poznatoga književnika, prirodoslovca i političara Ljudevita Vukotinovića, radom osobito vezana uz Moslavinu, u četvrtak 16. listopada osvijetlili su mladi istraživači, učenici Srednje škole Tina Ujevića. Uz moderatora tribine Ivanu Hanzec poseban prinos, govoreći svojim vršnjacima o značaju Ljudevita Vukotinovića, dali su Ines Hat iznoseći njegovu biografiju, dok je na njegovu vezu s Moslavinom upozorila Ivana Kovačević. Osobito za mlade ljude vrijedna otkrića popraćena su i susretom s jednim od prvih profesora kutinske gimnazije, akademskim slikarom Ivanom Milatom. On je Matici hrvatskoj darovao svoje djelo — portret Ljudevita Vukotinovića, koje sada krasi knjižnicu Srednje škole Tina Ujevića. O Vukotinoviću, koji je među prvima iznio i zanimljive podatke i o počecima naftne industrije u Moslavini, bit će riječi i 4. studenoga, na Dan grada Kutine. (D. P.)

Mostar

Hrvatski jezik u BiH

Na okruglom stolu održanu u Mostaru 17. listopada 2003, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Mostar, uz sudjelovanje Sveučilišta u Mostaru, Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost, HKD Napredak i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne te jezičnih stručnjaka, javnih, prosvjetnih i kulturnih djelatnika, raspravljano je o položaju hrvatskoga jezika, jezičnoj politici i budućnosti hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini.

U dobroj vjeri da će svojim prosudbama i stavovima pridonijeti boljem razumijevanju, njegovanju i razvitku hrvatskoga jezika, sudionici okruglog stola donijeli su zaključke.

Službeni naziv jezika kojim se služe Hrvati u Bosni i Hercegovini hrvatski je jezik. Hrvati u Bosni i Hercegovini prihvaćaju, njeguju i razvijaju jedinstven hrvatski književni jezični standard.

Pismo kojim se služe Hrvati je latinica, a preporuča se izučavanje jezičnoga nasljeđa kao dijela hrvatskoga kulturnoga identiteta u Bosni i Hercegovini.

Jezik, kao temelj narodnog identiteta, trajno je dobro kojemu se nužno pridaje osobita znanstvena pozornost u svrhu stjecanja novih spoznaja o biti nacionalne kulture.

Nastava u školama i na sveučilištima na prostorima gdje žive Hrvati izvodi se sukladno programima na hrvatskom jeziku. U javnim ustanovama, medijima i nakladništvu nužno je poštivanje jezične norme hrvatskoga književnog jezika sukladno ustavima i zakonima u Bosni i Hercegovini.

Uviđajući da je u Bosni i Hercegovini na djelu potiskivanje službene i javne uporabe hrvatskoga jezika u prosvjeti, administraciji, medijima i drugim javnim ustanovama, odlučno se protivimo prikrivenim i otvorenim pokušajima unitarizacije u jezičnoj politici i pokušaju stvaranja novog općedržavnog jezika pod bilo kojim nazivom.

U svrhu promicanja hrvatskoga jezika kao i zaštite od svih vrsta ugrožavanja sudionici okrugloga stola traže od stručnih, znanstvenih, nakladničkih i drugih ustanova koje se bave pitanjima hrvatskoga jezika: promicanje hrvatskoga književnog jezika u Bosni i Hercegovini uz primjenu pozitivnih dostignuća lingvistike u nas i u svijetu; djelovanje na razvijanju znanstvenih temelja književnojezične politike i davanje prijedloga o primjeni hrvatskoga standardnog jezika u Bosni i Hercegovini; djelovanje na podizanju i jačanju stručnosti kroatista u Bosni i Hercegovini; pružanje svih vrsta stručne pomoći prosvjetnim, kulturnim i javnim ustanovama u širenju hrvatske jezične kulture; — ostvarivanje suradnje sa srodnim znanstvenim i drugim ustanovama u zemlji i inozemstvu; u svrhu njegovanja i razvijanja hrvatskoga jezika okupljati stručnjake i znanstvenike, definirati organizacijske oblike, promicati i vrednovati znanstvenoistraživački rad, podizati razine kroatističkog obrazovanja i jezične kulture u prosvjeti, medijima i državnoj administraciji te drugim javnim ustanovama.

