KRONIKA DOGAĐAJA

U spomen na hrvatskoga pjesnika, povjesničara umjetnosti i leksikografa Željka Sabola 5. rujna predstavnici Ogranka Matice hrvatske Bjelovar i Đurđa Adlešić, gradonačelnica Bjelovara, položili su lovorov vijenac na posvećenu mu ploču na pročelju Gimnazije i cvijeće na njegov grob na Groblju sSvetoga Andrije.

Blato

U okviru kulturne manifestacije 11. blatsko ljeto održana je u atriju Doma kulture u Blatu vrlo uspjela književna večer blatskih pjesnika pod nazivom Domaća rič Blatu, čiji je domaćin bila Matica hrvatska Blato. Nakon što je prof. Mišel Vojvodić u ime domaćina otvorila književnu večer i nazočnima predstavila blatske pjesnike, svoje su pjesme recitirali: Petar Nadilo, Miljenka Sardelić i Đurđica Šeparović. Ugođaju te lijepe književne večeri, a koja je odisala istinskim domoljubljem, svojim su nastupima pridonijele i članice ženske klape Prinčipese koje su pod ravnanjem prof. Dalije Gavranić otpjevale nekoliko izvornih blatskih napjeva.

U predvorju Doma kulture u Blatu održano je prigodno predstavljanje knjige poezije Versi otočanina, autora Ive Miroševića Barcosa. Predsjednica Ogranka Matice hrvatske Blato predstavila je autora, a o sadržaju zbirke pjesama Versi otočanina govorio je dr. Živan Filippi. U knjizi poezije, kako je pritom istaknuo, nalazi se trideset i pet pjesama u kojima prevladava neskrivena i neiscrpna autorova ljubav prema rodnom kraju i prema domovini, ljubav prema moru i plovidbi i neizostavni zov mora, koji ga prati od ranoga djetinjstva, tijekom radnog vijeka i bogata stvaralačkog rada. Zahvalivši domaćinu i svima koji su prisustvovali predstavljanju zbirke poezije, Ive Mirošević Barcos pročitao je nekoliko stihova posvećenih rodnom kraju i običajima. Ugođaju te lijepe i ugodne večeri svojim su nastupima pridonijeli i polaznici Međunarodne glazbene škole UZMAH — Hvar i članovi Accord Quarteta iz Mađarske, koji su izveli nekoliko poznatih djela W. A. Mozarta i Claudea Debussya.

Čakovec

Ogranak Matice hrvatske Čakovec svečano je obilježio 437. obljetnicu Sigetske bitke komemoracijom na kojoj je govorio dr. Zvonimir Bartolić, polaganjem vijenaca na grobnicu obitelji Zrinski u Šenkovcu kraj Čakovca te sv. Misom zadušnicom za Zrinske i Frankopane. Organizirao je i likovnu koloniju Dani Zrinskih te dječju likovnu radionicu pod naslovom Vitezovi i princeze.

Čitluk

Izašao je prvi broj mjesečnika »Cvitak, list za sretno djetinjstvo«, koji već četvrtu godinu izdaju Ogranak Matice hrvatske Čitluk i UG Cvit Međugorje, jedino glasilo namijenjeno djeci u Bosni i Hercegovini, koja uče po hrvatskom nastavnom planu i programu. »Cvitak« su lijepo uređene dječje novine s raznovrsnom tematikom, brojnim likovnim prilozima i ilustracijama. U listu se može naći raznovrsnih tekstova o mnogim temama — od povijesti, zemljopisa i književnosti pa do raznovrsnih zanimljivosti iz biljnoga i životinjskoga svijeta. »Cvitak« učenicima daje mogućnost da se iskažu u likovnom i književnom stvaralaštvu, a neki radovi po originalnosti i izričaju pobuđuju i pozornost odraslih.

