Posvećeno Hadžiću

»Hrvatski filmski ljetopis«, Hrvatski filmski savez, Hrvatski državni arhiv — Hrvatska kinoteka, Hrvatsko društvo filmskih kritičara, gl. ur. Hrvoje Turković, br. 34, Zagreb, lipanj 2003.

Tema drugog ovogodišnjeg broja časopisa »Ljetopis« je Fadil Hadžić, odnosno njegovi igrani filmovi. Hadžić je iznimno svestrani stvaralac koji se s uspjehom okušao u raznim umjetničkim granama: akademski slikar s dvadesetak samostalnih izložbi; novinar i urednik više novina i časopisa; autor velikog opusa na području pisane riječi (57 uspješnih komedija, pisac dva romana i 23 knjige — mahom zbirki komedija, članaka i putopisa, te jednog libreta); najplodniji hrvatski redatelj (petnaest cjelovečernjih igranih i sedam kratkih filmova te jedan dugometražni dokumentarac); inicijator Pulskog filmskog festivala; osnivač kazališta Komedija, Kerempuh i Vidra, te još mnogo toga.

Gost urednik Jurica Pavičić autor je opširna uvodnoga rada Igrani filmovi Fadila Hadžića, kojim nastoji ispraviti činjenicu da Hadžićev filmski opus nikada nije adekvatno vrednovan i da je donedavno bio i nevaloriziran. Pavičić je svaki od četrnaest filmova predstavio, iscrpno ga obradio i pedantno izložio njegove dobre i loše strane.

Iz autorskog kuta

U zaključku će Pavičić naglasiti da je Hadžićeva velika produkcija bila vjerojatan razlog koji je spriječio struku da u njegovu raznolikom filmskom opusu uoči i nekolicinu izvrsnih filmova. U bilješkama kojima je popratio svoj tekst Pavičić navodi da je Hadžić u Zagreb došao 1942. Taj podatak u razgovoru, koji je s Hadžićem vodio Dean Šoša, osporit će sam redatelj navodeći da je u Zagreb došao 1943. Još neke od bilješki netočne su, no to može tek neznatno pomutiti vrlo dobar utisak koji ostavlja Pavičićev tekst u cijelosti. Biografski razgovor s Hadžićem iznimno je zanimljiv i osvjetljava filmove iz autorskog kuta. Šoši ipak upućujemo primjedbu da je trebao uložiti malo više truda u obradu teksta, jer bi time razgovor postao kompaktniji i izbjegla bi se mjestimična repetitivnost koja sugerira da je vođen u nakoliko navrata. Dio »Ljetopisa« posvećen Hadžiću zaključuje osvrt Vjerana Pavlinića na jedan od ponajboljih Hadžićevih filmova, Protest, te redateljeva filmografija i životopis. Ljetopisov ljetopis, rubrika u kojoj se izvješćuje o najznačajnijim događajima u hrvatskoj kinematografiji u razdoblju između dva broja časopisa, dobila je novog ljetopisca. Od Danijela Rafaelića pero je preuzela Marcella Jelić, a rubrika je pritom zadržala istu koncepciju.

Rubrika festivali donosi osvrte na dva festivala: Dane hrvatskog filma i 11. Hrvatsku reviju jednominutnih filmova. Oboje autora (Katarina Marić i Dario Marković) saželi su svoje kritičarske osvrte i više prostora posvetili onim filmovima koji su to svojom kvalitetom zaslužili.

Sitni nedostaci

Iduća rubrika je repertoar, koji se nakon grafičkog posrtanja u prošlom broju vratio provjerenoj koncepciji i time uz visoku tekstualnu vratio i dio vizualne kvalitete. Svi nedostaci nažalost nisu ispravljeni pa se tako na naslovnici repertoara umjesto abecednog kazala, nužnog za snalaženje u velikom broju naslova nalazi slika lijepe Hilary Swank (iz filma koji je ocijenjen beznačajnim).

U nastavku slijede rubrike u povodu knjiga (tekst Željke Matijašević potaknut knjigom Slavoja Žižeka Sublimni objekt ideologije i Nikice Gilića o knjizi Hrvoja Turkovića i Vjekoslava Majcena Hrvatska kinematografija), tumačenja (Vizualna složenost filma Sretni zajedno Wonga Kar-waija, Elvisa Lenića i Murnau — jedna njemačka ’simfonija sjete’ Marijana Krivaka) te studije i istraživanja koje donose radove Midhata Ajanovića (Grierson i animirani film) i Silvestara Kolbasa (Vizualni stil u Izgubljenom zavičaju Ante Babaje).

Ljubica Ivanišević