KRONIKA DOGAĐAJA

U prisutnosti velikoga broja Bjelovarčana, predstavnika Ogranka Matice hrvatske Bjelovar, predstavnika Grada i Županije i drugih brojnih institucija, predstavljen je prvi svezak edicije Povijesni atlas gradova, posvećen gradu Bjelovaru. Sličan projekt provodi se još u šesnaest europskih država, a u Hrvatskoj je Bjelovar prvi dobio knjigu u kojoj je povijest ispričana s pomoću starih karata. Povijesni atlas sadrži sve planove grada, od najstarijeg do aktualnog s važećim imenima ulica. Knjigu su predstavili dr. sc. Mirela Slukan-Altić, autorica, prof. Mladen Medar, tajnik Ogranka Matice hrvatske Bjelovar, i Željko Pleskalt, koji su, kako je rekla dr. Slukan-Altić, obavili lavovski dio posla u ovom projektu.

Čitluk

U sklopu manifestacije Dani Matice hrvatske u Brotnju (14. rujna — 3. studenoga 2003) 5. listopada u Piano caffeu Borovi u Čitluku Ogranak Matice hrvatske Čitluk organizirao je Večer s književnikom Dušanom Musom. U glazbenom je dijelu nastupila Suzana Bevanda na glasoviru.

Desetoga listopada u Klubu Matice hrvatske Čitluk doc. dr. sc. Željko Bartulović, predstojnik Katedre za pravnopovijesne znanosti na Pravnom fakultetu u Rijeci, održao je predavanje Rijeka 1918-1945. — između velikosrpske ideje i talijanskog iredentizma. Organizator predavanja je prof. Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čitluk.

Dubrovnik

Na Tjednu knjige mediteranske tematike, koji se od 29. rujna do 4. listopada održavao u Splitu, na kojem je sudjelovalo petnaest izdavača i sto i dvadeset znanstvenika, Vlaho Benković, Miljenko Foretić, Jakša Fiamengo, Tonko Maroević i Luko Paljetak predstavili su izdanja Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik. Predstavljene su knjige: Vrijeme ladanja Nade Grujić, Posljednja kriza Dubrovačke Republike Vesne Čučić, Mleci na Lapadu Tomislava Kuljiša, Sve po šest Luke Paljetka, Predromaničko crkveno graditeljstvo otoka Koločepa Ivice Žile te časopis »Dubrovnik«, br. 1/2003 i br. 2/2003.

Đakovo

Dvadeset i šestoga rujna u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Đakovu Ogranak Matice hrvatske Osijek predstavio je knjigu Helene Sablić Tomić i Gorana Rema Slavonski tekst hrvatske književnosti izašle u izdanju Matice hrvatske, u biblioteci Posebna izdanja. Mirko Ćurić, medijator književne večeri, ocijenio je knjigu važnom, uspjelom i nadasve potrebnom. Iako se pojavila nakon nekoliko godina iščekivanja, jer je pripremljena za tisak prije više od tri godine, naglasio je da takvi radovi nikada nisu zakasnili te da je svako vrijeme njihova izlaska uvijek pravo vrijeme. To je prva knjiga takva tipa u Hrvatskoj, koju obilježuje regionalan pristup književnosti, u ovom slučaju književnosti Slavonije, Baranje i Srijema, ukazujući da je ona punopravan dio hrvatske književnosti. Autori su njome obuhvatili regionalnu književnost i autore od početaka pismenosti na ovim prostorima do slavonskoga ratnog pisma, napravivši svoju periodizaciju, ne opterećujući se klasičnom podjelom književnih razdoblja, jer je književnost u Slavoniji, uvjetovala je to povijest i drugi čimbenici, imala drukčije putove razvitka — rekao je Ćurić.

Gospić

U Lektoriju Ogranka Matice hrvatske Gospić 3. listopada predstavljen je jubilarni godišnjak Panonski ljetopis 2003, u izdanju Panonskoga instituta iz Pinkovca, hrvatskoga sela u južnom Gradišću, objavljena u povodu desete obljetnice postojanja Instituta. Godišnjak su predstavili Ranko Šimić, predsjednik gospićkog Ogranka Matice hrvatske, mr. Željko Holjevac, povjesničar iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, mr. Sanja Vulić i Robert Hajszan, urednik.

