Ritam novca

Velika potražnja za kunama

Okosnica svih financijskih zbivanja i dalje je potražnja za kunama, nakon što je guverner HNB-a Željko Rohatinski najavio povećanje stope deviznog dijela obvezne rezerve sa 25 na 35 posto. Nastala je tada prava jagma banaka za kunama, što je automatski rezultiralo manjom potražnjom za devizama. Prema analitičarima Raiffeisen banke, i sama najava guvernera o novim mjerama HNB-a već je postigla željeni učinak. Tržište novca okrenuto je naopako, a kako konstatiraju analitičari, posuđivanje novca na vrlo kratak rok postalo je itekako unosan posao jer je kamatna stopa na Tržištu novca Zagreb u kratkom roku porasla sa 1,96 posto na 6,72 posto u prosjeku, a samo tijekom tri dana prošlog tjedna prekonoćni promet dosegnuo je gotovo pola milijarde kuna.

Prema najnovijim podacima HNB-a, deficit platne bilance u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 2,45 milijardi dolara, što je 8,5 posto BDP-a. Tako velik deficit Hrvatska je posljednji put imala 1997. godine, a iz HNB-a poručuju da bi se deficit trebao smanjiti na razinu od 5,5 posto BDP-a.

Najava guvernera o uvođenju posebnih mjera koje bi trebale obuzdati kreditiranje izazvala je špekulacije u javnosti kako će se to odraziti na kamate na kredite koje banke plasiraju građanima. Prema jednima, očekuje se povećanje kamata na kredite već početkom iduće godine, dok nas drugi uvjeravaju da do toga ipak neće doći.

Prošli je tjedan novinske stupce najviše punio susret guvernera Rohatinskog i premijera Račana. Prema priopćenju Vlade, na sastanku je zaključeno da nema sukoba između Vlade i HNB-a zbog vanjskog duga, koji je dosegnuo čak 18,5 milijardi dolara od čega na državu otpada 7,3 milijarde dolara, odnosno 37,8 posto. U Banskim dvorima najavljuju da će nakon rasprave u Vladi zatražiti raspravu o vanjskom dugu i deficitu tekućeg računa platne bilance i u Hrvatskom saboru.

Aleksandra Brzić