Zahtjev iz zapadne Hercegovine

Dr. fra Andrija Nikić, jedan od organizatora i sudionika okrugloga stola pod naslovom Hrvatski jezik danas i sutra, koji se organizira u povodu godišnjice mostarskoga savjetovanja o lingvističkoj osobitosti hrvatskoga jezika održana 1973. godine, na upit s kojim je povodom organizirano izjašnjavanje znanstvenika i književnika o hrvatskom jeziku — odgovorio je: Znanstvenici su upozorili na političke i administrativne pritiske predstavnika međunarodne zajednice na znanstvene i obrazovne ustanove te na prosvjetna i politička tijela hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini radi stvaranja nejasne i nedefinirane reforme obrazovanja, od osnovnog do visokoškolskog te na potrebu da se posvijesti presudno značenje hrvatskog jezika za sve više smanjivanje broja hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Sadašnji položaj hrvatskoga jezika u političkim i pravnim okvirima dejtonske Bosne i Hercegovine fra Andrija Nikić ocijenio je: »Povijest nas je naučila da ni stoljeća mračnih zuluma nisu uspjela u svojim protuhrvatskim podvizima. Ipak, za razliku od političara, koji su se stoljećima smjenjivali, jedino na Mostarskom savjetovanju 1973. priznato je da je teško biti Hrvat u zapadnoj Hercegovini. Upravo iz zapadne Hercegovine, gdje se namjeravaju provesti ujedinjenja obrazovnih ustanova, šaljem zahtjev: prvo — utvrdite jasnu i nedvojbenu jednakost i ravnopravnost hrvatskoga jezika sa srpskim i nedavno proglašenim bošnjačkim jezikom, drugo — osigurajte dosljednu primjenu hrvatskoga književnoga jezika u školama, novinarstvu, javnom i političkom životu, na radiju i televiziji, kad god je riječ o hrvatskom stanovništvu. Jer, prava hrvatskoga standardnoga ili književnog jezika određuju se njegovim funkcijama za hrvatski narod, a ne stupnjem sličnosti ili nesličnosti s drugim jezicima.«

Ogulin

Ogranak Matice hrvatske Ogulin predstavio se 21. listopada u Središnjici. O djelatnosti ogulinskog Ogranka govorili su Višnja Lipošćak, predsjednica Ogranka, i Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske. Tom su prigodom akademik Josip Bratulić, prof. dr. Stjepan Damjanović, doc. dr. Mateo Žagar i fra Petar Runje predstavili knjigu Školovanje glagoljaša fra Petra Runje. U glazbenom su dijelu nastupili vokalna grupa Prve osnovne škole Ogulin, pod vodstvom Dijane Franić, studenti Muzičke akademije iz Zagreba: Antonija Juričić, sopran, Ambrozije Puškarić, gitara, i Josip Magdić, redoviti profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Orebić

Dvanaestoga listopada, u sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige 2003, u čitaonici Napredak u Orebiću, Ogranak Matice hrvatske Orebić i Narodna knjižnica Orebić predstavili su zbirku pjesama Frana Vlatkovića Iznad vjetra. Uz tematsku izložbu knjiga u povodu obilježavanja 130. godišnjice rođenja Antuna Gustava Matoša, bila je to prva u nizu književnih večeri te manifestacije koja je nastavljena predstavljanjem prvoga broja »Peliškoga slova«, lista za djecu i mlade Dječjega odjela Narodne knjižnice Orebić i predavanjem Nenada Vekarića Iz škrinje starih Pelišćana.

Pečuh

U sklopu manifestacije Iz prošlosti Pečuških Hrvata, koju je organizirao Ogranak Matice hrvatske Pečuh, 15. listopada u Klubu Augusta Šenoe u Pečuhu održana su zanimljiva predavanja. Ernest Barić održao je predavanje Hrvatski kao službeni jezik u Pečuhu u 18. stoljeću, Đuro Franković Hrvatska (Ilirska) pučka škola u Pečuhu i Ruža Begovac Hrvatske etnografske zbirke u Baranjskim muzejima.

Rijeka

Dvadeset i drugoga listopada ogranci Matice hrvatske Rijeka i Delnice u Domu hrvatske vojske u Delnicama organizirali su književnu tribinu na kojoj je Delničanima predstavljena knjiga sjećanja Nele Eržišnik Moja tri života. Knjigu i autoricu predstavili su Nives Marijanović, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Delnice, mr. sc. Darko Deković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Rijeka, i prof. Ivan Kvesić, tajnik delničkoga ogranka.

