Opasne mutacije

Marijan Jošt i Thomas S. Cox, Intelektualni izazov tehnologije samouništenja, ur. Renata Husinec, Ogranak Matice hrvatske Križevci, 2003.

Vrlo aktualno pitanje uvoza genetski modificirane hrane i usjeva u Hrvatsku, o kojem je nakon duljega vremena 14. srpnja donesena i zakonska regulativa, odnosno Sabor je donio Zakon o hrani koji dopušta da se na hrvatskom tržištu nađu i genetički modificirani proizvodi, s tim da moraju proći strogu kontrolu i biti jasno označeni — pokušavaju razriješiti i pojasniti i autori ove knjige.

Marijan Jošt i Thomas S. Cox (koji se, kao istomišljenici, poznaju još od vremena kada su zajednički vodili međunarodni projekt oplemenjivanja pšenice 1985-1990), u ovom skupu njihovih javnih predavanja i tiskanih radova (na hrvatskom i engleskom jeziku) pokušavaju dokazati da je manipulacija genima sa svojom »tehnologijom genetski modificirane hrane« posve neutemeljena i opasna.

Njihova razmišljanja o spornim pitanjima nove tehnologije stručno su potkrijepljena znanstvenom dokumentacijom i suvremenim literarnim navodima; nikako klimava, nejasna ili neargumentirana — što su počesto metode koje na raspolaganju imaju suprotnomišljenici — zagovaratelji proizvoda genetski modificiranog uzgoja.

Naime, tehnologija — sama po sebi bez savjesti, u koordinaciji s također nesavjesnim ekonomskim tajkunima bioindustrije, kao glavnu tendenciju ima što veću dobit i instant-uspjeh, malo se brinući za posljedice. (Dovoljno je samo navesti poznati primjer doktora Arpada Pusztaija — ugledna britanskog znanstvenika koji je, nakon što je dokazao štetnost hrane pripremljene od genetski modificiranih biljaka, dobio otkaz.) Vladavini biotehnologije s genetičkim inženjeringom treba stati na kraj, boreći se primarnim i jednostavnim oružjem — moralom i savješću, poručuju autori. Jer, živimo u doba u kojem se, kako to navodi recenzentica prof. dr. sc. Ljiljana Zergollern-Čupak, »...čovjek više ne boji prirode, već se boji za nju.«

I, za kraj, treba reći da ova knjiga — čitanka kao izvrstan putokaz i podsjetnik može poslužiti ne samo znatiželjnicima, antiglobalistima, ljubiteljima prirode, udrugama koje se bore za očuvanje okoliša ili studentima (agronomije, medicine, ekonomije, biologije) nego još više javnim djelatnicima s konkretnom moći u rukama, koji mogu primijeniti njezine konkretne naputke, odnosno izboriti se — za prirodu.

Katarina Marić

Tehnologija nema savjesti

Proteklo stoljeće donijelo je brz razvoj, često brži no što su se i najsmioniji proroci usudili nadati, na svim poljima čovjekova života. Razvoj znanosti i tehnologije išao je skokovito, često eksplozivnom brzinom, a vođen logikom kapitala ponekad je gubio kontakt sa stvarnošću.

Poznato je da tehnologija nema savjesti, no pred kapitalom i neki znanstvenici zaborave na nju. Zagovornici biotehnologije, oduševljeni njezinim mogućnostima, prikazuju genetičko inženjerstvo u pozitivnom svjetlu i tvrde da manipulacija genima (prijenos stranih gena u biljke i gensko liječenje ljudi) pruža nesaglediv potencijal za rješavanje zdravstvenih problema kao i problema prehrane cijeloga čovječanstva. Pritom su zaboravili sitan detalj — znanstvenici stalno propituju svoje stavove radeći višestruke provjere rezultata, a sve to zahtjeva vrijeme koje kapital nastoji maksimalno skratiti ili ukinuti. Upravo stoga važno je raspolagati relevantnim informacijama koje će omogućiti ispravno reagiranje na pojavu nepravilnosti, jaku javnost koja će se moći nositi s tajkunima bioindustrije.

Intelektualni izazov tehnologije samouništenja knjiga je koja na jednom mjestu objedinjuje mnoštvo relevantnih informacija u radovima koje su njezini autori objavljivali u različitim medijima i tiskovinama, prezentirali na znanstvenim predavanjima ili napisali upravo za ovu knjigu. Marijan Jošt sveučilišni je profesor, znanstveni savjetnik za područje genetike i oplemenjivanje bilja, a Thomas S. Cox znanstveni savjetnik i koordinator znanstvenih istraživanja u The Land Institute, Salina, KS; SAD — dakle riječ je o osobama koje dobro poznaju problematiku o kojoj pišu, a njihova knjiga, namijenjena studentima raznih fakulteta (agronomija, medicina, biologija, pravo, ekonomija) i svima onima kojima je stalo do smanjivanja završnog računa koji će nam ispostaviti priroda, pisana je stručno i razumljivo. Radovi u knjizi preneseni su na onom jeziku, na kojem su objavljeni ili napisani, a to je rezultiralo mješavinom tekstova na engleskom i hrvatskom jeziku što, uvjereni su autori, ne bi trebalo značiti veću prepreku čitateljima.

Budući da je riječ o području znanosti na kojem se događaju stalne promjene neke od članaka, nastalih tijekom proteklih pet godina, autori su preradili i nadopunili novim stajalištima znanosti i društva o tom pitanju. U prilogu knjige objavljeno je nekoliko dokumenata koji svjedoče o borbi protiv uporabe genetski izmijenjenih organizama u Hrvatskoj i u svijetu, a tu su i pojmovnik te veliki popis literature, što će zainteresiranima olakšati proširivanje spoznaja.

Sandra Cekol