Imotski

U povodu osamdeset i pete obljetnice smrti fra Petra Kačića Peke i kao prilog obilježavanju tristote obljetnice rođenja fra Andrije Kačića Miošića, čije je redovničke i pjesničke stope slijedio, Ogranak Matice hrvatske Imotski i Franjevački samostan Zaostrog u Nizu etnografskih izdanja objavili su knjigu fra Petra Kačića Peke Povijest okružja Makarskoga u Dalmaciji, koju su priredili Milan Glibota i fra Ante Babić. Predstavili su je 30. rujna u Samostanskoj crkvi u Zaostrogu, a tom je prigodom Ivana Talaja pročitala nekoliko ulomaka iz knjige.

Iste večeri u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Imotski predstavljen je i katalog Državna turistička nagrada Kačićevu samostanu kojega su izdavači Franjevački samostan Zaostrog i Zbornik Kačić iz Splita. Katalog je predstavio fra Gabrijel Hrvatin Jurišić, a program je uljepšala ženska klapa iz Drvenika.

Ogranak Matice hrvatske Imotski objavio je knjigu poezije fra Isidora Grabovca, iz Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Dalmaciji, pod naslovom Titraji dubina, koja je predstavljena na Blagdan sv. Mihovila u župi Proložac u povodu dvadeset i pet godina svećeničkoga rada fra Isidora. U ime izdavača knjigu su predstavili Mladen Vuković, urednik kulture Radija Split i pjesnik Drago Maršić. Milan Glibota, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Imotski urednik je knjige. Program predstavljanja obogaćen je mješovitim crkvenim zborom, koji je pod ravnanjem časne sestre Vitalije Križan otpjevao nekoliko pjesama. Pjesme iz zbirke fra Isidora Grabovca recitirao je Ivica Matić Đ elo.

Korčula

Ogranak Matice hrvatske Korčula u kraćim vremenskim razmacima predstavio se trima nastupima. Dr. Alena Fazinić održala je predavanje pod naslovom Spomenička baština Badije, u kojem je prikazala arhitektonsku i umjetničku vrijednost crkve iz 15. stoljeća i kompleksa franjevačkog samostana s klaustrom i kasnijim nadogradnjama za nižu gimnaziju. Istaknula je i žalosno sadašnje stanje crkve zapuštene u poraću nakon eksproprijacije badijskog kompleksa. U nastavku dr. Lovro Steka pokušao je Sjećanjima badijskog đaka evocirati atmosferu badijske gimnazije i istaknuo što su ta gimnazija i franjevci značili za kulturu i duhovnost cijeloga kraja, područja a i mnogo šire. Sve je bilo popraćeno projekcijama dijapozitiva o spomeničkoj baštini čiji je autor inž. Neven Fazinić. Terasa hotela Korčule okupila je velik broj slušatelja.