Sarajevo

Ogranak Matice hrvatske Sarajevo organizirao je od 14. do 18. listopada manifestaciju pod naslovom Dani Matice hrvatske u Sarajevu 2003, koja je održana pod pokroviteljstvom predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića i uz potporu Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa Federacije Bosne i Hercegovine. U sklopu četverodnevne manifestacije organizirana su raznolika kulturna događanja. Četrnaestoga listopada otvorena je izložba slika fra Petra Perice Vidića, slikara i svećenika, predsjednika sarajevskoga Ogranka Matice hrvatske, u Galeriji Collegium artisticum. Drugoga dana svečano su otvorene nove uredske prostorije sarajevskoga Ogranka. Sedamnaestoga listopada u prostorijama Bosanskoga kulturnoga centra održan je koncert ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske »Lado«. Koncert je dar Ministarstva kulture Republike Hrvatske Ogranku Matice hrvatske Sarajevo. U Galeriji Gabrijel otvorena je izložba zlatoveza Kornelije Barukčić Zlato Slavonije, a u Domu vojske Bosne i Hercegovine, 18. listopada, održana je revija tradicionalne nošnje Hrvata Bosne i Hercegovine te revija nadahnuta etno-modelima. U ime Središnjice Danima Matice hrvatske u Sarajevu 2003. prisustvovali su Stjepan Sučić, potpredsjednik, i Zvonimir Bartolić i Davor Salopek, članovi Glavnoga odbora.

Slavonski Brod

Šesnaestoga listopada u amfiteatru KKD Ivana Brlić Mažuranić Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod organizirao je predstavljanje knjige Marije Dragice Anderle Die Loggia communis an der Ostlichen Adria/Gradske lože na istočnom Jadranu, uz CD — projekciju.

Gradske lože na istočnoj obali Jadrana čine poseban kompleks javne arhitekture iz doba Venecije. U Europi se njihova tradicija može slijediti od ranoga srednjeg vijeka. U nas ti spomenici datiraju iz vremena nastanka i jačanja gradskih komuna od kraja 12. pa do 18. stoljeća. Lože su, pored komunalne palače, bila središta komunalnog života. Služile su kao kancelarije, mjesta za javne skupove i suđenja. Kompletni inventar tih zgrada od Trsta do Albanije broji danas četrdesetak još relativno dobro sačuvanih objekata. Fotografskom dokumentacijom, povijesnim istraživanjem i interpretacijom dan je u knjizi prikaz o korištenju, umjetničkom, urbanističkom i političkom značenju tih građevina na Jadranu.

Split

Četrnaestoga listopada u prepunoj Pinakoteci samostana Gospe od Zdravlja Josip Botteri Dini, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split, predstavljajući knjigu eseja Đurđice Ivanišević Crveno jato, naglasio je kako je Đurđičina knjiga pisana zanosno i dosljedno i kako poziva na gradnju boljega svijeta. Hrvatsku, kao i sve, kao i svijet, može se voljeti jedino iz slobode, a ne po zapovijedi, temeljna je misao knjige. Prof. Frane Baras utvrdio je kako su ti eseji, kada su prije nekoliko godina pisani i objavljivani kao novinske kolumne, ukazivali na potencijalno opasna žarišta u hrvatskoj kulturi i društvenom životu uopće, a danas su opasno metastazirali. Zaključujući predstavljanje knjige Đurđice Ivanišević msgr. Drago Šimundža podsjetio je kako ljepota oblikovane riječi daje vrijednost sadržaju. Bruna Bebić-Tudor, glumica Hrvatskoga narodnog kazališta iz Splita, pročitala je tri eseja iz knjige, Pismo Madeleine Albright te tekstove o Splitu i Fabijanu Šovagoviću.

Subotica

Jedanaestoga i 12. listopada u Hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo u Subotici održan je Znanstveno-duhovni skup i spomen-slavlje o trećoj obljetnici smrti Ane Gabrijele Šabićna kojem su predavanja održali dr. sc. Karol Visinko: Jezični odgoj i obrazovanje u djelu Ane Gabrijele Šabić, dr. sc. Vladimir Pandžić: Doprinos Ane Gabrijele Šabić književnom odgoju, slikar Ivan Vitez: Suodnos književnoumjetničke i likovne riječi u udžbenicima Ane Gabrijele Šabić, dr. sc. Josip Baričević: Doprinos Ane Gabrijele Šabić vjerskom odgoju i obrazovanju te akademik Ante Sekulić Promišljanja o poukama i porukama iz životopisa i djela Ane Gabrijele Šabić. Znanstvenom skupu prisustvovao je Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske. Sudionici skupa posjetili su Tavankut, rodno mjesto Ane Gabrijele Šabić i prisustvovali sv. misi u župnoj crkvi Gabrijelina krštenja. Drugoga dana svečano euharistijsko slavlje, uz pjevanje Katedralnoga zbora Albe Vidaković, održano je u subotičkoj katedrali; sudionici skupa i predstavnici mnogobrojnih ustanova iz Hrvatske i zavičajne Bačke posjetili su Palić i grob oca Ane Gabrijele Šabić.