Petoga rujna Ogranak Matice hrvatske Čitluk predstavio je u Piano caffeu Borovi knjigu proze Učili smo za pjesnike autora Dragana Šimovića. Predstavljanje knjige prvi je put održano na otvorenom prostoru u prekrasnom ambijentu zelenila i prigušenih svjetala, u izravnu kontaktu posjetitelja s autorom i predstavljačima njegove knjige, što je možda i razlog da je tom kulturnom događaju prisustvovalo mnoštvo posjetitelja, među kojima je bio velik broj mladih. Pozdravnu riječ dobrodošlice prisutnima je, u ime Ogranka Matice hrvatske Čitluk, uputio prof. Andrija Stojić. O cjelokupnom pjesničkom opusu Dragana Šimovića i knjizi Učili smo za pjesnike nadahnuto je, na neuobičajen način, duhovito i u stihovima govorio književnik Miro Petrović. Autor je istaknuo kako je riječ o knjizi koja je neobična vrsta izbora iz onoga što je do sada napisao, a izbor je sačinio Robert Mlinarec. U programu je sudjelovao i Miro Barnjak, glumac HNK iz Mostara koji je govorio stihove autora.

Ovogodišnja, već tradicionalna, 48. kulturno-gospodarska i turistička manifestacija Dani berbe grožđa — Brotnjo održat će se 14. rujna do 3. studenoga. U sklopu te manifestacije, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Čitluk, 14. rujna bit će predstavljen list za djecu »Cvitak« i održana večer s pjesnikom Nenadom Valentinom Borozanom; 20. rujna Rade Marušić, dr. Mihad Sadiković i prof. Andrija Stojić predstavit će knjigu Zdravka Nikića Radiestezija — zrnce božjeg dara, koja će u nakladi čitlučkoga Ogranka ovih dana izaći iz tiska te će se otvoriti izložba akademskoga slikara Ivice Vlašića iz Livna, uz glazbenu pratnju Ilijane Korać.

Jelsa

XI. večeri Antuna Dobronića

Ogranak Matice hrvatske u Jelsi postavio je i dvije spomen-ploče, jednu na rodnoj kući dr. Nike Dubokovića Nadalinija, kojom se želio odužiti za istraživanje, vrednovanje i čuvanje hvarske kulturne baštine te na mjesnom groblju u spomen na Augustinski samostan i Bratovštinu Gospe od Cinture

Ogranak Matice hrvatske Jelsa po jedanaesti je put organizirao Večeri Antuna Dobronića, manifestaciju posvećenu jelšanskom skladatelju, glazbeniku i melografskom kroničaru, u sklopu kojih je održano dvadesetak priredbi. Večeri Antuna Dobronića svečano su otvorene 20. srpnja uz mimohod mažoretkinja iz Vrboske i dizanje festivalske zastave, koja se vijorila mjesec dana na stupu ispred Općinskoga doma, središnje zgrade u srcu Jelse. Nastavilo se koncertom Brass ansambla Ad Gloriam iz Zagreba, na ranoromaničkom Trgu sv. Ivana.

U Vijećnici općinskoga doma otvorene su dvije izložbe u organizaciji Galerije Brešan iz Splita, i to akademskih slikara Bane Milenkovića i Peruška Bogdanića sa ciklusom Ruke, a nakon likovnih otvorena je izložba fotografija Stephana Lupina iz ciklusa Moji Anđeli, koja je imala i humanitarni karakter, jer se prodajom fotografija i kataloga pomagala udruga Krijesnice.

Četiri ruke

Od glazbenih priredbi na Trgu sv. Ivana izvedeni su: koncert Zagrebačkog kvarteta fagota (A. Čolić, L. Lukas, I. Matay, I. Vagroš), koncert za glasovir pod naslovom Četiri ruke jedan piano koji su izveli otac i sin iz Njemačke, Christian i Martin Klett, koncert violončela i glasivira (J. Petrač, violončelo i I. Francesci, glasovir), gala operna večer Zlatomire Nikolove i solista HNK iz Zagreba, koncert Večer violine Majde Goluže uz glasovirsku pratnju J. Krivića, koncert pod naslovom Susret na Hvaru koji su izveli I. Barbarić, gitara i R. Polgar, saksofon te dva koncerta jazz kvarteta.

U lapidariju župne crkve J. Petrač izveo je koncert za violončelo sa skladbama Antuna Dobronića, a u župnoj crkvi održana su dva koncerta: Sakralnom glazbom do opere u izođenju Zlatomire Nikolove i solista HNK iz Zagreba te koncert sakralne glazbe koji je izveo Zbor mladih iz Luzerna.