Nekoliko dana nakon toga predavanja Ogranak Matice hrvatske Korčula na istoj je terasi priredio Predstavljanje II. A razreda korčulanske gimnazije izvan školskih klupa. Brojni posjetitelji bili su iznenađeni i oduševljeni aktivnošću mladeži. Bilo je pojedinačnih i skupnih nastupa u glazbenom dijelu na raznim instrumentima: glasoviru, klarinetu, harmonici i gitarama. Pročitani su prozni i pjesnički sastavi pojedinih učenika te prijevodi stihova i proze sa stranih jezika koje učenici samoinicijativno uče. Izloženi su i crteži, a posebnu su pozornost plijenile karikature koje pokazuju senzibilnost mladeži za našu i svjetsku stvarnost. Ručni radovi, pretežito ogrlice dalmatinskih motiva, te osvojeni pehari na sportskim natjecanjima upotpunili su prikaz izvanškolskih aktivnosti učenika. Topao i dugotrajan pljesak okupljenih bio je nagrada i poticaj učenicima da tako nastave.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Korčula 28. rujna prof. Miljenko Foretić, povjesničar, iz Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik, održao je predavanje o Petru Kanaveliću, korčulanskom pjesniku i dramatičaru, čije ga je književno stvaralaštvo svrstalo u poznatija imena hrvatske književnosti sedamnaestoga stoljeća. Brojni Korčulani pozorno su pratili Foretićevo predavanje, u kojem je iznio niz njima nepoznatih podataka. Petar Kanavelić rodio se 1637. u Korčuli, gdje je i stekao prvu naobrazbu, a u godinama mladosti odlazi u Dubrovnik, središte naše kulture toga vremena. Utjecaj dubrovačke sredine s velikom književnom tradicijom bio je presudan za budući Kanavelićev književni rad, gdje se ogledao u lirici, epici i prozi, a dramski radovi i komedija bogata su književna građa hrvatske književnosti. Prof. Miljenko Foretić sa zadovoljstvom je ocijenio da se Kanavelićevo ime posljednjih nekoliko desetljeća u Korčuli poštuje. Vrlo uspješnu kulturnu večer u Gradskoj vijećnici upotpunili su i učenici korčulanske škole kazujući Kanavelićeve stihove i prozu.

Kutina

U četvrtak 25. rujna u 68. godini preminula je prof. Nada Čavić, rođena Baranašić, članica-radnica Ogranka MH Kutina. Pripada prvoj generaciji profesora kutinske gimnazije iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Nada Ćavić, profesorica hrvatskog i njemačkog jezika, bila je aktivna u kulturnom životu grada, a posebno u Ogranku Matice hrvatske. Osobito je sudjelovala u raspravama o jezičnim temama te upozoravala na važnost prevoditeljskoga rada. Kutina je prije dvije godine za boravka pjesnika Dragutina Tadijanovića bila ugodno iznenađena kada je bard hrvatskoga pjesništva pohvalio njezin prijevod, još iz gimnazijskih dana, jedne njegove pjesme na njemački. »Bio je toliko kvalitetan da je u mojoj pjesničkoj antologiji«, rekao je Tadijanović. Kutina i Moslavina uz najbliže joj suradnike iz Matice hrvatske od prof. Čavić oprostile su se u utorak, 30. rujna, u Krematoriju zagrebačkoga groblja Mirogoj.

Mostar

Predsjednik Ogranka Matice hrvatske Mostar gospodin Josip Muselimović najavio je znanstveni skup pod naslovom Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini — danas i sutra, koji će se održati u Mostaru 17. listopada 2003.

U ediciji Hum Ogranak Matice hrvatske Mostar objavio je knjigu pjesma Slušam tvoj glas Mile Pešorde. Knjiga je treće, ispravljeno i dopunjeno, izdanje u dvadeset i tri godine, a uredio ju je prof. Jago Musa.

Metković

Trećega listopada u Gradskom kulturnom središtu Metković, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Metković, u povodu sto i dvadeset i pete obljetnice osnutka Ogranka otvorena je izložba slika akademskoga slikara Antona Cetina.

Nova Gradiška

Dvadeset i osmoga rujna Ogranak Matice hrvatske Nova Gradiška organizirao je pjesničko-znanstveni skup u povodu devedesete obljetnice rođenja godinama prešućivana hrvatskoga pjesnika Viktora Vide, na kojem je predstavljen njegov život i djelo. Skup je rezultat jednogodišnjeg istraživanja koje je provela prof. Vjekoslava Bagarić. Don Branko Sbutega govorio je o duhovnim i zavičajnim korijenima Viktora Vide, naglasivši kako je »ovaj skup i iskaz našega duga mrtvom pjesniku. U osnovi pjesničkoga izričaja Viktora Vide je romantizam, a u njegovoj poeziji prisutna je i teološka dimenzija. Velik je pjesnik hrvatske riječi i hrvatskoga naroda. Veseli me što Nova Gradiška ima senzibiliteta za hrvatsku duhovnu i kulturnu baštinu.« Božidar Petrač, književnik, govorio je o Viktoru Vidi kao pjesniku samoće i sjećanja, naglašavajući kako se nitko kao Viktor Vida u svojoj poeziji ne sjeća Perasta, Boke kotorske, Dalmacije, Zagreba, Europe. U Vidinoj se poeziji, kao ni u jednoga pjesnika, ogleda biblijska tradicija. Pjesnika su predstavili i prof. Vjekoslava Bagarić te studenti Morana Plavac i Ranko Metikoš, koji su recitirali stihove pjesnika. U programu je sudjelovala vokalna klapa Bljesak iz Okučana.

