Vijenac 251

14 dana, Naslovnica

14 dana

Spomen na A. G. Matoša

Spomen na A. G. Matoša

Tovarnik, 4. listopada U rodnom mjestu hrvatskoga klasika Antuna Gustava Matoša započela je dvodnevna likovna kolonija posvećena proslavi 130. obljetnice umjetnikova rođenja. Matošu su svoje radove posvetili slikari Antun Babić, Predrag Goll, Stjepan Jozić, Ivan Katić, Branimir Pešut, Josip Šimir i Marko Živković, a slike će biti predstavljene i na izložbama u Tovarniku, Slavonskom Brodu i Zagrebu.

Tajnik MH u Tovarniku Željko Anić kazao je da su riješeni imovinsko-pravni odnosi za početak obnove rodne kuće A. G. Matoša u Tovarniku, odnosno da je projekt dostavljen Ministarstvu kulture.

Zatvoren Tjedan knjige mediteranske tematike

Split, 5. listopada Zatvoren je 15. tjedan knjige mediteranske tematike, jedna od najistaknutijih hrvatskih književnih manifestacija, koja je trajala od 29. rujna do 4. listopada u splitskom Zavodu HAZU. Predstavljena su mnoga vrijedna izdanja, među kojima su najveći medijski odjek imali Croceov Brevijar estetike i Longae Salonae, treći dio povjesnice o Saloni. Akademik Nenad Cambi, predsjednik Književnoga kruga Split, ocijenio je ovogodišnji skup veoma uspješnim, zbog mnogih novih naslova važnih za hrvatsku književnu znanost, zbog sudjelovanja velikoga broja znanstvenika, a osobito zbog uspješna međunarodnog simpozija komparatista o Ranku Marinkoviću. Cambi je najavio i dva međunarodna znanstvena skupa koji će biti održani u sklopu 16. tjedna knjige mediteranske tematike. Jedan je Petrarca i petrarkizam, u povodu 700. obljetnice rođenja velikoga talijanskog pjesnika, a drugi skup bit će posvećen hrvatskoj književnosti tridesetih godina prošloga stoljeća. Izdavački program još nije utvrđen, ali je Cambi, kao jedan od najvažnijih projekata, spomenuo pretisak Splitskoga evanđelistara, pretisak rukopisa Tome Arhiđakona, koji će izdati Književni krug Split.

Britanski književnik Neil Gaiman gostovao u Zagrebu

Zagreb U Zagrebu je, u sklopu europske turneje, gostovao nagrađivani britanski književnik Neil Gaiman, čije je romane — Američki bogovi i Koralina netom izdao zagrebački Algoritam. Gaiman, koji je nastupio u Društvu hrvatskih književnika, jedan je od najboljih autora modernih stripova, među kojima je u javnosti najpoznatiji nagrađeni serijal Sandman. Gaiman je dobio vrijedne britanske nagrade za prozna djela u kojima tematizira uglavnom fantastiku, a dječja publika pamtit će ga po romanu Koralina koji je ove godine nagrađen nagradom Hugo kao međunarodni bestseler. Gaiman je zastupljen i u Dictionary of Literary Biography, kao jedan od najreprezentativnijih suvremenh britanskih pisaca.

Počeo Frankfurtski sajam knjiga

Frankfurt, 7. listopada Počeo je 55. Frankfurtski sajam knjiga, na kojem bi trebalo gostovati oko tisuću pisaca i više od šesto izlagača iz stotinu zemalja. Trebalo bi biti predstavljeno oko 350 000 knjiga i ostalih proizvoda vezanih uz knjigu. Gost Sajma je Rusija, a to će pridonijeti ne samo ponovnu oživljavanju ruske klasike nego i populariziranju novoga naraštaja ruskih pisaca, koji će također gostovati na Sajmu. Među važnijim događajima bit će i gostovanje nobelovca Güntera Grassa, koji će čitati odlomke iz svoje najnovije knjige Last Dances, zbirke pjesama utemeljene na autobiografskim podacima. Valja spomenuti i dodjeljivanje Nagrade za mir njujorškoj spisateljici Susan Sontag, a dodijelit će joj je Savez njemačkih nakladnika.

Lada Žigo

Ciklus Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj

U povodu ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj 7. listopada održana je konferencija za novinare na kojoj su okupljene s programom pobliže upoznali njegovi organizatori, Goran Končar i Danijel Marušić.

Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske, istaknuo je zadovoljstvo što stara kuća Matica hrvatska sudjeluje u ovom programu predstavljanja mladih, koji su njezina budućnost. Ideja za ovaj ciklus u dogovoru s Maticom hrvatskom, kako je istaknuo Goran Končar, sazrijeva već neko vrijeme, a u Matici se našao velik potencijal zainteresiranih. Mrežom koncerata može se mnogo napraviti, a nada se da će se u organizaciju koncerata uključiti i ogranci Matice hrvatske u drugim gradovima, kako bi mladi glazbenici dobili šansu da sviraju i u drugim mjestima osim u Zagrebu. Otvaranjem nove dvorane Matice hrvatske dobio se prostor iz kojega se moglo započeti, a August Faulend dao je velik prinos glasovirom, koji je Matici dao na korištenje. S Radiom je dogovoreno snimanje dijela koncerata. Pri organizaciji programa na umu smo imali mlade izvođače, kao i to da scena mora biti otvorena svima. U izboru za prvi ciklus našli ssmo već nagrađivane, a jedini kriterij bila je kvaliteta. Matica hrvatska u organizaciji je pružila svestranu pomoć, a time je, kako je istaknuo Končar, pružila šansu mladim ljudima i u glazbenom smislu otvorila vrata mlađim naraštajima. Iako su ove godine zastupljeni samo gudači i pijanisti, to je slučajnost, ostali nisu svjesno izbjegavani, te će u budućnosti i oni imati šansu.

Danijel Marušić kao povod ostvarivanju programa istaknuo je potrebu da se u Hrvatskoj organizira prostor u kojem će se promovirati mladi talenti, jer mladi ljudi teško dolaze do afirmacije. Na svakom od koncerata ovog prvog ciklusa, od kojih je prvi 13. listopada, a posljednji 26. travnja sljedeće godine, bit će izvedena po jedna praizvedba, a birat će se i pobjednik koji će kao nagradu dobiti samostalni koncert na poznatom festivalu u Osoru. Koncerte će pratiti komisija koja će odabrati pobjednika, što zasigurno neće biti laka zadaća. Pravo sudjelovanja na festivalu mladih glazbenika imaju svi oni koji su djelovanjem vezani uz našu sredinu, pa tako i inozemni studenti jer, kako je istaknuo Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, mlade ljude treba animirati za Hrvatsku. Matica hrvatska sudjeluje u ovom programu s punom sviješću, jer glazba je sastavni dio naše kulture i ima dugu tradiciju.

Vanessa Redgrave pokroviteljica HNK

Poznata britanska glumica i oskarovka Vanessa Redgrave boravila je tijekom rujna u Zagrebu, na čijim se lokacijama snimao film Groznica, pod redateljskom palicom njezina sina Carla Nera. Kako su se neke od prvih scena toga filma snimale u zgradi Hrvatskoga narodnog kazališta, Jasna Jakovljević, poslovna ravnateljica HNK, došla je na ideju da slavnu glumicu pozove u članstvo u nedavno osnovano Društvo pokrovitelja HNK, koje će raditi na promicanju te kuće, a osnovano je po uzoru na slične ustanove u svijetu. Glumica se rado odazvala pozivu, te je 3. listopada potpisala i pristupnicu u zagrebačkom HNK. Tom prigodom uručena joj je monografija kazališta i repertoar predstojeće sezone, a pozvana je i da prisustvuje prvom opernom balu, u veljači sljedeće godine, na kojem će sudjelovati i operni orkestar iz Beča. U ugodnom, neformalnom druženju s novinarima i djelatnicima kazališta, ljubazna glumica bila je ta koja je postavljala pitanja. Posebne pohvale uputila je arhitekturi zgrade HNK, kao i iznimno darovitoj mladoj hrvatskoj filmskoj ekipi s kojom je imala priliku raditi na snimanju filma. Tijekom razgovora posebno zanimanje pokazala je za mlade i njihovu ulogu u kazališnom svijetu, te za mlade pisce i postojanje projekata u HNK koji bi omogućili postavljanje njihovih djela na scenu. Sa svojim sugovornicima razmijenila je i iskustva o radu i financiranju kazališta u Hrvatskoj i Britaniji.

Antonija Vranić

Vijenac 251

251 - 16. listopada 2003. | Arhiva

Klikni za povratak