Na Trgu sv. Ivana održana je Večer hvarske čakavske poezije, koju je vodila prof. Danijela Lovrić, a sudjelovale su čakavske pjesnikinje sa šireg područja Jelse; u Vijećnici Općinskoga doma Ante Knešaurek održao je predavanje na temu Numerologija u Bachovoj glazbi, a prof. Jasenka Splivalo Turki predstavila je ediciju Biseri Jadrana — Otok Hvar, uz dijaprojekciju Šetnja Jelsom i škojem.

Na Trgu sv. Ivana održane su i dvije dramske predstave: Sumer tajm — one man band show — »pismice i recitacije« bolskoga umjetnika Ivice Jakšića te kazališna predstava Marlene Dietrich s umjetnicima Ksenijom Prohaskom i Joškom Koludrovićem.

Nažalost, u posljednji je trenutak otkazan koncert klape Lesina, kojim su Večeri Antuna Dobronića trebale završiti.

Večeri su, i ove godine, bile vrlo dobro posjećene, a Ogranak Matice hrvatske Jelsa nastavio je s kulturnim i prosvjetiteljskim doprinosom Jelsi i otoku Hvaru.

Ogranak je organizirao izložbu slika Željka Bubala, koji veći dio godine provodi u Zavali na Hvaru, a na slikama prikazuje hvarske ljepote.

Mjesta za sjećanje

Ogranak Matice hrvatske u Jelsi postavio je i dvije spomen-ploče, jednu na rodnoj kući dr. Nike Dubokovića Nadalinija, kojom se želio odužiti za istraživanje, vrednovanje i čuvanje hvarske kulturne baštine te na mjesnom groblju u spomen na Augustinski samostan i Bratovštinu Gospe od Cinture. Tom je prigodom posebno nadahnuto govorio prof. dr. Marin Zaninović, vrstan poznavatelj hvarske povijesti i prijatelj pok. Nike Dubokovića i njegove obitelji, Fabijan Peronja, predsjednik jelšanskoga ogranka i prof. Pavao Palaveršić, dopredsjednik.

Ogranak Matice hrvatske Jelsa želi tako trajno obilježiti važna mjesta i osobe iz bogate jelšanske povijesti. Započeo je s postavljanjem spomen-ploče na zgradi u kojoj je 1812. osnovana prva jelšanska Općina, zatim na zgradi u kojoj je 1868. osnovana Narodna čitaonica, prva na dalmatinskim otocima, a na zgradi današnjeg dječjeg vrtića obilježeno je utemeljenje prve pučke učionice. Ogranak je podigao lijep spomenik Antunu Dobroniću, rad akademskoga kipara Slavomira Drinkovića.

Pored dvije spomen-ploče otkrivene u kolovozu u tijeku je izrada spomen obilježja, također na zidinama Gradine — mjesnoga groblja, kojom će Ogranak ukazati na postojanje CIVITAS VETUS IELSAE — ranosrednjovjekovnoga jelšanskog grada, koji su sagradili Hrvati došavši na otok u sedmom stoljeću.

Karlovac

Nakon što je morao iseliti iz prostorija nekadašnjeg Kluba 90, Ogranak Matice hrvatske Karlovac uselio se u nove prostorije na adresi Pavleka Miškine br. 3. Ivan Jurković, predsjednik karlovačkog ogranka, istaknuo je kako je Matičarima drago što je grad Karlovac našao razumijevanja za rad Matice i dodijelio prostor u Miškininoj ulici. Trenutno se unutrašnjost novoga prostora još uređuje, a izlog je već sada ispunjen brojnim izdanjima Matice hrvatske, koja podsjećaju prolaznike da će na tom mjestu biti najstarija kulturna institucija njihova grada. Nije riječ o veliku prostoru, ali bit će posve dovoljan za održavanje niza prigodnih svečanosti koje će Ogranak Matice hrvatske Karlovac organizirati. Svečano otvaranje novoga prostora očekuje se za petnaestak dana.

