Preminuo Anđelko Novaković

Preminuo Anđelko Novaković

Preminuo je pjesnik, esejist i kritičar Anđelko Novaković, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, jedan od najistaknutijih voditelja književnih tribina i promotora književne riječi na suvremenoj hvatskoj kulturnoj sceni. Anđelko Novaković rođen je 1951. u Priku kraj Omiša, diplomirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a do 1990. radio je kao stručni suradnik u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Ostavio je iza sebe mnoga književna istraživanja, kao što su knjige Pet stoljeća hrvatske filologije, koju je uredio s Božidarom Petračem i Draženom Budišom i Jedan uvod u Marinkovićevo djelo, a objavio je i pjesničku zbirku Anđeli utihe u ornjima razike.

Anđelko Novaković na široj kulturnoj i medijskoj sceni zapamćen je kao predani organizator književnih predstavljanja i tribina, kojima je njegovao dostojanstvo književne riječi, tako potrebne u vremenima kojekakvih žustrih trendova, često nesklonih klasičnom duhu literature. I svojim književnim skitnjama, od juga do sjevera, širenjem manifestacija, od susreta Dobrojutro more u Podstrani do dana posvećenih Josipu Pupačiću, Anđelko Novaković čuvao je hrvatsku književnu baštinu, ne knjiški, nego živo, putopisno, povezujući duhove pisaca i duhove njihovih rodnih krajeva. Iz vizure javnosti, Društvo hrvatskih književnika najživlje je bilo u segmentu promotivnih djelatnosti koje je Anđelko Novaković redovitno organizirao, kojima je naspram pomodne destrukcije njegovao baš impresiju, ne dopuštajući da u javnosti zaspe pravi duh literature.

Pa i u još svježim vremenima raskola u DHK Anđelko Novaković časno je ostao u ulozi branitelja tradicije i dostojanstva jedne stoljetne i često nepravedno osporavane književne institucije.

Anđelko Novaković ostavio je iza sebe i niz drugih aktivnosti — organizirao je mnoge znanstvene skupove i izložbe, bio je predsjednik Društva Poljičana Sv. Jure, urednik omiške »Morske vile« i tajnikom sekcije DHK i Hrvatskoga centra PEN-a za pručavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu.

Obljetnica Josipa Pupačića

Zagreb, 18. i 19. rujna — Obilježena je 75. obljetnica rođenja velikoga hrvatskog pjesnika Josipa Pupačića u Omišu i na Slimenu, pod naslovom Od Slimena do Sljemena — sa srcem i u srdačnome krugu. U Omišu je održan okrugli stol na kojem su sudjelovali Luko Paljetak, Nedjeljko Mihanović, don Drago Šimundža, Jakša Fiamengo, Mladen Kušec i Anđelko Novaković. Posveta Pupačiću uvijek se obogaćuje novim doživljavanjima njegove poezije, a jedan je od posljednjih pristupa tematiziranje misterija muke, što razotkriva i zbirka Moj križ svejedno gori. Na Slimenu je spomen na Josipa Pupačića protekao razgledavanjem njegove rodne kuće, Memorijalnom izložbom i misom zadušnicom.

Zatvorska književnost i u Zagrebu

Zagreb, 15. rujna — U Zagreb su stigli pisci Floyd Salas i Peter Y. Sussman, popularni predstavnici tzv. zatvorske književnosti, a sutradan u Novinarskom domu predstavili su svoj književni svijet.

Salasova prva knjiga Tetoviraj opaki križ dobila je titulu najboljega debitantskog romana desetljeća, a drugi roman, Što sad, ljubavi, kritika je također dočekala s pohvalama. Sussman je još kao novinar objavljivao eseje bivšega pljačkaša banke, a u knjizi Počinio sam novinarstvo sabrao je, na temelju vlastita iskustva, vizije kaznenoga sustava, fenomene zlostavljanja, rasizma i nasilja.

Dani Frane Petrića

Cres Dvanaesti dani Frane Petrića započeli su 22. rujna, u organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva. U sklopu manifestacije održana su i dva međunarodna simpozija — Demokracija i etika i Petrić — platonizam — aristotelizam, koji su opet okupili velik broj naših i stranih filozofa, sociologa, politologa i teologa. Pavao Barišić, predsjednik Programskoga odbora Dana Frane Petrića, kazao je da simpozij želi naglasiti probleme demokracije pod okriljem globalizacije i u procesima razvoja postkomunističkih zemalja. Pod pojmom demokracije, kako su poručila predavanja, valja raskrinkati i neka lažna načela demokracije, kao što je plemenita laž, koja narušava demokratska načela i politička povjerenja.

Preminuo G. Mascioni

Nica Preminuo je ugledni talijanski književnik i diplomat Grytzko Mascioni, dugogodišnji direktor Talijanskoga kulturnog centra u Zagrebu, koji je posljednje godine rada posvetio suradnji i razumijevanju hrvatske i talijanske kulture.

