Povijest i baština

»Riječi«, časopis za književnost, kulturu i znanost Matice hrvatske Sisak, gl. ur. Đ urđica Lasić-Vuković, 1-2/2003.

Najnoviji broj Matičina časopisa »Riječi«, utemeljena još 1969, na 150 stranica gotovo u cijelosti obrađuje temu posvećenu tradiciji i spomen na sisačkoga biskupa Kvirina, koji je tu stolovao još u ranokršćansko doba, ali se na tim prostorima ukorijenio do današnjih dana.

U temu nas uvodi opsežan tekst Marije Buzov Kvirin — sisački biskup i mučenik, u kojem autorica, na temelju antičkih izvora, arheoloških nalaza, kao i arheološke literature, popraćeno ilustracijama, obrađuje lik sisačkoga biskupa i mučenika, odvodeći nas tako u rimsku prošlost sisačkoga područja, zasada još nedovoljno istraženu, ali u nadi da će tekstovi poput toga barem potaknuti aktivnosti na tom području i tako povezati prošlost, sadašnjost i budućnost. Na njega se nadovezuje tekst Juraja Kolarića Pokušaji obnove Sisačke biskupije, u kojem se autor orijentira na razdoblje njezina nestanka u vremenu seoba naroda u 6. i 7. stoljeću, kao i kasnije spomene i veze sa Zagrebačkom biskupijom. Kao podsjetnik na stara vremena i Sisak prije gotovo dva stoljeća slijedi ga putopisni tekst austrijske spisateljice Therese von Artner, koja je neko vrijeme bila nastanjena u Zagrebu, u kojem je i umrla 1829. godine.

U vrijeme progona

Vezano uz temu biskupa sv. Kvirina Anđelko Badurina u tekstu Crkve sv. Kvirina u Hrvatskoj donosi njihov kratak pregled, popraćen tlocrtima, koji ukazuje da se njegovo štovanje proširilo i na područje Istre i otoka Krka, dok tekst Ante M. Ivandića Iz povijesti strokršćanske crkve u sjevernohrvatskim krajevima obrađuje bogatu povijest kršćanstva na području Panonije koja seže u najstarija vremena, vremena kada je na ovim područjima kršćanstvo proganjano, a njegovi sljedbenici mučeni na najrazličitije načine, među njima i sv. Kvirin, kojem je i posvećen najveći dio teksta.

Agneza Szabo svoje tekstove nije posvetila sisačkom zaštitniku, ali ih je u duhu ovoga broja »Riječi« posvetila povijesnim temama, pa tako piše o Ivanu Krstitelju Tkalčiću, hrvatskom povjesničaru i povjesničaru grada Siska, koji je postavio temelje znanstvene hrvatske historiografije tijekom 19. stoljeća, a svoje je prve svećeničke dane proveo upravo u Sisku. Tekst Uz treći posjet svetog oca crkvi u Hrvata autorica je posvetila povijesti diplomatskih i prijateljskih odnosa Svete stolice i Hrvata, i to od najstarijih vremena do danas. Đ urđica Cvitanović u svom tekstu Sjećanje na kapelu sv. Kvirina u Sisku obrađuje tu sakralnu građevinu, srušenu 1974, čiji je izgled ostao poznat zahvaljujući tlocrtima i fotografijama iz Fototeke Uprave za zaštitu kulturne baštine kojima je autorica i popratila tekst.

Kako »Riječi« ni u ovom broju ne bi iznevjerile svoj podnaslov u kojem stoji da su časopis za književnost, kulturu i znanost slijedi dokumentarna drama preobražaja u dvanaest slika, vijesti i dokumenata autorice Silvije Vadla Kvirin Sisački, čime se slijedi tematika ovoga broja.

U opširnom tekstu, popraćenu bogatom ilustrativnom građom, Zorislav Horvat obrađuje temu Kašteli na sjevernim obroncima Zrinske gore u obrani od Turaka, odmičući se od glavne tematike časopisa, ali ostajući u području baštine, kao i Drago Miletić i Marija Valjato Fabris koji u svom tekstu Projekt rekonstrukcije župne crkve Uznesenja blažene djevice Marije u Gori, donose detaljan projekt rekonstrukcije te crkve, koja je tu postojala još od romaničkog razdoblja, a koja je u nekoliko navrata mijenjala vizualni identitet da bi konačno zadržala onaj iz vremena barokizacije, ali je nažalost u Domovinskom ratu 1991. prvo zapaljena, da bi sljedeće godine bila i minirana. U projektu donose detaljan plan njezine rekonstrukcije popraćen računalnom vizualizacijom.

Poetski susreti

Na kraju ovoga broja »Riječi« uobičajne su vijesti iz djelovanja Matice hrvatske u Sisku, s posebnim naglaskom na Kvirinove poetske susrete, kojima je Matica hrvatska uz Dom kulture u Sisku suorganizator, a na kojima su u proteklih sedam godina njihova održavanja sudjelovali brojni pjesnici, književnici i književni teoretičari.

Časopis »Riječi«, iako zavičajnoga karaktera, pokazuje iz broja u broj da i u manjim sredinama mogu nastajati vrijedna izdanja, te je potvrdio da uz kvalitetne tekstove iz područja književnosti svoje snage može usmjeriti i na područje povijesti i baštine, objavljujući tekstove priznatih znanstvenika, pridonoseći time istraživanju lokalne povijesti, a time i povijesti cjelokupne Hrvatske.

Antonija Vranić