Novi broj časopisa za društvena zbivanja, kulturu i umjetnost, što ga izdaje Ogranak Matice hrvatske Karlovac »Svjetlo«, br. 1-2/2003, izašao je iz tiska. Časopis, koji uređuju Irena Lukšić, glavna urednica, Ivan Jurković, Marija Paprašarovski i Danko Plevnik bit će 24. rujna predstavljen u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu

Križevci

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Križevci izašla je knjiga Intelektualni izazov tehnologije samouništenja/Intellectual challenge of self-destruction technology autora Marijana Jošta i Thomasa S. Coxa. Urednica knjige je Renata Husinec.

U zemlji faraona

Ogranak Matice hrvatske Križevci izdao je knjigu prevedenu na engleski i arapski jezik, naslovljenu In Egypt, putopis hrvatskoga liječnika dr. Frana Gundruma Oriovčanina, objavljen 1905. pod naslovom U Egiptu,

Dr. Franjo Husinec, poznati križevački kirurg, koji se bavi i medicinskom publicistikom, posebice poviješću medicine, autor nagrađene monografije o znamenitom hrvatskom liječniku Franu Gundrumu Oriovčaninu, koju je objavio Ogranak Matice hrvatske Križevci, ponudio je organizacijskom odboru Svjetske konferencije kirurga ortopeda i traumatologa da se knjiga In Egypt predstavi na ovogodišnjoj konferenciji SICOT-a, koja se od 10. do 14. rujna održava u Kairu, što je i prihvaćeno. Dr. Fran Gundrum Oriovčanin bio je sudionik prvog egipatskog kongresa liječnika, koji je održan prije sto godina. Nakon povratka s tog puta objavio je pozamašne, vrlo zanimljive zapise u zagrebačkom listu »Planinar«, koji su 1905. godine tiskani kao posebna knjiga. Knjigu je na engleski jezik prevela Marina Matekalo, a na arapski dr. Wajih Hammoud i Roucheidat Hayel. Predgovor za knjigu napisao je gospodin Said Hindam, koji se donedavno nalazio na čelu Egipatske diplomatske misije u Zagrebu. Knjiga In Egypt, posvećena stotoj obljetnici prvog egipatskog medicinskog kongresa ilustrirana je originalnim snimkama koje je tijekom puta i boravka u Egiptu napravio dr. Fran Gundrum Oriovčanin. Urednici knjige su Renata i Franjo Husinec.

Sedmoga listopada knjiga će biti predstavljena u Bugarskoj akademiji umjetnosti, jer je dr. Fran Gundrum Oriovčanin usko surađivao i s bugarskim znanstvenicima i piscima.

Ljubuški

U povodu Međunarodnoga dana pismenosti, koji je obilježen 8. rujna, Ogranak Matice hrvatske Ljubuški obratio se javnosti. U priopćenju stoji: »...Broj nepismenih u Bosni i Hercegovini nije zanemariv. Posebnost Bosne i Hercegovine zrcali se u činjenici da je čine tri naroda, sa tri jezika, dva pisma i tri školska programa. Zahtjev za priznanjem nacionalnog identiteta nije nacionalizam. Zato osuđujemo sve pokušaje ugrožavanja hrvatskoga jezika i hrvatskoga (ili bilo čijeg) identiteta. Podržavamo u velikoj mjeri zaključke sa skupa održanog u Neumu 4. rujna 2003. i pozivamo bosnskohercegovačku vlast i međunarodne institucije koje rade u Bosni i Hercegovini da poštuju sve međunarodne konvencije te Ustav i zakone Bosne i Hercegovine. Neka učine sve kako bi u Bosni i Hercegovini, kao i u cijelom svijetu, nestalo nepismenosti, koja tek u punini svoje posebnosti može postati univerzalna...«

Našice

Od 11. do 14. rujna u Našicama se održava Festival Dani slavonske šume. Riječ je o gospodarskoj, kulturnoj ekološkoj i turističkoj manifestaciji, koja Našičanima i njihovim gostima nudi pregršt raznovrsnih i zanimljivih sadržaja. Festival organiziraju Ogranak Matice hrvatske Našice, Gradsko poglavarstvo, Turistička zajednica i Uprava šuma Našice. Festival obiluje stručnim predavanjima, sportskim i gastronomskim natjecanjima, izložbama i smotrama te neizostavnim pučkim zabavama. U nizu zanimljivosti zapaženo mjesto pripada okruglom stolu pod naslovom Slavonske ritske šume porječja Drave i Dunava, a novi je sadržaj Festivala ulična utrka Memorijal Zdravka Hermana, koja će se održati u spomen na poginuloga našičkog branitelja.

