Vijenac 249

Književnost

Znanstvena fantastika

Opasnost – mrežni napad!

Vernor Vinge, Vatra nad dubinom, prev. Kristijan Vlašić, Algoritam, Zagreb, 2002.

Znanstvena fantastika

Opasnost – mrežni napad!

Vernor Vinge, Vatra nad dubinom, prev. Kristijan Vlašić, Algoritam, Zagreb, 2002.

Vernora Vinga mnogi svrstavaju među najkreativnije pisce znanstvene fantastike novoga doba, poglavito zbog toga što je gotovo svako djelo iz njegova skromnog opisa obilato nagrađivano žanrovskim ekvivalentima Pulitzera kao što su Hugo i Nebula. Ista je sudbina pogodila i Vatru nad dubinom, koja je najprestižniju znanstvenofantastičnu nagradu za roman Huga osvojila 1991.

I u ovom je romanu, kao i u većini Vingovih djela, lako uočljiva fascinacija modernim medijima i mrežnim komuniciranjem, a taj je motiv u njega prisutan još iz ranih osamdesetih, kada je pričama poput Pravih imena vizionarski dočaravao današnji World Wide Web, poznatiji kao internet,. U Vatri nad dubinom internet nazvan jednostavno Mreža, prenesen je izvan zemaljskih okvira i osnovno je sredstvo međuzvjezdane komunikacije inteligentnih vrsta smještenih na rubnim dijelovima galaksije, odnosno izvan središta galaksije i njegove bliže okoline, čije ime Sporost ukazuje na nemogućnost nadsvjetlosnih putovanja u njegovoj okolini.

Vinge nas usporedno vodi dvjema sudbinski povezanim radnjama, od kojih u jednoj dvoje djece i brod sa spasonosnom tajnom proživljavaju brodolom na primitivnom planetu nastanjenu bićima kolektivnog uma, a u drugoj se jednostavna birokratkinja, umjetno stvoren kapetan broda i dvije inteligentne biljke suočavaju s neizmjernim opasnostima i tragedijama na putu prema spašavanju brodolomaca i galaksije kojoj zlokobna i umjetna viša inteligencija prijeti porobljavanjem mrežnim napadom. S tim dvjema radnjama često se isprepleću informacije dobivene s Mreže u obliku pisanih rasprava koje, osim prikazivanja informacija nedostupnih izravnoj svjesnosti glavnih likova, omogućavaju dodatno pojašnjavanje radnje i usmjeravaju njezin tok. Sve to vodi konačnom razrješenju, koje dovodi do upletanja i nekih nepoznatih bogolikih sila, čija je golema moćfaktor kojim Vinge izbjegava kvalitetan rasplet kompleksne priče. Takva vrsta raspleta u znanstvenoj fantastici često ukazuje na slabo kontroliranje radnje svojstveno neiskusnim piscima, što Vinge svakako nije.

Natruhe kriminalističkog zapleta

Ali Vatra nad dubinom ne odlikuje se ni odveć kvalitetnim stilom, jer je njezina snažnija strana samo dobra naracija, koja pomoću detaljnih opisa omogućava kvalitetnu vizualizaciju. Rečenica je kratka i izražajna, što je samo još jedan element u nizu potrebnih za čitanje romana u dahu. On se tako i čita, a tome pridonose kvalitetan zaplet i radnja s natruhama kriminalističkoga zapleta. Karakterizacija likova vrlo je detaljna i olakšava poistovjećivanje s glavnim pozitivcima povećavajući time dramatiku i osjećaj neizvjesnosti pri čitanju.

U cjelini Vingov roman kvalitetan je žanrovski uradak, čije se slabosti očituju u povlađivanju ukusu širokog čitateljstva i tematici (napad zlokobne inteligencije), koja je u znanstvenoj fantastici obrađena već u doba njezina nastajanja, što i ne bi bio nedostatak da je autor temi pristupio iz nekog neočekivanog kuta ili da ju je obradio na svjež način. Kako to u Vatri nad dubinom nije slučaj, ona ostaje samo jednim u nizu sličnih kvalitetnih djela, koje, osim zadovoljavanja gladi zaljubljenika ili upućivanja zainteresiranih u svijet znanstvene fantastike, teško da može zauzeti važno mjesto u povijesti ili razvoju modernoga SF-a.

Jure Orih

Vijenac 249

249 - 18. rujna 2003. | Arhiva

Klikni za povratak