Apoksiomen ponovno sja

Apoksiomen ponovno sja

Kip je uz manja oštećenja bio sačuvan u cijelosti. Danas je u svijetu sačuvano vrlo malo velikih grčkih brončanih kipova pa ovaj nalaz ima posebnu vrijednost u kontekstu očuvanja hrvatske i svjetske kulturne baštine

U četvrtak, 25. rujna, organizirana je kratka trodnevna izložba prezentacije konzervatorsko-restauratorskih radova na antičkoj brončanoj statui Apoksiomena, u organizaciji Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a u sklopu obilježavanja Dana europske baštine. Izložbu je otvorio ministar kulture Antun Vujić, a prisutnima su projekt pojasnili ravnatelj Hrvatskoga restauratorskog zavoda Ferdinand Meder i glavni konzervator u Ministarstvu kulture Miljenko Domijan, koji je po vađenju kipa iz mora 1999. koordinirao pristup restauratorskim radovima. Sažeta prezentacija radova na tom projektu dala je iznimno zanimljiv uvid u pojedine faze restauratorskih zahvata. Izložbom i prezentacijom ujedno se obilježilo podizanje kipa Apoksiomena nakon gotovo dva tisućljeća. Brončana skulptura mladog atleta koji nakon završena natjecanja strugaljkom skida sloj prašine i ulja kojim je bilo namazano njegovo nago tijelo, visine 192 cm, pronađena je 1999. u podmorju otoka Lošinja, nedaleko otočića Vele Orjule, kao slučajni nalaz belgijskoga turista. Na temelju istraživanja i analiza možemo pretpostaviti da je kip nastao u doba prijelaza grčke klasike u helenizam, u 4. stoljeću prije Krista. Organski materijal iz unutrašnjosti kipa, datiran između 1. stoljeća prije Krista i 2. stoljeća, unesen je kroz pukotine i nagrizen zubima sitnoga glodavca. To je prethodilo ukrcavanju kipa na brod, iako ostaci broda u istraživanjima lokaliteta nisu pronađeni. Pretpostavlja se da je kip bačen preko palube kako bi se olakšalo brod za nevremena. Iznimno zahtjevnu akciju vađenja s morskoga dna i sustavno arheološko istraživanje nalazišta izveli su arheolozi ronioci Marijan Orlić, Jasen Mesić i Mario Jurišić iz Odjela za arheologiju Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Smiljan Gluščević iz Arheološkog muzeja u Zadru, njihovi suradnici te ronioci Specijalne policije MUP-a Republike Hrvatske.

Složeni konzervatorsko-restauratorski radovi

Kip je uz manja oštećenja bio sačuvan u cijelosti. Danas je u svijetu sačuvano vrlo malo velikih grčkih brončanih kipova pa ovaj nalaz ima posebnu vrijednost u kontekstu očuvanja hrvatske i svjetske kulturne baštine. Zbog uznapredovale mineralizacije olovne slitine glava se odvojila, ali je ostala u izvornu položaju. Radi obraštenosti kipa morskim organizmima te korozije nastale djelovanjem topljivih soli kip je podvrgnut prvom konzervatorskom zahvatu, desalinizaciji, koja je trajala godinu dana. Radovi koji su uslijedili u kolovozu 2000. sastojali su se od uklanjanja vapnenačkih ljuštura morskih organizama po tijelu i glavi kipa, vađenja sedimentnoga materijala iz unutrašnjosti kipa i konsolidacije postojećih oštećenja. Izrađena je unutrašnja potporna konstrukcija koja je omogućila uspravljanje kipa na bazi. Konzervatorsko-restauratorske radove prate kvalitetna i kvantitativna istraživanja slitine i proizvoda korozije, organsko-biološkog materijala i sedimenta iz unutrašnjosti kipa u suradnji s talijanskim i američkim stručnjacima.

Za potrebe praćenja načina i razine restauriranja kipa imenovana je u listopadu 2000. Savjetodavna komisija u sastavu: Miljenko Domijan (koordinator rada Komisije), Nenad Cambi, Ante Rendić-Miočević, Igor Fisković i Mario Jurišić. Projekt vađenja kipa iz mora, izvođenja konzervatorsko-restauratorskih radova i prezentacije kipa omogućen je zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva kulture i donaciji tvrtke Oxford Maritime Ltd. iz Velike Britanije.

Nakon trodnevne izložbe kip je ponovno vraćen u radionicu za metal Hrvatskog restauratorskog zavoda, gdje će biti nastavljeni završni konzervatorsko-restauratorski zahvati, istraživanje i dokumentiranje.

Završetak radova na kipu predviđen je za 2004, a bit će popraćen izdavanjem publikacije i izložbom koja će obuhvatiti sve segmente projekta s cjelovitom prezentacijom nalaza.

Iva Körbler