Neum

Trideset i prvoga kolovoza u povodu Dana općine Neum i blagdana Gospe od Zdravlja Ogranak Matice hrvatske Neum organizirao je kulturnu večer s nekoliko predstavljanja i bogatim zabavnim programom.

Predstavljena je knjiga stihova Proljeće duše neumskoga pjesnika Pere Pavlovića, dobitnika vrijednih književnih nagrada. O njegovu pjesničkom stvaralaštvu govorio je Zdravko Kordić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine.

Neumski župni list »Zvijezda mora« ove godine slavi mali jubilej — pet godina izlaženja. O nastanku lista, njegovu razvoju, s osvrtom na najnoviji, blagdanski broj govorio je don Slaven Ćorić, jedan od urednika toga lista. Velik je broj suradnika koji su objavljivali u listu, od sveučilišnih profesora do pučkoškolaca i predškolske djece.

Posebnu je pozornost izazvala knjiga Četnički zločini 1941-1945. mladoga znanstvenika dr. Zdravka Dizdara, koji je na osnovi niza novih povijesnih dokumenata u posve novom svjetlu prikazao spomenuto tragično povijesno razdoblje. Knjigu su predstavili prof. Željko Raguž, zastupnik u Federalnom parlamentu Bosne i Hercegovine te don Ivica Puljić, doktor crkvene povijesti i autor.

Nin

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Nin 3. rujna, u Galeriji Višeslav, otvorena je izložba ulja na platnu pod naslovom Eko Mediteran, kojom se splitski umjetnik Špiro Katić prvi puta samostalno predstavio ninskoj publici. Brojne posjetitelje, u opuštenoj i srdačnoj atmosferi u ime Matice hrvatske pozdravio je toplim riječima dobrodošlice prof. Šime Ljubičić, predsjednik ninskoga Ogranka, a o autoru i izložbi govorio je zadarski književnik Tomislav Marijan Bilosnić. On je istaknuo kako djela Špira Katića upozoravaju na sveprisutnu ekološku problematiku, jer narušavanje ekološke ravnoteže jest narušavanje postojećega, prirodnoga.

Ogulin

O školovanju glagoljaša

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Ogulin izašla je knjiga fra Petra Runje, franjevca trećoreca glagoljaša, pod naslovom Školovanje glagoljaša. To je druga knjiga u novoj knjižnici Modruškoju je pokrenuo ogulinski Ogranak. Knjigu su uredili Višnja Lipošćak i Stjepan Sučić, a predgovor je napisao recenzent knjige prof. Stjepan Damjanović pročelnik katedre za staroslavenski jezik na Filozofskom fakultetu. Knjiga vodi čitatelje u 15. i 16. stoljeće, u Zadar i okolicu, govori o vremenu glagoljaštva na temelju iščitavanja dokumenata u arhivima, osobito u Povijesnom arhivu u Zadru, donosi niz podataka o školovanju glagoljaškoga klera u zadarskoj nadbiskupiji i time pomaže da se počne ozbiljnije proučavati jedna važna, ali zanemarena tema... Iz knjige se doznaje i da su se glagoljicom služili biskupi, svećenici, redovnici i javni bilježnici ne samo u seoskim već i u gradskim sredinama, čime je fra Runje poljuljao tvrdnju da je glagoljaštvo vezano pretežno uz ruralne sredine, jer podaci koje iznosi o najpoznatijim zadarskim crkvama i samostanima govore nešto posve drugo.