Izašao je novi broj časopisa za književnost, umjetnost i znanost »Klasje naših ravni«, br. 1-2/2003, što ga izdaje Ogranak Matice hrvatske iz Subotice.

Šibenik

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Šibenik u Krešimirovu domu predstavljena je knjiga dr. Ante Kovačevića Ispravak netočnog navoda. Uz autora knjigu su predstavili dr. Marko Veselica i Luka Podrug.

Široki Brijeg

Borba za hrvatski jezik

U organizaciji širokobriješkog Ogranka Matice hrvatske, u prepunoj dvorani kina Borak, 7. listopada, održana je javna tribina Sudbina hrvatskoga školstva u Bosni i Hercegovini. Tribina o reformi obrazovanja, koju dekretima, prijetnjama i kaznama određuje, propisuje i provodi OESS i OHR na štetu hrvatskoga jezika i hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, privukla je velik broj sudionika zainteresiranih za očuvanje i opstojnost hrvatskoga jezika u odgoju, obrazovanju i medijima, a time i hrvatskoga naroda kao jednoga od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Gosti tribine bili su Ivo Miro Jović, zastupnik u parlamentu Bosne i Hercegovine i koordinator za školstvo županija s hrvatskom većinom, Jozo Marić, ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa Županije zapadnohercegovačke, Mladen Kvesić, ravnatelj Zavoda za školstvo Mostara, prof. dr. Franjo Ljubić, rektor Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Ljubo Zovko, prorektor Sveučilišta, prof. dr. Šimun Musa, dekan Pedagoškog fakulteta, prof. dr. Jerko Ivanković, te stručnjaci koji su sudjelovali u stvaranju novih nastavnih programa u Bosni i Hercegovini. Obraćajući se sudionicima tribine, Ivo Miro Jović kazao je kako Muslimani putem javnih medija i obrazovne reforme nastoje postići teritorijalnu centralizaciju Federacije bosne i Hercegovine. Federaciju je ocijenio tamnicom hrvatskoga naroda.« Broj od 446000 Hrvata raznim se političkim smicalicama muslimanskih i međunarodnih te oportunošću hrvatskih političara danas prepolovio. Ono što tražimo za sebe ne osporavamo drugima» - poručio je Jović.

Dr. Franjo Ljubić usprotivio se da ovlasti nad Sveučilištem preuzme Federacija Bosne i Hercegovine te izrazio nadu da će se poštovati ustavna rješenja i međunarodne deklaracije o zaštiti ljudskih prava. Rekao je da je Sveučilište otvoreno za sve i da će se nastavni programi odvijati na hrvatskom jeziku.

Prof. Mladen Kvesić napomenuo je da Hrvati nemaju pravo šutjeti o reformi obrazovanja ni sa stručne ni s političke točke gledišta, posebno što je hrvatski narod doživljava kao čin nasilja nad ljudskim, dječjim, roditeljskim, nacionalnim i vjerskim pravima zajamčenim svim međunarodnim dokumentima.

Govoreći o problemima na koje nailazi u razgovoru s predstavnicima međunarodnih organizacija prof. Jozo Marić rekao je kako mu prigovaraju da je u zapadnohercegovačkoj županiji hrvatsko školstvo i da je Republika Hrvatska edukacijski okupirala Bosnu i Hercegovinu. «Najvjerojatnije im smetaju udžbenici tiskani na hrvatskom jeziku i izvođenje nastave na hrvatskom jeziku, čega se hrvatski narod ni po koju cijenu neće odreći» - zaključio je gospodin Marić.

Trogir

Časopis za kulturu, društvena i gospodarska pitanja »Vartal«, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Trogir, br. 1-2/2003, izašao je iz tiska. Broj je posvećen Mirku Sladi Šiloviću (1916-1992), istaknutom trogirskom djelatniku i članu trogirskog Ogranka Matice hrvatske. »Vartal«, br. 1-2, uredio je Stjepan Vuletić.

