Može li manje?

Može li manje?

Odnos društva prema najistaknutijim umjetnicima u Republici Hrvatskoj postao je neprihvatljiv i oni u slučaju bolesti ili odlaska u mirovinu postaju socijalni slučajevi

U petak 3. listopada u prostorijama Zajednice slobodnih umjetnika održana je konferencija za tisak u povodu ostavke kompletnog Upravnog odbora Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika u sastavu Zlatko Krilić (predsjednik), Vatroslav Kuliš, Vladimir Firšt, Dalibor Kolar i Slaven Zečević. U obrazloženju ostavke Upravni odbor navodi da »nakon devetomjesečnih nastojanja da se ispravi greška i nepravda prema samostalnim umjetnicima koja im je nanesena brzopletim donošenjem Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, Upravni odbor se smatra neuspješnim jer je nasjeo na metode razvlačenja i kupovanja vremena od strane trenutnih vlastodržaca. Dugotrajni razgovori i pregovori urodili su samo lažnim obećanjima, a prijedlog da izradimo novi Pravilnik poslije kojeg će se po hitnom postupku izmijeniti i Zakon urodio je samo izjavom da je sada kasno uz sarkastičan dodatak... pokušat ćemo to popraviti u sljedećem mandatu.«

Socijalni slučajevi

Institucija samostalni umjetnik postoji od 1957, a prema odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i Pravilnika o postupku i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, to pravo pripada nezaposlenim umjetnicima kojima je umjetnička djelatnost jedino i glavno zanimanje, a znatno su pridonijeli hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Na temelju odredbi Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja propisano je da je Republika Hrvatska obveznik plaćanja doprinosa za osiguranika-samostalnog umjetnika.

Prema svim prethodnim zakonima izračun mjesečne osnovice za uplatu doprinosa bio je temeljen uglavnom prema osnovici koja je bila u visini prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.

Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja prihvaćen 29. studenog prošle godine drastično je smanjio tu osnovicu i umjesto prijašnje, koja je bila u visini prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, uveo obračun prema najnižoj mjesečnoj osnovici predviđenoj Zakonom (35 posto prosječne plaće u Hrvatskoj). U prijevodu na jezik brojki: prosječna bruto plaća zaposlenih u Hrvatskoj za razdoblje siječanj — kolovoz 2002. iznosi 5310 kuna, a njezin umnožak s koeficijentom 0,35 čini najnižu mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa koji iznosi 1858,50 kuna. Mirovina samostalnog umjetnika prema starom Zakonu iznosila je od 1400 do 1600 kuna mjesečno, a ukoliko se izračunava prema novom Zakonu, odnosno prema najnižoj osnovici osiguranja (na način koji je vrijedio proteklih godina) iznosila bi 840 do 900 kuna. Naknada za bolovanje i porodiljski dopust samostalnih umjetnika po starom zakonu iznosila je približno 2600 kuna, dok prema novom zakonu ona iznosi 1040 kuna mjesečno. Pritom treba imati na umu da samostalni umjetnici nemaju pravo na naknadu za vrijeme prva 42 dana bolovanja.

Iz navedenih podataka vidljivo je da je odnos društva prema najistaknutijim umjetnicima u Republici Hrvatskoj postao neprihvatljiv i da oni u slučaju bolesti ili odlaska u mirovinu postaju socijalni slučajevi.

Financijski cenzus

Još tijekom rasprave o novom Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja Upravni odbor HZSU uputilo je amandman kojim se tražilo da se predložena najniža mjesečna osnovica koju je činio umnožak mjesečne plaće i koeficijenta 0,40 (u usvojenom tekstu Zakona taj je koeficijent smanjen na 0,35) za obračun doprinosa samostalnih umjetnika poveća (prijedlog je bio da koeficijent ostane 1,2 koliko je iznosio i proteklih godina).

Amandman nije bio razmatran u Vladi RH, a upit HZSU zašto ostao je bez odgovora do danas. Ministarstvo kulture se, unatoč protivljenju da se u Zakon unesu odredbe kojima se smanjuju neka prava samostalnih umjetnika, nije uspjelo izboriti za njihovu izmjenu. U suradnji HZSU i Ministarstva kulture poduzimani su dalji koraci kako bi se ispravila nepravda koja je samostalnim umjetnicima nanesena Zakonom koji je na snagu stupio 1. siječnja ove godine.