Osijek

Ogranak Matice hrvatske Osijek u suradnji s Hrvatskim kazalištem iz Pečuha predstavio je 12. rujna u Hrvatskom kazalištu Pečuh praizvedbu komediole Josipa Cvenića Kvaka s vratima. Redatelj je Želimir Orešković, igrali su Vlasta Ramljak, Nela Kočiš, Slaven Vidaković, Stipan Djurić, Ivo Grišnik i Andras Meszaros.

Slatina

Dvadesetoga kolovoza u tvrđavi Zrinski u mađarskom gradu Szigetvaru svečano je otkrivena spomen-ploča mađarskim i hrvatskim velikanima braći Nikoli i Petru Zrinskom koji su opjevali opsadu Sigeta i junačku pogibiju svoga pradjeda Nikole Šubića Zrinskoga. Spomen-ploča je postavljena na prijedlog Ogranka Matice hrvatske Slatina, a otkrili su je Ksenija Plantak, gradonačelnica Slatine, i Joszef Paizs, gradonačelnik Szigetvara u prisutnosti Ivana Begovića, virovitičko-podravskog župana, Ivana Kirina, virovitičkoga gradonačelnika te predstavnika slatinskoga Ogranka, mađarskih, slatinskih i čakovečkih dužnosnika. Svečanost je uveličao mješoviti pjevački zbor Hrvatskoga pjevačkoga društva Rodoljub iz Virovitice pod ravnanjem Nenada Koržineka.

Split

U gradskoj galeriji obitelji Jeličić u Biogradu otvorena je izložba slika Josipa Botterija Dinija, predsjednika Ogranka Matice hrvatske Split, koji se predstavio sa trideset i četiri slike u dva ciklusa. Izložbu je otvorio Ivo Stopfer, pročelnik grada Biograda, a uz izložbu slika predstavljena je i zbirka pjesama Wojtyline obale pjesnika Miljenka Galića s mapom Botterijevih grafika nadahnutih pjesmama ove zbirke, koja je posvećena dolasku Svetoga Oca u Hrvatsku.

Šibenik

Na inicijativu Ogranka Matice hrvatske Šibenik, i u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske Beč, članovi Odjela za likovne umjetnosti šibenskoga Ogranka predstavit će se na Europskim danima u Beču. Osim izložbe slika tridesetorice autora, u planu je i glazbeni program koji će izvesti učenici Glazbene škole Ivan Lukačić te mala gastro prezentacija šibenskoga kraja. Program će se održati u Diplomatskoj akademiji u Beču.

Varaždinske Toplice

U povodu proslave Dana grada i međunarodne Godine čistih voda Ogranak Matice hrvatske Varaždinske Toplice priredio je izložbu članova Likovne sekcije Ogranka. Likovna sekcija nastoji kreativnim kreacijama prikazati i očuvati likovnu tradiciju antičkih skulptora i srednjovjekovnih kamenorezaca i drvorezbara Varaždinskih Toplica te ih predložiti turističkom tržištu za izvorni toplički suvenir. Svoja djela izložili su Ljiljana Belavić, Stjepan Bešanić (pok.), Milan Horvat, Vjekoslav-Slavko Hrupec, Ninoslav Hrženjak i Mirko Mikulčić.

Vinkovci

U spomen na Meštrovića

U povodu 120. obljetnice rođenja velikoga hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića Ogranak Matice hrvatske Vinkovci organizirao je 2. rujna u prostorijama Matice hrvatske Večer s Ivanom Meštrovićem. Otvorio ju je dr. Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačkog Ogranka, a potom su prikazana dva dokumentarna filma o glasovitom kiparu, i to dvadesetdvominutni film, nastao od 1926. do 1928. godine, o izradi, odlijevanju i otpremanju spomenika indijancima u Chicago te dvadesetominutni filmski zapis Antuna Vrdoljaka o životu i djelu Ivana Meštrovića. »Svakako najveći hrvatski kipar 20. stoljeća i među najvećima u hrvatskoj povijesti«, naglasio je, govoreći o Meštrovićevu djelu, akademski kipar Antun Babić, koji se pritom osvrnuo na njegov životni put, od rođenja u Vrpolju, preko šestogodišnjeg akademskog obrazovanja u Beču, do emigracije i smrti 1962, kad je sve svoje nasljeđe ostavio hrvatskome narodu.

A. Č. K.