Pikionis i Akropola

Pikionis i Akropola

Četrnaesta po redu nagrada Carlo Scarpa za vrtni dizajn, što ju je zasnovala Zaklada Benetton iz Trevisa u svrhu afirmacije »ne toliko talenta oblikovatelja posebnosti mjesta koliko vješte, kontinuirane brige što mjestu omogućuje trajanje u vremenu«, pripala je rješenju staza uokolo atenske Akropole i brežuljka Filopappos, izvedenih 1954-57 prema planu cijenjena grčkog arhitekta Dimitrija Pikionisa (1887-1968) iz tridesetih godina prošlog stoljeća, koje su ocjenjivači opisali kao »primjer autentične invencije u krajobraznoj umjetnosti, rijedak u modernizmu«. Sustav putova ispunio je funkcionalne potrebe arheološkoga lokaliteta otvorena javnosti, oblikovanjem koje je istodobno restauratorski zahvat, arhitektonska invencija i kulturni manifest. Staze su prošarane opekom, oblucima i kamenjem, kombinirajući arhaizam i inovaciju u odmjerenu ritmu izmjene hodnih ploha i prostora za kontemplaciju.

Greg Lynn u Beču

Bečki Muzej primijenjenih umjetnosti (MAK) nastavio je seriju atraktivnih izložbi posvećenih suvremenoj arhitektonskoj avangardi — nakon spektakularne Zahe Hadid u MAK-u je do 16. studenog postavljena izložba radova Grega Lynna pod naslovom Intricate Surface. Američki arhitekt što živi u Los Angelesu jedan je od vodećih predstavnika arhitekture digitalnoga doba. Njegov je rad zasnovan na inkorporiranju vremena i pokreta u govor formi, što rezultira izobličenim računalno generiranim amorfnim tijelima kao vizualnim odrazom prevladavajuće prostorno-vremenske dinamike konkretne lokacije. Za razliku od tradicionalne arhitektonike, u kojoj se utjecaj gravitacije reflektira samo u smislu vertikaliteta i statičnosti, Lynnovo oblikovanje sažima kompleksne višesmjerne vektorske silnice. Izložba u MAK-u na slikovit način prezentira svestrano djelovanje američkog arhitekta: njegove su ideje oblikovanja okoliša, zgrada i uporabnih predmeta prikazane istodobno s izlošcima iz MAK-ove zbirke i živim bićima poput žaba, leptira i meduza, čime se naznačuje da je ishodište njegovih nadahnuća priroda, a ne tradicija moderne arhitekture. Prezentirani projekti uključuju muzejski centar Svjetska arka u Kostarici, rezidencijalni, kilometarski blok Kleiburg u Bijlmermeeru kraj Amsterdama, zatim virtualne projekte poput središta BMW-a u Leipzigu te produkt-dizajn: šalice za kavu i čaj od titana i prozirni šah, koji svjedoče o Lynnovoj namjeri redefinicije uporabnih predmeta za široku potrošnju.

Rimska trica Odile Decq

Zlatni lav na Venecijanskom bijenalu 1996. širom je otvorio vrata talijanske scene francuskoj arhitektici Odile Decq, čija će prisutnost u Rimu doživjeti vrhunac ove jeseni sa čak tri istodobne izložbe njezina recentnog stvaralaštva. U Muzeju suvremene umjetnosti (MACRO) od 25. rujna do 26. listopada traje prezentacija istraživačkih projekata Studija ODBC (Odile Decq — Benoît Cornette) uključujući najnovije radove poput rješenja za buduću zgradu muzeja, urbanističkih ideja za Gennevilliers i Rotterdam, vijadukta s uredima na autocesti A14 kod Nanterrea, dizajna pokućstva i dr. Istodobno u Zakladi Adriano Olivetti od 25. rujna do 17. listopada može se razgledati audio-vizualna prezentacija trogodišnjeg esperimentalnog rada u autoričinu pariškom studiju sa studentima Ecole Speciale d’Architecture de Paris, utopijski projekti locirani u Parizu nastali u suradnji sa studentima tijekom jednosemestralne nastave na njujorškom sveučilištu Columbia (2001), prijedlog za transformaciju Bruxellesa u europsku prijestolnicu (2002), projekti za autocestu kao mjesto obitavanja na magistrali A13 između Rotterdama i Delfta, izrađeni za prvi Arhitektonski bijenale u Rotterdamu (2003). Konačno njezina instalacija Virtual Presence, postavljena od 24. rujna do 6. listopada, obilježit će otvaranje nove rimske Kuće arhitekture u nekadašnjem zdanju Rimskog akvarija, novoga sjedišta Komore arhitekata s brojnim javnim sadržajima poput predavaonica, knjižare, kavana i restorana te izložbenoga prostora.

Izložba kamena u Veroni

U Veroni se već po tradiciji na početku jeseni održava najveća svjetska izložba kamenoga materijala i tehnologije. Trideset i osmi Marmomacc, u trajanju od 2. do 5. listopada, osim gospodarske ima snažnu kulturnu dimenziju. Sajamsku prezentaciju proizvođača, novih tehnologija i materijala prati bogat program raznih manifestacija — izložbi, konferencija i seminara, uz sudjelovanje vodećih dizajnera i kompanija sa svrhom razvoja svijesti i ekspresivnih potencijala uporabe kamena u arhitekturi i dizajnu. Središnji je događaj izložba nagrađenih projekata i svečanost dodjele priznanja ovogodišnjim dobitnicima Međunarodne nagrade za primjenu kamena u arhitekturi ovim ostvarenjima: Most Suransuns u Švicarskoj (1999) autora Conzett-Bronzini-Gartmann AG; Predsjednička palača Kanarske vlade u Španjolskoj (2000), autora AMP Arquitectos (Artengo, Menis, Pastrana); Kolonada Leibniz na berlinskom trgu W: Benjamim (2000), Hansa Kollhoffa i Helge Timmermann; DZ banka na Pariškom trgu u Berlinu (2001) Franka Gehryja; novo dvorište unutar gradskog bloka u Siracusi, Italija (2001) arhitekta Vicenza Latina; Vulcania, Europski park vulkanizma u francuskom Chermond-Ferrandu (2002) Hansa Holleina, dok je specijalna nagrada ad memoriam pripala kući Lina u talijanskom Terniju (1964-67), arhitekta Marija Ridolfija (1904-84).

Granice: druga strana globalizacije

U okviru 38. zagrebačkog salona arhitekture raspisan je međunarodni arhitektonski internetski natječaj s temom Granice: druga strana globalizacije, na kojem autori mogu sudjelovati s najviše dva prijedloga vizualnog identiteta — prepoznatljivosti hrvatskoga teritorija u odnosu na Europsku uniju. Natječajni radovi trebaju anticipirati priključivanje Republike Hrvatske europskim integracijama od 2007, a ocijenit će ih selektor Vedran Mimica. Nagradni fond iznosi 24 000,00 kuna. Sve dodatne informacije i prijavnice mogu se dobiti na adresi: UHA/DAZ, Trg bana J. Jelačića 3/I, Zagreb (kod tajnice Salona Silve Kalčić), tel.: ++ 385 (0)1 48 16 140, ++385 (0)1 48 16 151; faks: ++ 385 (0)1 48 16 197, e-mail: uhadazŽzamir.net; covjekiprostorŽzamir.net internet: www.d-a-z.hr/zagrebsalon, a rok za on-line prijave je 22. listopada 2003.

Vinko Penezić