Pravo na velike zube

Pravo na velike zube

Autor Vinko Zečić, grafičar i litograf, veličina 35,50 x 29,82 mm, naklada 300 000 po motivu, datum izdanja: 5. lipnja 2003.

Glodavci, kojima pripadaju vjeverica, puh i dabar, rasprostranjeni su širom svijeta. Polovica živućih sisavaca su glodavci, među kojima razlikujemo 2821 vrstu. Naziv su dobili po zubima glodnjacima koji su znatno veći od ostalih zuba u čeljustima jer neprekidno rastu. Obitavaju na svim područjima gdje se rasprostire vegetacija. Možemo ih naći na drveću, pod zemljom, u vodi, u podzemnim jamama, u grmlju i na otvorenom polju. S obzirom na međusobne odnose mogu živjeti u parovima, u obiteljima ili u velikim skupinama.

Glodavci su uglavnom biljožderi, a manji broj vrsta hrani se i hranom životinjskog porijekla. Neke vrste glodavaca stvaraju zalihe hrane u podzemnim spremištima za nepovoljno godišnje doba.

Pojedine vrste glodavaca predstavljaju (ili su predstavljale) važne gospodarske vrste ponajprije zbog cijenjena krzna (dabar, nutrija, bizamski štakor), ali i mesa (puh), stoga ih čovjek uzgaja i na farmama.

Neki su glodavci vrlo štetni i opasni čovjekovi neprijatelji. Zbog iznimne reprodukcije i s obzirom na hranu kojom se hrane često ljudima uzrokuju neprocjenjive štete na usjevima i u kućanstvu. Prijenosnici su i rezervoar brojnih zaraznih bolesti, što je velika opasnost za čovjeka, posebice u gušće naseljenim mjestima ili područjima.

Stalna borba čovjeka i glodavaca te velik broj prirodnih neprijatelja, kao i bolesti glodavaca, održavaju njihovu prirodnu ravnotežu jer bi inače preplavili Zemlju. Pojedine vrste glodavaca svedene su na vrlo mali broj, što zahtijeva njihovu strogu zaštitu i aktivnosti na očuvanju vrste od istrebljenja. Među takve vrste pripadaju vjeverica, puh i dabar koji zaslužuju svoje mjesto i na poštanskim markama.

Marke su tiskane u arcima od dvadeset komada, a izdana je i omotnica prvog dana (FDC), trimaksimum karte, te kombinirani karnet od deset maraka.

Sandra Cekol