Orebić

Ogranak Matice hrvatske Orebić jedan je od suorganizatora sedmih Dana Cvita Fiskovića, manifestacije koja se bavi novim strukovnim spoznajama i razmjenom iskustava o temama koje su zaokupljale tog uglednog istraživača hrvatske kulture i umjetnosti. Ove su godine Dani Cvita Fiskovića održani 3. listopada u Fiskovićevim rodnim Orebićima u Pomorskom muzeju, 4. listopada u Korčuli, 5. i 6. u Trogiru i 7. listopada u Šibeniku. Postavljajući u središte zanimanja povjesničara umjetnosti, konzervatora i inih znanstvenika temu Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske, simpozij je imao na umu krupan prinos koji je renesansi kao stilskom razdoblju 15. i 16. stoljeća i obnovi klasične kulture hrvatskoj znanosti i umjetnosti dao upravo akademik Cvito Fisković. Izlaganjima o renesansi kao određenom razdoblju priključila su se i izlaganja o renesansama što joj prethode u srednjovjekovnim stoljećima. Tridesetak sudionika skupa u svojim je izvješćima posvjedočilo koliko su trajni interesi za klasična izvorišta što pokreću velike duhovne i umjetničke snage stvaranja zapadne kulture našla odjeka i na našim prostorima. Uz glavni dio simpozija, izlaganja znanstvenika, priređena je i izložba skulptura Ive Čolića Bobanovića u crkvici Navještenja u Orebićima. Sudionici Dana Cita Fiskovića obišli su spomenike kulture, katedrale i gradske jezgre u Korčuli, Trogiru i Šibeniku. Dani Cvita Fiskovića održani su pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Osijek

Ogranak Matice hrvatske Osijek predstavio je knjigu Helene Sablić Tomić i Gorana Rema Slavonski tekst hrvatske književnosti i Požežanima. Dvadeset i petoga rujna u Gradskoj vijećnici Stanislav Marijanović i Igor Gajin govorili su o toj knjizi, nastaloj kao kruna sedmogodišnjega sustavnoga istraživanja književne riječi i ostavštine na prostorima slavonsko-baranjskoga kulturnog kruga u velikom tisućugodišnjem prostoru.

U suradnji s Nakladom Ljevak iz Zagreba i Dječjim kazalištem iz Osijeka Ogranak Matice hrvatske Osijek organizirao je 4. listopada dva književna predstavljanja. Uz sudjelovanje polaznika Dramskoga studija Dječjeg kazališta predstavljene su knjige za djecu Moj djed astronaut Branke Primorac i Zagrli me Mladena Kušeca.

Pečuh

Ogranak Matice hrvatske Pečuh 12. listopada u Crkvi Snježne Gospe u Pečuhu obilježio je 155. obljetnicu smrti Stipana Grdinića. Svečani govor o životu i djelu Stipana Grdinića održala je Janja Prodan, a svetu misu predvodio je opat Ladislav Bathori uz sudjelovanje pjevačkih zborova iz Baranje.

Rijeka

Trećega listopada u velikoj dvorani Filodrammatice u Rijeci Ogranak Matice hrvatske Rijeka i Ogranak Matice hrvatske Križevci na redovitoj, društveno-znanstvenoj tribini riječkoga ogranka predstavili su knjigu Marijana Jošta i Thomasa S. Coxa Intelektualni izazov tehnologije samouništenja/Intellectual challenge of self — destruction technology, objavljenu u nakladi Ogranka Matice hrvatske Križevci. O knjizi, koja je prvi put predstavljena u Hrvatskoj, govorili su prof. dr. Ante Simonić s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Draško Šerman s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Miljenko Kapović s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Zvonimir Radić i prof. dr. Marijan Jošt.

