Uzvišeni zvuk

Bez kazališne čarolije

Pod naslovom Čarolija baroknoga kazališta nastupio je u HNK Barokni glazbeni teatar iz Berlina. Bila je to tehnički i stilski čista izvedba, kojoj je ipak nedostajalo maštovitije koreografije i režije (Niels Badenhop)

33. varaždinske barokne večeri, koje se održavaju od 19. rujna do 5. listopada, programski su vrlo zanimljive jer u petnaest priredbi dodiruju sve oblike koji su u baroku bili poznati. Od solističkih minijatura za čembalo, komorne glazbe uz čembalo, orgulja kao osnovnog instrumenta toga doba, ali i glasovira, koji je poslije preuzeo bogatu literaturu za čembalo.

Tu su i velike forme, dva oratorija Juda Makabejac Georga Friedricha Händela i Muka po Luki Georga Philipa Telemanna te Davidovi psalmi Heinricha Schütza. Dodajmo tomu Barokni glazbeni teatar i ambijentalni Koncert uz svijeće, te dragocjeno otkrivanje hrvatske glazbene baštine, ovaj put Madrigale Francesca Sponge Uspera. Proširuje se i krug izvan Varaždina, gdje se barokna umjetnost nastoji približiti i u manjim mjestima regije, a niz popratnih programa (izložbe, kazališne predstave, obljetnice, ugostiteljska i turistička ponuda) pridonose atmosferi i bogatstvu festivala.

Obljetnice, priznanja, čestitke

Obilježavanje obljetnica sastavni je dio VBV, koji sjećanjem na osobe i događaje vezane uz festival pridonosi svečanom ozračju, čuva od zaborava i budi zahvalnost. Ove je godine nekoliko važnih godišnjica utkano u festivalski program. Na svečanom otvaranju u Koncertnoj dvorani HNK odano je priznanje osamdesetogodišnjoj primadoni Nadi Puttar-Gold i devedesetogodišnjem profesoru Marijanu Zuberu, a njima u čast svirao je Varaždinski komorni orkestar u povodu desete obljetnice djelovanja, dok su solistice bile slavne varaždinske umjetnice mezzosopranistica Ruža Pospiš-Baldani i čembalistica Višnja Mažuran. Izvedena su djela Händela, Glucka i Bacha, a nakon koncerta, čestitki, darova i priznanja, primadona Puttar-Gold zahvalila je vrlo nadahnutom izvedbom popijevke Violette graziose Alessandra Scarlattija uz VKO.

Drugi festivalski koncert u Varaždinskoj katedrali bio je također vrlo svečan. Povod je bio obilježavanje devedesete godišnjice rođenja i tridesete obljetnice smrti primadone Marijane Radev. U spomen na tu veliku hrvatsku umjetnicu izveden je znameniti oratorij Juda Makabejac Georga Friedricha Händela. Starozavjetnu priču o izraelskom vođi koji oslobađa zemlju od poganske prevlasti dostojno je predstavio maestro Vladimir Kranjčević, ravnatelj VBV, okupivši cijenjenu međunarodnu skupinu izvođača. Odličan Slovenski komorni zbor, koji već deset godina uspješno sudjeluje na VBV, još se jednom dokazao kao vrhunski ansambl uz članove Slovenske filharmonije i četiri vokalna solista. Osobito se svidjela sopranistica Philippa Hyde, zatim daroviti kontratenor Charles Hamphries, koji se ambiciozno prihvatio izvedbe altovske dionice, što je rijetkost, ali i rizik, jer su mu poteškoće zadavali visoki tonovi. Njima su se pridružili solidni tenor Marjan Trček i bas Jože Vidic iz Slovenije. Bila je impresivna izvedba koja je s velikim uspjehom ponovljena iduće večeri i u Ljubljani.

Arhaični ugođaj

Neki od komornih koncerata VBV održani su ove godine osim u Varaždinu i u osam mjesta varaždinske i međimurske županije. Tako su vrlo dobri i muzikalni mladi glazbenici Kristina Madžarac, čembalo, Petar Križanić, fagot i Mario Šincek, trombon održali koncerte u crkvama u Donjem Martijancu, Lopatincu (u spomen na akademika Juricu Muraia), Varaždinskim Toplicama, Trakošćanu i Varaždinu.

