Nostalgična prolaznost

Franjo Švob Franina, Pri kraji pota, Matica hrvatska — Ogranak u Rijeci, 2002.

Svestrani književnik Franjo Švob Franina nagrađivan je brojnim regionalnim i državnim nagradama (diplome sa Smotre kajkavskog pjesništva — Samobor 1971. i Dana kajkavske riječi — Zlatar 1978; potom nagrada 1976. i diploma 1983. Prosvjetnog sabora Hrvatske). Ovu, svoju petu zbirku pjesama (1975, 1976, 1985, 1995), podijelio je u četiri tematske cjeline, i to dajući im imena već objavljenih mu zbirki — Va našimu dvorišči, Z grunta, Življenje, Korenika. Prva tri dijela pritom su pisana kajkavskim narječjem, a četvrti štokavicom.

Zbirku, na čijem je kraju pridodan i rječnik nepoznatih riječi, ilustriralo je čak šest autora — Zvonimir Kamenar, Grga Marjanović, Smilja Starčević, Marija Švob, Zdenko Velčić i Božena Vilhar, lijepo podcrtavši Franinine preokupacije. On se, naime, u pjesmama uglavnom okreće kraju iz kojeg je potekao — njegovoj prirodi i ljudima, tradicijskim vrijednostima, običajima i jeziku, kao i nostalgičnoj prolaznosti svega; osiguravši na taj način svome pjesništvu mjesto i među budućim naraštajima.

Starinska razglednica

»Vrela« — glasilo Ogranka Matice hrvatske Daruvar za znanost, kulturu, umjetnost i znanost, gl. ur. Mirjana Jakčin Ivančić, god. X, br. 19/20, Ogranak Matice hrvatske Daruvar, lipanj 2003.

Najnoviji broj »Vrela« osvrće se na, za daruvarsku Maticu hrvatsku vrlo važnu, proteklu godinu i zbivanja u njoj — u prvome redu proslavu desete obljetnice njezina osnutka 5. svibnja 1992, pri čemu je na svečanoj sjednici među ostalima govorio i potpredsjednik Matice hrvatske — Stjepan Sučić. Prošle, 2002. godine, Matica hrvatska Daruvar izdala je i vrlo važnu knjigu — monografiju Daruvar u slici i riječi, pa se i na taj događaj osvrće u ovome broju.

I nadalje nastojeći od zaborava sačuvati povijesne činjenice, »Vrela« se koriste svakom prilikom da ukažu na neke pomalo zapostavljene teme (primjerice Bilješke o počecima kulturnog života Josipa Matušeka ili Lječilišni perivoj u Daruvaru Mirjane Jakčin Ivančić), kao i fotografije (počevši od one na naslovnici s tri daruvarske djevojke u narodnim nošnjama iz tridesetih godina 20. stoljeća, preko one polaznika prednjačkog tečaja Hrvatskog sokola iz 1928, do onih priredbi školske djece, također s početka prošlog stoljeća).

Sve u svemu, mnoštvo korisnih i poučnih tema za proučavanje potencijalnim čitateljima.

Neke vrijedne teme

»Lička revija«, časopis Ogranka Matice hrvatske Gospić, Ogranak Matice hrvatske Gospić, 2003.

Časopis za znanost, umjetnost i publicistiku »Lička revija«, iako u pomalo nepreglednu stilu, donosi neke vrlo vrijedne teme — u prvom redu o prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi — Misalu iz 1483. Julija Derossija, a u povodu proslave njegove 520. obljetnice održane u Zadru 10. travnja ove godine; baš kao i Kašićev prijevod Biblije na hrvatski, istog autora.

Mato Marčinko potom govori o hrvatskoj jeronimskoj predaji, odnosno teoriji po kojoj je sveti Jeronim mogući izumitelj glagoljskoga pisma. Kratku povijest Gračaca i okolice, uz 700. obljetnicu prvoga pisanog spomena južne Like (1302-2002) donosi opsežan rad Željka Holjevca, dok Ana Tomljenović daje korijene, kratku povijest i pregled ličkoga novinstva u članku Lički tisak u nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Nažalost, posvemašnje bezbojna i monotona grafička rješenja unutrašnjosti revije nimalo ne pridonose naglašavanju kvalitete njezina sadržaja.

Zvjezdoznanstvo

»Zavičaj«, časopis Ogranka Matice hrvatske u Virovitici, gl. ur. Ivan Zelenbrz, br. 13-14, god. 2002-2003, Ogranak Matice hrvatske u Virovitici

Dvobroj časopisa »Zavičaj« prepun je raznoraznih tema na svojih koloritom bogatih sedamdesetak stranica. Na samom početku donosi odličan pregled periodičnih publikacija toga grada — od 1899, kada se pojavio list »Virovitičan«, sve do današnjih dana, a koji je brižno prikupila i pripremila Anka Tomac. Na tu temu dalje se naslanja portret najslavnijega virovitičkog novinara — legendarnoga Franje Fuisa iz pera samog urednika časopisa.

No jedna od najzanimljivijih tema dvobroja jest ona o zvjezdoznanstvu u Pitomači Luke Hrvatića, na koju se pak nadovezuje znanstvenofantastična priča Izaka Selimova o astronomskom opservatoriju na Aršanju te kometu koji je razorio Mjesec i ugrozio Zemlju. Ne smije se zanemariti ni brojne ekološke aktivnosti koje su zabilježili urednici »Zavičaja« kako bi i sami dali obol zdravlju okoliša, i za buduće generacije.

Katarina Marić