Vijenac 251

Književnost

Znanost o književnosti

Slavonski kompendij

Helena Sablić-Tomić/Goran Rem, Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Biblioteka Posebna izdanja, Zagreb, 2003.

Znanost o književnosti

Slavonski kompendij

Helena Sablić-Tomić/Goran Rem, Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Biblioteka Posebna izdanja, Zagreb, 2003.

Hrvatska književnost obogaćena je i ukrašena s još jednim velebnim knjiškim izdanjem. Riječ je o netom izišlu antologijskom pristupu književnosti hrvatske slavonske regije, i to od početaka pismenosti do romantizma pa sve do slavonskoga ratnog pisma, kada je hrvatska pismenost odmah uzvratila na pojavu posljednjega rata. Zamašni je to uradak autorskoga dvojca Helene Sablić Tomić i Gorana Rema pod naslovom Slavonski tekst hrvatske književnosti, koji će svakako pripomoći ponovljenu čitanju baštine i suvremenosti, ali će podastrijeti i književno-kulturnu sliku Slavonije u sklopu dinamičnoga razvitka književne Hrvatske. Autorska metodološka praksa otkriva nam suptilnu generalizaciju (uostalom kao što to čini svaka povijest) književne komunikacije i koherencije na slavonskim prostorima, ali i leksikološku upućenost i pouzdanost.

Epicentar književne eksplozivnosti

Autori su spretno spojili kritičku teoriju s praktičnim djelovanjem povjesnice i njezinih faktografskih podataka. Budući da je riječ o hrvatskom sjevernom prostoru, o Slavoniji, koji za razliku od južnih urbanih središta pokazuju poetičku zakašnjelost, on potkraj 18. stoljeća, a posebice tijekom 19. stoljeća bilježi nekoliko značajnih književnih imena, a već potkraj 20. stoljeća to područje postaje epicentrom književne eksplozivnosti. Autori ističu da ova knjiga želi istražiti književno-kulturni prostor Slavonije i naznačiti njegov književni korpus od rudinskih slova iz 12. stoljeća do kraja dvadesetoga.

Važno je pritom napomenuti da kulturni prostor Slavonije ne poznaje zemljopisne granice, uostalom dovoljno je spomenuti slavonske jezikoslovce (Matija Antun Relković, Matija Petar Katančić, Tomo Maretić i drugi), koji su svojim istraživanjima pridonijeli postignućima u suvremenoj znanosti o hrvatskom jeziku.

Dakle, ističu autori, ova je edicija istraživanje književnosti u Slavoniji od njezinih početaka do današnjih dana te se slavonski kulturni prostor promatra kao otvoren komunikacijski sustav unutar kojega su autori, književna djela i periodika oni koji čitateljima prenose tekstualnu informaciju o vlastitim biografijama, o društveno-kulturnim socijalizacijama, o povijesnim uvjetima i odnosima unutar njihovih društvenih i kulturnih sustava kao i pripadajućih ideologija.

Koncepcija knjige, počevši od naslova, vrlo je moderna, a zašto ne reći i postmoderna. Ali, na sceni je uporaba jezika, koji nikakva stara i zavidna, natkritička referencija ne može zanijekati. Vlastita istina ujedno je i vlastita kritika u ovoj vrijednoj knjizi. Pritom su autori uvažili i iščitali sve one autore koji su se na neki način ostvarili u kulturnom prostoru Slavonije, i to: mjestom rođenja, školovanjem ili naprosto pišu na tom prostoru. Dakle, u tako pojmljenoj poveznici svoje će mjesto naći pisci prije 18. stoljeća i tijekom njega.

Zatim nam odrednica Slavonija u književnosti ukazuje na pojavu tekstova od 19. stoljeća pa do godine 1950. U tom ćemo razdoblju iščitati sve bogatstvo života u Slavoniji, opise Slavonaca, jednostavnost njihova izraza i uporabu ikavskoga narodnog govora. Književnost u Slavoniji (kao treće poglavlje) vremenski je omeđena, sugeriraju autori, od 1951. (objavljivanjem zbirke Vladimira Rema Lirske minijature) do kraja dvadesetog stoljeća.

Tragovi ratne zbilje

Potom slijedi Slavonsko ratno pismo kao završno četvrto poglavlje. Ono je čitano i pisano u razdoblju od 1991. s početkom Domovinskog rata pa sve do 1994, kada prestaje funkcionirati kao žanrovski sustav, koji je u to doba upisivao čak i složene identitetne tragove ratne hrvatsko-slavonske zbilje, i to, između ostalog, složenim transmedijalnim postupcima.

Na kraju, autori priznaju da ih nije vodila nakana o klasičnoj periodizacijskoj razdiobi, nego kulturnopovijesne strategije koje dominantu produkcijsku konkretizaciju imaju putem specifičnog žanrovskog sustava ili tematsko-stilskoga kompleksa čitane iz korpusa hrvatske književnosti. Knjiga je obogaćena opširnim izborom iz literature, kazalom imena te pouzdanim glosarijem. Kao takva, kao nužni književni kompendij danih uzoraka i uzroka na prostorima kulturne Slavonije, ova će knjiga ubrzo postati neizostavna popudbina bogatijem i složenijem razumijevanju hrvatske i slavonske književnosti.

Sead Begović

Vijenac 251

251 - 16. listopada 2003. | Arhiva

Klikni za povratak