Laura Vadjon, koncertna majstorica Hrvatskoga baroknog ansamba, također je nastupila dva puta, u varaždinskoj crkvi sv. Florijana i u Župnoj crkvi u Ludbregu. Ta vrsna umjetnica posvetila se autentičnim izvedbama rane glazbe na baroknoj violini. Nastupila je u društvu violončelista Krešimira Lazara i čembalista Marija Penzara, koji su također majstori interpretacije barokne glazbe. Njihovi instrumenti imaju crevnate žice i ugođeni su u tzv. baroknom temperiranom štimu, što uz specifičan pristup tehnici sviranja stvara poseban arhaični ugođaj. Birani program komorne glazbe talijanskih autora 17. stoljeća uz dva dodatka, umjetnici su izveli vrlo uvjerljivo, sa žarom i preciznošću, a tehnički, glazbeno i stilski na visokoj razini.

Samo najnužniji rekviziti

Pod naslovm Čarolija baroknoga kazališta nastupio je u HNK Barokni glazbeni teatar iz Berlina, želeći dočarati kazališno ozračje prije tri stoljeća. Pod umjetničkim vodstvom čembalista, dirigenta i redatelja Egona Mihajlovića, rođena u Postojni, a školovana u Njemačkoj, izveden je intermezzo u tri dijela Pimpinone Georga Philippa Telemanna, s temom služavke gospodarice, interpoliran u Veliki francuski balet s temom svađe bogova oko nadmoći nad ljudima na glazbu Händelova Zaljubljenog pastira i Terpsihore i uz baletnu suitu iz Galantne Indije Jeanna Philippa Rameaua u stilu commedije dell’arte.

U tom projektu sudjelovao je izvrsni Mihajlovićev orkestar starih instrumenata Companie Fontainbleau, Berlinski barokni balet i dvoje vokalnih solista: sopranistica Monika Eder i bariton Thomas Ruf. Kostimi su bili slikoviti, a scena opremljena samo najnužnijim rekvizitima. Bila je to tehnički i stilski čista izvedba, kojoj je ipak nedostajalo maštovitije koreografije i režije (Niels Badenhop). Stoga najavljenu »čaroliju baroknog kazališta« nismo nažalost doživjeli u pravom svjetlu.

Proslavljeni vokalni ansambl Pro cantione antiqua iz Londona prihvatio je ponudu VBV da u sklopu svojega nastupa predstavi sedam madrigala iz zbirke Il primo libri de madrigali a cinque voci iz 1604. Francesca Sponge Uspera u transkripciji dr. Ennija Stipčevića. Bila je to prva suvremena izvedba fragmenata jedine sačuvane zbirke svjetovnoga vokalnog višeglasja venecijanskoga skladatelja hrvatskoga podrijetla (Poreč?), koja tek treba zaživjeti u punom sjaju, jer ovo je bila samo dragocjena informacija, s kojom bi se valjalo detaljnije i pomnije pozabaviti.

Koncert uz svijeće

U starom gradu Varaždinu održan je još jedan zanimljiv stilski koncert s dvjema uzastopnim izvedbama. U lijepo uređenu muzejskom prostoru, gdje je postavljena i izložba cvijeća, u dvije međusobno povezane sobe — renesansnoj i baroknoj — bili su postavljeni mali stolići za publiku sa svijećama, kanapeima, kolačićima i dobrim vinom, a u kutu obje sobe instrumenti i stalci s notama. Tu su svaki u svojoj sobi naizmjence muzicirali članovi Ansambla za ranu glazbu Musica viva s voditeljicom Višnjom Mažuran za čembalom, flautisticom Renatom Penezić, oboistom Brankom Mihanovićem, violončelisticom Tanjom Andreić i violinisticom Sašom Borčić-Reba. Iz druge sobe dopirali su pak zvuci harfe i pozitiva. Harfistica Biserka Krčelić i orguljaš Ante Knešaurek izvodili su djela Carla Philippa Emanuela Bacha i Johanna Sebastiana Bacha. Rabljen je muzejski primjerak pozitiva iz 17. stoljeća, kojemu su nažalost neki registri oštećeni, pa bi ga trebalo restaurirati.

Ansambl Musica viva predstavo je djela Telemana i Vivaldija, među njima i Telemannov Kvartet u G-duru s oznakom Tafelmusik, i upravo je ta glazba pisana za zabavu i dobro raspoloženje odredila i ozračila u cjelini tu osebujnu baroknu večer, koja je iznimnom atmosferom očarala i publiku.

Višnja Požgaj