Senj

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Senj izašla je knjiga Nade Barac-Jelčić Trag kamika. Zbirka je to čakavskih pjesama pisanih izvornom bribirskom čakavštinom, kao i njezino prvo pjesničko ostvarenje Kolka, koju je također izdao senjski ogranak. Knjigu je uredio Mile Butković-Podgorac, a prema kazivanju autorice akcentirao ju je Mihovil Dulčić. Autor ilustracije na naslovnoj stranici jest Toni Franović. Na predstavljanju zbirke, održanu u autoričinu rodnom mjestu Bribiru, o knjizi su govorili Darko Nekić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Senj, Mile Butković, urednik knjige, Srećko Kabalin, predsjednik katedre Čakavskog sabora iz Novoga Vinodolskog i Marija Gračaković. Stihove iz knjige čitala je Suzana Mataija, autorica i članica Kulturno umjetničkog društva Bribir.

Split

U pinakoteci samostana Gospe od zdravlja 1. listopada, na petnaestom Tjednu knjige mediteranske tematike, jedne od najistaknutijih književnih manifestacija u Hrvatskoj, koji je obilovao predstavljanjem novih izdanja važnih za hrvatsku književnu znanost, Josip Botteri Dini, Tonko Maroević i Ivo Šimunović predstavili su knjigu Darka Vlahovića Maritimna turistička Hrvatska, u zajedničkom izdanju Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske Split.

Tovarnik

U suradnji s Galerijom umjetnina grada Slavonskoga Broda — Likovnom kolonijom Sava Ogranak Matice hrvatske Tovarnik 3. i 4. listopada dvodnevnu je likovnu koloniju posvetio obilježavanju sto i tridesete obljetnice rođenja hrvatskoga književnika Antuna Gustava Matoša, rođena 1873. u Tovarniku. U radu kolonije sudjelovali su slikari iz Slavonije — Antun Babić, Predrag Goll, Stjepan Jozić, Ivan Katić, Branimir Pešut, Josip Šimić i Marko Živković. Umjetničke slike koje će sudionici kolonije ostaviti Tovarniku služit će za opremanje spomen-kuće A. G. Matoša, u kojoj će osim stalne zbirke i dvorane za književne susrete biti i knjižnica. Ogranak namjerava prirediti izložbu slika nastalih u koloniji u Tovarniku, Slavonskom Brodu i Zagrebu, a bit će tiskan i reprezentativan katalog s tekstom Dubravka Jelčića o Matošu te izbor Matoševih likovnih kritika.

Varaždin

Ogranak Matice hrvatske Varaždin, Glazbena škola Varaždin i varaždinska gimnazija, uz stalnog sponzora, Varaždinske vijesti, suorganizatori su pjesničko-glazbene večeri održane 25. rujna u kavani Korzo pod naslovom Ne dam se otpisati, posvećene osamdesetom rođendanu Drage Bišćana, umirovljenoga profesora varaždinske gimnazije i istaknutoga člana varaždinskog Ogranka Matice hrvatske. Na početku programa slavljenika je pozdravila Barica Pahić, predsjednica Varaždinskoga književnog društva, a pjesnik slavljenik pročitao je nekoliko svojih pjesama iz zbirke Kap za varaždinski slap. Prof. Rajka Ptiček, nekad učenica prof. Bišćana, a danas ravnateljica varaždinske gimnazije, uputila je rođendanske čestitke, a u ime Ogranka Matice hrvatske Varaždin mr. Denis Peričić govorio je o njegovu radu u Matici, posebno istaknuvši njegov rad u doba Hrvatskoga proljeća. Prof. Bišćana kao šahista predstavio je Ivica Zamoda. U glazbenom su dijelu večeri sudjelovali prof. Ivan Mežnarić, prof. Dorotea Ilčić, i Evelin Novak, sopranistice, Ivanka Lakatoš, alt, Dragica Trstenjak, sopran i Darko Auker, bariton koji su izveli skladbe prilagođene izboru pjesma koje je govorio prof. Bišćan. Kao i obično, književnu je večer vodila Ružica Juras.

