Crno-bijela rapsodija

»WAM«, webzin o audiju i muzici, DVIS, gl. ur. Ivan Supek, br. 17, Zagreb, rujan, 2003.

Webzin »WAM«, jedan od malobrojnih časopisa posvećenih glazbi izdavanih u našoj zemlji, koji s jednakom serioznošću pristupa klasičnoj glazbi i jazzu, ovim je sedamnaestim brojem zakoračio u petu godinu izlaženja.

Ovaj časopis, namijenjen audiofilima te svim ljubiteljima klasične glazbe i jazza, podijeljen je na dvije cjeline — audio i glazbu. U audiodijelu predstavlja najnovija tehnička dostignuća high-enda, zvučničke kutije, usavršene analogne front-endove i ostale tehničke novitete. Osim toga, čitateljma nudi i web-adrese na kojima donosi audiotekstove, razgovore s eminentnim jazz-glazbenicima i web-eseje s temama svjetske glazbene baštine.

Akustičke značajke

Tema audiodijela ovog broja »WAM-a« zvučničke su kutije, koje su vrlo studiozno predstavili Milan Rupić (DALI Euphoniju MS 5), Igor Prodnik (Hajdinjak Labs Hardliner) i Arsen Katić (Konus Audio Essence i Sonus Faber Cremone Auditor), dajući nam, nakon nekoliko uvodnih riječi o povijesti tvrtke, tehnički opis i karakteristike određenog modela. Naposljetku su rezimirali njihove akustičke značajke — jačinu rezolucije, dinamičku nijansiranost i napokon uvjerljivost, koja je važni kriterij svih audiofila.

Tema glazbenog dijela ovog je puta stvaralaštvo francuskoga skladatelja Hectora Berlioza. Čini se da je taj »tragični romantički protagonist vlastita života«, kako ga u eseju Mnogostruke tišine Hectora Berlioza naziva autorica Gorjana Ivoković, napokon dobio zasluženu pozornost i to pod dirigentskom palicom Colina Davisa. U nastojanju da stvori un public berliosiste, nije uspio za života. Suvremenicima je bio pretežak i neslušljiv. Na te se misli nadovezuje i Zrinka Matić u eseju Berliozovo prokletstvo, u kojemu napominje kako je jedan od razloga nepoznavanja Berliozova opusa monumentalnost njegovih djela i upravo šokantna brojnost izvođača. Pored eseja o Berliozu, tu je i esej o Claudiju Monteverdiju i njegovu putu od madrigala do opere te portret operne dive Marije Callas.

Osim recenzija zanimljivih diskografskih izdanja s područja klasične glazbe te jazza i bluesa, ovaj broj donosi i velik broj koncertnih programa za sljedeću sezonu. Osobitu vrijednost ovoga webzina rubrika Jazz & Blues. Rubrika je dijelom posvećena povijesti i velikanima jazza, kako na svjetskoj, tako i na domaćoj sceni. Budući da nijedna knjiga o hrvatskom jazzu još nije izdana, iako su neke već godinama u pripremi, intervjui Ivice Župana s našim jazz-glazbenicima koji nas prate iz broja u broj važni su za rasvjetljavanje prošlosti hrvatske jazz-scene. Naime, velik dio našeg znanja o ranim danima jazza u Hrvatskoj počiva upravo na usmenoj predaji i svjedočanstvima malobrojnih živućih sudionika tih zbivanja.

Jazz-vibrafon

Zanimljiv pogled kroz povijest vibrafona u jazzu predstavlja Miro Križić. Upoznaje nas s njegovim najvećim predstavnicima u svim stilskim razdobljima jazza, poput Reda Norva, Lionela Hamptona, Garryja Burtona, Milta Jacksona i drugih, a u nas se osvrće na malobrojne — Boška Petrovića, Igora Savina i Igora Lešnika, virtuoze bez nasljednika.

Ovaj webzin već svojim grafičkim dizajnom poručuje da misli ozbiljno. Načelo dizajnera Carla Daira, prema kojemu glazbena i grafička forma imaju zajednički nazivnik, harmoniju i kontrast, »WAM« slijedi uporabom crnih i bijelih ploha te izborom fontova koji časopisu daju dinamiku i kontrast. Bilo kakav trag boje u ovom crno-bijelom svijetu nije dobrodošao, a elementi grafičkog dizajna također su glazbenoga podrijetla. Ta odmjerenost čini ga jednim od najatraktivnijih tematskim časopisom na našem tržištu...

Ana Laić