Dobar suživot

Dobar suživot

Knjižnice grada Zagreba (KGZ) suvremeno su organizirana mreža narodnih knjižnica, najveća ustanova među narodnim knjižnicama u Hrvatskoj. Jezgru mreže čine Gradska knjižnica (osnovana 1907) i Knjižnica Božidara Adžije (osnovana 1927), koje se ubrajaju među prve narodne knjižnice osnovane u Hrvatskoj. Zbirke Knjižnica grada Zagreba danas broje preko 1,3 milijuna svezaka knjiga, koje je, uz brojnu audiovizualnu i drugu građu, u 2002. godini koristilo više od 200 000 članova, građana Zagreba i bliže okolice. U sklopu KGZ djeluje i osam područnih knjižnica s mrežom od četrnaest ogranaka na ukupno dvadeset četiri lokacije.

Zvuči glomazno, komplicirano i teško za predstavljanje na internetu? Možda, no internetske stranice KGZ vrlo su dobar primjer kako se zahvaljujući odličnoj organizaciji stranice velika količina podataka može pregledno izložiti. Peteročlano uredništvo web stranica napravilo je pažnje vrijedan posao, koji je teško mogao ostati neprimijećen. BUG je u svoj izbor pedeset ponajboljih stranica domaćeg weba uvrstio i stranice KGZ, odavši im tako zasluženo priznanje.

Krenimo sada s kratkim listanjem virtualnih stranica. Naslovnica internetske knjige KGZ donosi opširan i pregledan izbornik. Opće obavjesti pružaju informacije namijenjene korisnicima knjižnica koje mreža KGZ-a detaljnije predstavlja navodeći adrese i telefonske brojeve uz mogućnost da se njihov smještaj provjeri na karti grada.

Knjižnica postoji zbog knjiga, i uz pregledavanje novh naslova koji su podijeljeni prema dobnoj skupini potencijalnih čitatelja, tu je i E-katalog svih svezaka koji je moguće pretraživati na različite načine, što će olakšati potragu za željenim sveskom čak i ako nismo posve sigurni oko njegova naslova. U slučaju da ne uspijemo naći željenu knjigu, svakako treba iskoristiti opciju pomoći provjeriti koristimo li pretraživač ispravno.

Premda su neki pesimisti pojavu interneta označili kao početak kraja ere knjiga, internetske stranice KGZ odličan su primjer dobrog suživota dvaju navodno smrtnih neprijatelja.

Sandra Cekol