Profinjen izbor boja

Profinjen izbor boja

Rezultat takva načina koncipiranja slike ponekad ulazi u pomalo nejasno razrađenu ideju suživota dekoracije, figuracije i ekspresivnog nanosa boje kao što je to slučaj s radom pod naslovom Soba

U svom najnovijem ciklusu radova, predstavljenom u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Igor Rončević nastavlja onu jasno zacrtanu liniju koju smo mogli pratiti od samog početka njegovog djelovanja. Dosljedan u afirmiranju slikarskog medija, Rončević i danas razrađuje ideje koje je definirao početkom osamdesetih godina u sklopu tzv. nove slike. Tada je zajedno s još nekolicinom umjetnika odlučno krenuo smjerom oživljavanja slikarske tehnike koja je tijekom sedamdesetih prolazila svojevrsnu krizu u navali konceptualne umjetnosti. Kao jedan od pripadnika transavangarde i postmodernizma u tom je razdoblju sažeo različita slikarska iskustva iz prošlosti, odbacujući ipak bilo kakav iluzionizam slike. Njegova su djela, ponajprije, izgledala kao obojene plohe ispunjene najrazličitijim motivima najčešće organskoga podrijetla.

Razrada elemenata slike

Rončevićeve nove slike, nastale u protekle dvije godine, obilježuje profinjen izbor boja i dalja razrada elemenata koji grade sliku. Ponajprije, proizvoljnih oblika koji su na neki način stavljeni u odnos naspram slikarske podloge odnosno obojenog platna.

Riječ je ponekad o čisto monokromno koncipiranim slikama, kao što je, primjerice, slučaj s radom naslovljenim Izranjanje iz crvene gdje i sam naslov sugerira predodžbu o, u ovom slučaju, crvenoj isprepletenoj krivulji stopljenoj sa, isto tako, crveno obojenom podlogom.

Krivulje koje se pretvaraju u gotovo dekorativan akcent u slici u pojedinim su radovima interpretirane i slikane na različite načine — ponekad su to, jednostavno, tragovi slobodnoga poteza kistom, dok je u drugim slučajevima riječ o plošno tretiranim istanjenim oblicima.

Također, slikarska podloga u tim radovima živi vlastitim životom — slobodno koncipirana pokazuje višeslojnost i mogućnost umjetnikove intervencije udarcem kista ili pak ponovnog premazivanja nekom drugom bojom. Isto tako, nije isključeno ni naknadno dodavanje, ili, pak, preslikavanje motiva.

Dok će u nekim radovima umjetnik samo linijskim rasporedom sugerirati mogući figurativni predložak, na pojedinim će se platnima naći i eksplicitno predstavljeni dijelovi ljudskoga lika. Neće nedostajati i pokoji geometrijski element poput pruga ili krugova. Rezultat takva načina koncipiranja slike ponekad ulazi u pomalo nejasno razrađenu ideju suživota dekoracije, figuracije i ekspresivnog nanosa boje kao što je to slučaj s radom pod naslovom Soba.

Igor Rončević rođen je u Zadru 1951. Diplomirao je u klasi Šime Perića na zagrebačkoj Likovnoj akademiji 1976, nakon čega je surađivao u majstorskoj radionici Ljube Ivančića i Nikole Reisera. Radi kao izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Romina Peritz