Bilo da je riječ o šetalicama ili invalidskim kolicima za različite namjene ili sjajnom rješenju zvučnoga pješačkog signala Prisma TS ili Microny Pacemakera, dizajn se ipak podređuje pojedincu

Bilo da je riječ o šetalicama ili invalidskim kolicima za različite namjene ili sjajnom rješenju zvučnoga pješačkog signala Prisma TS ili Microny Pacemakera, dizajn se ipak podređuje pojedincu

Design for every body — Dizajn za tebe i mene, Zagreb, Klovićevi dvori, 10. rujna-3. listopada 2003.

U zagrebačke Klovićeve dvore stigla je švedska putujuća izložba Design for every body. Riječ je o izložbi, rezultatu suradnje između Švedskog instituta i Svensk Forma, pod visokim kraljičinim pokroviteljstvom koja je započela turneju u Sydneyju u doba održavanja Paraolimpijskih igara godine 2000. i od tada krstari svijetom. Prošla je Bratislavom, Budimpeštom, Pragom, gostovala je u Beogradu, Torontu, Mexico Cityju, Bruxellesu, Bukureštu i Calgaryju, a nakon Zagreba još ove godine odlazi u Minsk i Pariz. Izložba švedskoga dizajna, za čiji su odličan postav odgovorni studenti industrijskoga dizajna s koordinatorom i supervizorom projekta Magnusom Ericsonom s Više škole za umjetnost, obrt i dizajn pri štokholmskom Sveučilištu, isključivo je vezana uz uporabne predmete posebno oblikovane za hendikepirane osobe.

Bez obzira na...

Kustosi izložbe iz Svensk Forma, Švedskog društva za umjetnički obrt i dizajn, inače najstarijega takva društva na svijetu, osnovanoga sredinom 19. stoljeća, Christina Nilson-Dag i Pernilla Ĺbrink te Jasminka Poklečki Stošić, uz stručnu suradnju Feđe Vukića, postavili su u prizemlju Klovićevih dvora, u cjelini, vrlo zanimljivu izložbu. Nisu samo eksponati zanimljivi, nego je i sama činjenica s kojom je izložba krenula u svijet vrijedna spomena. U društvu kakvo je švedsko, u kojem vladaju briga za pojedinca, osobne slobode i prava pojedinca, pažnja se posebice pruža osobama s poremećajima, invalidima. Društvo osjetljivo na prava i jednakosti za sve, bez obzira na dob, spol, rasu, naciju ili društveni status na najbolji mogući način postaje visokorazvijeno.

Činjenice govore da gotovo deset posto stanovištva u Hrvatskoj čine osobe s invaliditetom ili posebnim potrebama. Tim bi nas više trebala zaintrigirati ova izložba. Poznat po orginalnosti i posebice funkcionalnosti, švedski je dizajn jedan od vodećih u svijetu. Brojne dizajnerske tvrtke i dizajneri na izložbi su pokazali kako se i u najjednostavnijim predmetima može doseći razina individualne tolerancije. Primjerice, predmeti za najrazličitiju svakodnevnu uporabu, od olovke Contour za bolesne od reumatizma, odvijača, šetalice Tango pa do nelomljiva zrcala Veritas od nehrđajućeg čelika veličine kreditne kartice, vrča za kavu ili sok te dječjeg stolca Patrull iz IKEA-e, postaju pametni predmeti kojima je svrha olakšati život. U katalogu izložbe stoji nepobitna rečenica: »Osoba postaje hendikepirana u određenoj sredini... Popis može biti dugačak, pa je pitanje je li zaista popis tjelesno sposobnih osoba kraći od popisa ljudi s nekim oštećenjem?«

Plivati u srcu grada

Bilo da je riječ o šetalicama ili invalidskim kolicima za različite namjene ili sjajnom rješenju zvučnoga pješačkog signala Prisma TS ili Microny Pacemakera, dizajn se ipak podređuje pojedincu. Estetika je, naravno, dio kompleta kojim se odlikuje švedski dizajn, a kvalitetan materijal, uporaba krilatice Pristupačnost za svakoga, ponajbolje opisuje stanje svijesti u današnjoj Švedskoj i u švedskom industrijskom dizajnu. Izložbu nadalje dopunjuju plakati s fotografijama i tekstovima o interpretacijama slobode u Švedskoj. Pod zajedničkim nazivnikom Freedom can be tako saznajemo za dodjelu Nagrade za vode grada Stockholma ili da Šveđani imaju ustavno pravo na petotjedni plaćeni godišnji odmor. Sloboda tako može biti moći plivati u srcu glavnoga grada, moći srušiti prepreke, provesti godišnji odmor u kući za odmor, osjećati se sigurnim i moći slobodno lutati šumama i livadama. Sve nas to nastoji naučiti Švedska.

Tradicija demokratskoga dizajna duga je, a pitanje dobrog dizajna u Švedskoj postaje važno demokratsko pravo. Osjećaj individualne slobode u upotrebi predmeta švedskog industrijskog dizajna potvrđen je brojnim primjerima. Tricikl, naočale, stolac solidarnosti, četkica za zube ili odjevni predmet za dojilje i dječja zdjelica i žlica, silikonska svjetiljka specifični su primjeri oblikovanja nastaloga kao rezultat stvaralačke suradnje s korisnicima, nepokretnim osobama, malom djecom, trudnicama, slijepim i slabovidnim osobama... Želja za oblikovanjem predmeta koji su estetski prihvatljivi, ali, što je još bitnije, svakomu dostupni glavna je smjernica švedskog produkt-dizajna. Dizajna koji trebamo slijediti i od kojeg možemo štošta naučiti. Barem to da postoji predmet koji je oblikovan i za tebe i za mene.

Marko Kružić