U svijetu vila

U svijetu vila

Diana Zalar i Milivoj Ćeran, Vile hrvatskih pisaca, Golden marketing, Zagreb, 2003.

Početkom školske godine u knjižarama se pojavila slikovnica Vile hrvatskih pisaca, autorice teksta Diane Zalar i ilustratora Milivoja Ćerana, u izdanju nakladnika Golden marketing u Zagrebu. Riječ je o reprezentativnom izdanju, maloj dječjoj vilinskoj enciklopediji vezanoj uz osobitosti i ljepote naše zemlje te njezinu bogatu književnu baštinu. Naša su djeca proteklih godina zaokupljena fantastičnom literaturom inozemnih autora, ponajviše zbog sve boljih prijevoda i medijske pozornosti usmjerene toj tematici. Ponovno se snimaju Kronike iz Narnije engleskoga klasika C. S. Lewisa. Ako hrvatsko dijete ne zna tko su junak Aragorn, vilenjak Legolas i patuljak Gimli (Gospodar prstenova J. R. R. Tolkina) ili, pak, lord Voldemort i Hagrid (knjige o doživljajima Harryja Pottera J. K. Rowling), naći će se u nezgodnoj situaciji u školskom dvorištu ili svojem parkiću gdje se slažu igraće karte, razgledavaju albumi sa sličicama tih likova ili izmjenjuju filmovi na DVD-u.

Istodobno, o ponekad iznimnoj literaturi domaćih autora koji su ispisali mnoštvo stranica o hrvatskom vilinskom, divovskom, patuljačkom i zmajevskom svijetu, malo se ili gotovo ništa ne zna. Čast iznimkama. Zato su autori, udruženi u želji da na najbolji mogući način zabave djecu i odrasle i predstave im hrvatsku fantastičnu književnu baštinu, okupili, za početak, izabranu vilinsku čeljad naših uglednih pisaca u jednoj knjizi. Diana Zalar napisala je odulju priču o tome gdje se i zašto skrivaju i kako žive naše vile i vilenjaci te kako dolaze piscima u snove. K tome je izabrana vilinska bića iz pročitanih priča pozvala da se nađu zajedno u jednoj knjizi, što strukturno čini knjigu vrlo modernom. Ne ustručava se obraćati čitatelju pitanjem ili savjetom, komentirati već poznate osobine nekih likova, šaliti se s njima i s čitateljem i sve to povezivati sa svakodnevnim situacijama današnje djece.

Prepoznavanje dobra

Priča D. Zalar sugerira supostojanje čarobnoga svijeta vila i suvremenog djeteta, pri čemu su oni prvi željni mira i očuvanja prirodnog okružja te prava na svoju različitost. To što se pripadnici vilinske obitelji mogu naći u različitim knjigama hrvatskih pisaca čini i nas i njih zapravo pripadnicima jedne velike obitelji. Povezanost hrvatskoga čovjeka s bićima iz priča svojih predaka, zanimljivosti iz slavenske mitologije (primjerice o vjerovanju u čarobne moći Mjeseca), čudo kao djelatni impuls u svakome od nas (može se naslutiti da autorica misli na božansko čudo), okrenutost drugomu i prepoznavanje dobra u ljudima te različite strane ljudske naravi koje se zrcale u vilinskim bićima teme su koje se provlače kroz četiri poglavlja knjige Vile hrvatskih pisaca (Što se zapravo dogodilo vilama i vilenjacima, Rađanje i životni vijek vilinskih bića, Vilinska čuda, Vile i ljudi).

Na književno djelo u kojemu možemo naći određenu vilu ili vilenjaka upozorava sličica knjige na dnu stranice. U ovoj slikovnici upozoreno je na djelo Vladimira Nazora (Halugica), Ivane Brlić-Mažuranić (Kosjenka), Luku Paljetka (mala vila Mjesečarica i mala dobra vila), Ante Zaninovića (šumske vile i vilenjaci, vilenjak Zintrol i vila Zintrila), Tihomira Horvata (vila s Velebita), Snježane Grković-Janović (vilenjaci vjetra i vila pomorkinja Kora), Želimira Hercigonje (Strahimira Bešćutna), Čede Price (Crna Kraljica s Plitvica), Zvjezdane Odobašić (Liliak Zvjezdosjajna i Čuvar Svjetlonoša), Damira Miloša (Snježni Kralj), Nade Iveljić (vile tavankinje) i Ivana Ićana Ramljaka (vile Zavelimke). Autorica, profesionalno okrenuta proučavanju dječje knjige i mitoloških bića u fantastičnoj literaturi (docentica na Učiteljskoj akademiji), namijenila je knjigu djeci i njihovim obiteljima, a onda odgojiteljima i nastavnicima razredne i predmetne nastave, jer riječ je i o lektirnim autorima.

Maštovito promišljanje

Knjiga će potaknuti razgovore, tim prije što raskošne i iznimno zanimljive ilustracije Milivoja Ćerana, mladoga slikara restauratora, prate, ali i na svoj način komentiraju tekst, ukazujući na hrvatske povijesne i zemljopisne osobitosti (nacionalne parkove i zaštićena područja, način života naših ljudi, endemično bilje, narodne nošnje iz područja oko Dubrovnika, Like, Istre, Slavonije i dr.). Dijete se upućuje na spoznavanje svoje domovine i vlastite samosvojnosti, pronalaženje nekih lokacija na zemljovidu uz pomoć odrasloga te maštovito promišljanje — na zalisku je ostavljen prostor za kreativno uživljavanje u vilinski svijet.

Mnoštvo detalja ukazuje na to da ni tekst ni ilustracija nisu nastali u kratku dahu, nego su rezultat udubljivanja u novu ideju, ali i zahtjeve koje imaju maleni. Zato se ovo izdanje može uistinu nazvati reprezentativnim.

Poželimo da edicija ne stane kod vila, nego da se širi krug čitatelja bolje upozna i s ostalim fantastičnim bićima naše književne scene.

Dubravka Težak