Varaždin

Četrdesetak uglednih europskih i američkih književnika iz petnaestak zemalja, koji su sudjelovali na 26. Zagrebačkim književnim razgovorima, posjetili su grad Varaždin. Domaćini iz Ogranka Matice hrvatske Varaždin, predvođeni mr. Ernestom Fišerom, priredili su im bogat i zanimljiv program. U katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije primio ih je msgr. Antun Perčić i upoznao ih s povijesti crkve, a orguljaš Anđelko Igrec priredio im je kratak koncert dobrodošlice, u Gradskoj vijećnici primio ih je dr. Janko Pavetić, pročelnik gradskoga Upravnoga odjela za kulturu, znanost i sport, koji je izrazio iznimno zadovoljstvo što pisci međunarodnog ugleda dolaze u grad koji se ponosi svojom književnom baštinom i suvremenim književnim stvaralaštvom. Sudionici 26. Zagrebačkih književnih razgovora razgledali su stalni postav Entomološkog odjela Gradskoga muzeja te izložbu Varaždinske uršulinke.

Mojih sedamdeset proljeća naslov je glazbenoscenske večeri koju su 10. listopada, u kavani Korzo, organizirali Ogranak Matice hrvatske Varaždin, Varaždinsko književno društvo, Strojarska škola i kavana Korzo, kojom su obilježili sedamdeseti rođendan Vladimira Korotaja, varaždinskoga književnika i profesora. Tom je prigodom predstavljena njegova nova knjiga Izabrane pjesme. Pjesme, koje je izabrao recenzent Ivica Jembrih, iznimno su reprezentativan presjek pjesničkog opusa objavljena u jedanaest autorovih zbirki. Korotaj redovito i uspješno sudjeluje na kajkavskim recitalima te je uvršten u antologije kajkavskoga pjesništva. Dobitnik je prošlogodišnje nagrade Fran Galovićza kajkavsku zbirku Gosenica za vratom. Slavljenika i njegove stihove predstavili su mr. Ernest Fišer, predsjednik varaždinskog Ogranka Matice hrvatske, dr. Zvonimir Bartolić, predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske, mr. Ivo Zvonar, Ivica Jembrih te Ivica Zamoda. U bogatu programu pjesničko-glazbene večeri Korotajeve su stihove kazivali Zdenka Moslavac, Dubravka Makaj i sam autor, u glazbenom je dijelu nastupila sopranistica Valentina Geci uz klavirsku pratnju Danijela Ljubića. Najugodnije je iznenađenje i slavljeniku i publici priredila Dubravka Makaj, slavljenikova kći, otpjevavši uz pratnju Branka Lovrenčića nekoliko Korotajevih pjesma što ih je sama uglazbila.

Vinkovci

U sklopu ovogodišnje Vinkovačke glazbene scene, u koncertnoj dvorani Glazbene škole Josipa Runjanina, Vinkovačkoj se publici 10. listopada predstavila danska pijanistica Christina Bjorkoe. Nakon nedavna koncerta hrvatske pijanistice Ide Gamulin ovo je drugi koncert koji zajednički organiziraju Ogranak Matice hrvatske Vinkovci, Koncertna direkcija Zagreb i vinkovačka Glazbena škola. Vinkovačkoj publici istaknuta se umjetnica predstavila s Impromtu D 935 br. 3 u B-duru i Impromtu D 935 br. 4 u f-molu Franza Schuberta, jednog od najpoznatijih predstavnika bečke romantike, glasovirskom sonatom Milka Kelemena, međunarodno ugledna skladatelja i pedagoga, jednog od nositelja suvremenoga izraza u hrvatskoj glazbi, te Fantazijom u C-duru, op. 17 Roberta Schumana, glasovita skladatelja njemačke romantike. Koncert Christine Bjorkoe, u do posljednjega mjesta ispunjenoj školskoj koncertnoj dvorani, bio je nedvojbeno, veliki užitak za vinkovačke ljubitelje klasične glazbe.

Zadar

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zadar i Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru 16. listopada, u dvorani Matice hrvatske, organiziran je Razgovor o životu i djelu prof. dr. Nikole Ivanišina o osamdesetoj godišnjici života uglednog sveučilišnog profesora. Voditeljica večeri bila je prof. Marija Rušev, a o životu i djelu dr. Nikole Ivanišina govorili su doc. dr. Zvjezdana Raos, prof. Božidar Šimunić te prof. dr. Josip Lisac.

A. Č.-K.