Ministarstvo kulture pokrenulo je u veljači postupak Izmjene i dopune Pravilnika, s prijedlogom uvođenja financijskog cenzusa, koji je bio osnovni uvjet Ministarstva financija za povećanje osnovice osiguranja za samostalne umjetnike. Uvođenjem financijskog cenzusa u postojeći Pravilnik ograničila bi se uplata doprinosa iz sredstava proračuna RH samostalnim umjetnicima, iako je i tada postojećim Pravilnikom regulirano da samostalni umjetnik koji ostvaruje dohodak izvan umjetničke djelatnosti iznad prosječno ostvarena dohotka radnika u RH ne može ostvariti pravo na uplatu doprinosa.

Tom izmjenom pravilnika uveden je financijski cenzus kojim se ograničilo pravo na uplatu doprinosa onim samostalnim umjetnicima koji u posljednje tri godine ostvare prosječni ukupni godišnji dohodak veći od bruto godišnje plaće nacionalnog prvaka (glumcu sa statusom nacionalnoga prvaka HNK u Zagrebu) prema koeficijentu složenosti poslova utvrđenih posebnim propisom. Takva dopuna usuglašena je s predstavnicima HZSU tijekom kolovoza, čime je ispunjen preduvjet za izmjenu Zakona o obveznim doprinosima, kojim bi se osnovica za obračun obveznih doprinosa vratila na prijašnju razinu.

Igra pokvarenog telefona

Ministarstvo kulture dostavilo je 9. rujna izmijenjeni Pravilnik Ministarstvu financija na znanje, sa zahtjevom da sukladno prethodnom dogovoru Ministarstvo financija inicira izmjenu Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja.

Dopis Ministarstva kulture Ministarstvu financija prema HZSU dostupnim informacijama nije urodio plodom, a na više puta ponovljene zamolbe za sastanak s predstavnicima Ministarstva financija nisu polučile željene rezultate. Pri dolasku na najavljeni, ugovoreni i potvrđeni sastanak u Ministarstvo financija izaslanstvo HZSU (tajnik HZSU Marko Stanić, predsjednik upravnog odbora HZSU Zlatko Krilić i predstavnik Ministarstva kulture, pomoćnik ministra, Jadran Antolović) uspjelo je doći samo do porte zgrade Ministarstva financija uz obrazloženje da su predstavnici Ministarstva financija (g. Kuštrak) jako zauzeti i nemaju vremena za njih.

Ministar kulture Antun Vujić 30. rujna primio je predsjednika i neke članove HZSU na njihov zahtjev i tom ih prigodom obavijestio da će Ministarstvo kulture samo izraditi i uputiti u postupak Prijedlog dopune Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja te dobio njihovu potporu za taj prijedlog.

Ministarstvo kulture je 3. listopada, uoči najavljene konferencije za tisak, dostavilo HZSU Konačni prijedlog Zakona o dopuni Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja koji u članku 25. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja uvodi novi stavak u kojem stoji: »Najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa osiguranika samostalnih umjetnika... umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 1,2«.

S obzirom na skorašnje izbore, malo je vjerojatno da će te izmjene, koje bi se, prema Prijedlogu, počele primjenjivati od 1. siječnja 2004, biti usvojene tijekom mandata ove Vlade.

Proračunske uštede

Budući da su u ovogodišnjem proračunu predviđena sredstva za uplatu doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje umjetnika predviđena u iznosu od 28 milijuna kuna (izračunata prema starom zakonu) dijelom preraspoređena (u iznosu 11, 666 milijuna kuna) ministar kulture obrazložio je da prema važećem zakonu ta sredstva nisu bila potrebna za tu namjenu. U koje su svrhe sredstva preraspoređena HZSU nije poznato.

Ogorčeni takvim razvojem situacije članovi Upravnog odbora u ostavci okupljenim su novinarima podijelili kopije »Narodnih novina« od 18. rujna u kojima su objavljene Izmjene i dopune državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003. u kojima stoji da je proračun Ministarstva kulture probijen na stavkama obnova zgrade Ministarstva (1,4 milijuna kuna), i opremanje poslovnih prostorija (1,5 milijuna kuna) dok su najveće uštede ostvarene smanjenjem zdravstvenog i mirovinskog osiguranja umjetnika (11,66 milijuna kuna) i u programu kulturnog razvitka (7,7 milijuna kuna).

Goran Ivaniš