Vijenac 252

Filatelija

Filatelija: Motivi prigodnih maraka

Kamena čipka

Autor Orsat Franković, dizajner (fotografija Damir Fabijanić), veličina 112x78 mm (blok), 48,28x24,14 mm (marka), naklada 80 000, datum izdanja 19. rujna 2003.

Filatelija: Motivi prigodnih maraka

Kamena čipka

Autor Orsat Franković, dizajner (fotografija Damir Fabijanić), veličina 112x78 mm (blok), 48,28x24,14 mm (marka), naklada 80 000, datum izdanja 19. rujna 2003.

slika

Primoštenski vinogradi rijedak su spomenik kulturnoga, gospodarskog i estetskog jedinstva. Kamene ograde čipkasta ugođaja unutar kojih se sačuvala crljenica stvorile su umjetničko djelo u oblikovanju. Čipku čine milijuni kubika iskrčena, obrađena i ugrađena kamena u tisućama kilometara suhozida, čime ti vinogradi postaju velika oda ljudskom radu. To su i razlozi zbog kojih je velika fotografija primoštenskih vinograda postavljena u zgradi Ujedinjenih naroda, i to kao svjetski primjer simbola rada i održivog razvoja.

Potvrdu svjetske vrijednosti primoštenski su vinogradi dobili u kategoriji vrtova naroda na velikoj međunarodnoj izložbi (65 zemalja iz cijeloga svijeta) Japan, Flora 2000. Simbolički sadržaj hrvatskoga nastupa obuhvatio je velebitski kamenjarski vrt i primoštenske vinograde te osvojio zlatnu medalju, a uz Kinu jedini od stranih zemalja i najviše priznanje Excellent Prize.

Duga povijest vezana je uz zajedništvo vinove loze i primoštenskih krajolika. Ta povijest traje od Ilira, preko grčko-rimskih utjecaja do seobe naroda i dolaska Hrvata u ove krajeve, a time i do naših dana, te do nastanka čuvenoga vina Babić. Sustav suhozida vjerojatno je stvoren za vrijeme mletačko-turskih ratova, kada se uzgoj loze, zbog sigurnosti, preselio na strmlje terene. Tako je postupno stvarana jedinstvena slika ljepote krajolika, kojoj se, srećom, možemo diviti i danas. U posljednje vrijeme pokrenuta je inicijativa i akcija oko upisa primoštenskih vinograda u UNESCO-ovu baštinu, u kategoriji zaštićenoga kulturnog krajolika.

Blok treba vidjeti uživo jer preslika ne uspijeva dočarati njegovu ljepotu ni prenijeti sjaj srebrnoga tiska kojim je ulovljeno blještavilo sunčevih zraka i toplina usijana kamena. Orsat Franković još je jednom ostvario dojmljiv rad, koji će, nadajmo se, ponoviti uspjeh nagradama ovjenčana dizajna marke izdane prigodom stote obljetnice Društva hrvatskih književnika 2000.

Sandra Cekol

Vijenac 252

252 - 30. listopada 2003. | Arhiva

Klikni za povratak