Vinkovci

U organizaciji vinkovačkog Ogranka Matice hrvatske i Društva »Hrvatska žena« 19. rujna otvorena je u dvorani Ogranka prodajna izložba slika VI. likovne kolonije Dar od srca Društva »Hrvatska žena« Vinkovci.

Dvadeset i petoga rujna u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Vinkovci predstavljena je pjesnička zbirka Nikole Mihaljevića Još jednom. Nikola Mihaljević prvi se put predstavio pjesmama i zapisima iz nuštarskoga ratnog pakla u knjizi objavljenoj 1994. pod naslovom Ljubav i rat u meni. Druga pjesnička zbirka nosila je naslov Samo hir, a treća Mladosti moja objavljena je 1998. Knjigu Još jednom su, u povodu 125 godina pruge Dalj — Vinkovci — Slavonski Brod i Dana hrvatskih željeznica 5. listopada, predstavili dr. sc. Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i urednica knjige Vlatka Škorić. Pjesme Nikole Mihaljevića interpretirale su Milka Vida i Snježana Kraljević-Ćilić, a program su upotpunili Bosutski bećari.

U Galeriji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci »Slavonija sveta zemlja Hrvatska« otvorena je izložba fotografija i razglednica iz Gradskoga muzeja Vinkovci vezanih uz povijest željezničkog kolodvora u Vinkovcima te pruga sa šireg područja.

Drugog listopada u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci predstavljena je knjiga Slavonski tekst hrvatske književnosti Helene Sablić Tomić i Gorana Rema. Knjigu su predstavili Vlaho Bogišić, potpredsjednik Matice hrvatske, Ružica Pšihistal, dr. Ankica Bilić i autori. Tom je prigodom Goran Rem uručio primjerak knjige Nikoli Šaferu, vukovarsko-srijemskom županu i komplet knjiga za Županiju, koja se prvi put odazvala za pomoć u sufinanciranju troškova knjige.

Ogranak Matice hrvatske Vinkovci, Koncertna direkcija Zagreb i Glazbena škola Josip Runjanin organizirali su 3. listopada, u dvorani Glazbene škole, koncert hrvatske pijanistice Ide Gamulin. Tim koncertom započela je Vinkovačka glazbena scena. Ida Gamulin, vodeća hrvatska pijanistica i dobitnica više prestižnih nagrada, koja punih petnaest godina izvedbama plijeni pozornost hrvatskih i inozemnih ljubitelja glazbe, predstavila se vinkovačkoj publici djelima D. Scarlattia, G. F. Handela, V. Bellinija i G. Rossinija.

Zadar

Trećega listopada u sklopu Knjige Mediterana u Splitu zadarski je ogranak Matice hrvatske predstavio knjigu Marijana Diklića Don Ivo Prodan, Političko djelovanje i parlamentarni rad. Knjigu su predstavili Stijepo Obad, Šime Batović, Ivan Mimica i autor.

Ogranak Matice hrvatske Zadar u suradnji s Društvom hrvatskih književnika izdao je treće, prošireno izdanje knjige poezije Slavka Govorčina pod naslovom Uljenica moje matere.

Zadar — Povjereništvo Kukljica

Ovih dana u Kukljici boravi poznati kukljički iseljenik Josip Mavra. Povod je njegova dolaska predaja tiskari rukopisa za knjigu pod naslovom Kurijožna i goluža čiji je izdavač Ogranak Matice hrvatske Zadar — Povjereništvo Kukljica. Rukopis je podijeljen u dva dijela, prvi sadrži priče kao sjećanja i iskustva iz života, a drugi su dio pjesme pisane mjesnom čakavicom pretežito lirskoga sadržaja koje oslikavaju Mavrin životni put, otočki ambijent, život težaka i ribara. Knjiga će biti svojevrsna kronika dvadesetoga stoljeća u Kukljici.

A. Č.-K.