Mascioni (1936-2003), pjesnik, romanopisac i esejist, autor je knjiga Sapfo, Sokratova koža, Apolonova noć, iz čijih se naslova vidi zadivljenost grčkom tradicijom, a mediteransko podneblje opjevao je i u mnogim svojim drugim djelima. Široki sredozemni svjetonazor iskazao je i zanimanjem za hrvatsku kulturu, što je, konkretnije, pokazao prijevodom prvoga pjevanja Gundulićeva Osmana, kao i drugim prijenosima hrvatske baštine u talijansku javnost. Njegova je zasluga i znatno europsko oživljavanje Talijanskoga kulturnog centra u Zagrebu, u izoliranim ratnim vremenima.

Otvorena nova zgrada Ministarstva kulture

Zagreb, 19. rujna — Nova zgrada Ministarstva kulture svečano je otvorena u Runjaninovoj ulici, kao budući dom različitim književnim, glazbenim, likovnim i drugim nastupima, kako je tom prigodom kazao ministar Antun Vujić. U novoj zgradi smještene su sve uprave i zavodi Ministarstva, a projektom obnove (koji je koštao 25 milijuna kuna), sačuvana je povijesno važna zgrada, sagrađena 1914, po nacrtu Rudolfa Lubynskog. Na svečanosti otvaranja sudjelovali su mnogi predstavnici iz političkog i kulturnog života, a susret je bio obogaćen i umjetničkim programom.

Spomen na Matu Balotu

Rakalj, 25. rujna — Počeli su 29. susreti na dragome kamenu, manifestacija posvećena istarskom književniku Mati Baloti. Osim aktivnosti istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika, ovogodišnje susrete obogatili su učenici iz mnogih škola koji su svojim radionicama, odnosno književnim, likovnim i glazbenim nastupima, pridonijeli očuvanju tradicije i među mladim naraštajima.

Susret je bio obilježen i polaganjem vijenca na grob Mati Baloti i spomenom na zaslužnoga književnika u crkvi sv. Agnjije.

U susret Zagrebačkim književnim razgovorima

Zagreb, 25. rujna — Najavljeni su 26. zagrebački književni razgovori, koji će trajati od 2. do 5. listopada u Društvu hrvatskih književnika. Tema Razine književne globalizacije okupit će književnike i književne teoretičare iz petnastak zemalja. Organizatori su manifestacije Društvo hrvatskih književnika i Društvo hrvatskih književnih prevoditelja, a izlaganja će objaviti književni časopis »Republika«.

Najavljen hrvatski nastup na Frankfurtskom sajmu

Zagreb, 25. rujna — Julijana Matanović, Nedjeljko Fabrio i Zoran Ferić predstavit će različitim književnim svjetovima suvremenu hrvatsku književnost na 55. frankfurtskom sajmu knjiga, koji će trajati od 8. do 13. listopada, najavljeno je na konferenciji za novinare Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Nastup u Frankfurtu ocijenjen je kao nastavak uspješna ulaska hrvatske knjige u svijet, što je pokazao i sajam u Leipzigu, a očekuje se još uspješniji kontakt sa stranim izdavačima, koji najbolje mogu predstavljati domaću knjigu na međunarodnoj sceni. Najavljen je projekt Mali jezici — velike kulture, sudjelovanje na stručnom skupu Uspješno promicanje književnosti manje poznatih jezika na primjeru Zaklade za produkciju i prijevode nizozemske književnosti te tribina Hrvatske knjige — most prema svijetu. Najavljeno je i predstavljanje njemačkoga izdanja Kuharskog kanconijera Veljka Barbierija te njemačko izdanje knjige Zorana Ferića Smrt djevojčice sa žigicama. Nastupit će i kantautor Ibrica Jusić.

Hrvatski štand koji je smješten u paviljonu 5, uz štandove susjednih srednjoeuropskih zemalja, otvorit će ministar kulture Antun Vujić.

Knjiga Mediterana

Split, 26. rujna — U medijima je najavljena petnaesta po redu manifestacija Tjedan knjige mediteranske tematike, koja će trajati u Splitu od 29. rujna do 4. listpada. Na znanstvenim skupovima sudjelovat će oko 125 sudionika iz raznih zemalja i uključit će se oko petnaest izdavača.

Prvoga dana manifestacije trajat će međunarodni znanstveni skup Komparativna povijest hrvatske književnosti: Europski obzori Marinkovićeva opusa, koji će voditi akademik Pavao Pavličić, a drug najavljeni skup — Umjetnički dodiri dviju obala, posvećen pokojnom akademiku Kruni Prijatelju, održat će se naknadno, potkraj studenog. Manifestacija će započeti esejom Anatolija Kudrjavceva Smrtnost mediteranske vječnosti te predstavljanjem knjige Tome Arhiđakona Historija Salonitana, a iduće godine, kako najavljuje Nenad Cambi, predsjednik Književnog kruga, Tomi Arhiđakonu bit će posvećen posebni znanstveni skup. Knjiga Mediterana, čiji su organizatori Književni krug i HAZU, obuhvatit će još promocija i razgovora te dvije izložbe, a program manifestacijeće i ubuduće će se širiti, jer dosta izdavača objavljuje nove knjige s neiscrpnom sredozemnom tematikom.