Kvalitetan pregled

Ljubuški u hrvatskoj matici, Ogranak Matice hrvatske Ljubuški, 2002.

Osnutak Ogranka Matice hrvatske Ljubuški kao i obilježavanje sto i dvadesete obljetnice imenovanja prvoga Matičina povjerenika za Ljubuški dva su razloga koja su potaknula izdavanje knjižice Ljubuški u hrvatskoj matici. Knjižica broji pedesetak stranica i donosi dva teksta: kraći Ljubuški mjestopis Radoslava Dodiga i dulji rad Matica hrvatska u Ljubuškom 1882-2003. (Prilog proučavanju kulturne povijesti) Ive Lučića.

Dodig predstavlja geografski smještaj, klimu te posebice povijest Ljubuškoga, koji se nalazi na sjecištu važnih prometnih putova. Prvi materijalni nalazi naseljenosti kraja potječu još iz pretpovijesnoga doba. Dodig navodi pisane i materijalne tragove ljudskog življenja tijekom vremena, među kojima se posebice ističu dvije kamene ploče — Ljubuška ploča (sa cvjetno pleternim ukrasom) iz starohrvatskoga ranoromaničkog razdoblja (9-11. st.) i jedan od najstarijih pisanih spomenika na području BiH — Humačka ploča (pisana starohrvatskom ćirilicom uz uporabu dvaju glagoljskih slova), vjerojatno iz 12. stoljeća. Najvažniji su srednjovjekovni spomenici ljubuškoga kraja stećci (više od šesto razasutih na 45 lokacija) i tvrđava na vrhu Butorovice podignuta u 14. i 15. stoljeću.

Prvi spomen imena Ljubuški nalazi se u pisanim izvorima 1444. Nakon četiri stoljeća (1472-1878) pod turskom vlašću Ljubuški nakon austrougarskog zaposjednuća doživljava gospodarski i kulturni procvat. Razdoblje prosperiteta kratko je trajalo i završava Prvim svjetskim ratom, nakon kojega dolazi do višedesetljetne stagnacije. Šezdesetih godina krivulja razvoja ponovno kreće uzlaznim putem, koji prekidaju burna ratna zbivanja početkom devedesetih, da bi danas Ljubuški nastavio svoj gospodarski i kulturni razvitak, o čemu svjedoči i osnutak Ogranka Matice hrvatske.

Više od sto dvadeset godina djelatnosti Matice hrvatske u Ljubuškom (od 1882. do danas) opisano je u radu Ive Lučića. Lučić daje i pregled djelovanja nekolicine iznimnih pojedinaca, čiji je rad važan za kulturu, ponajprije hrvatski jezik, na tom prostoru, ali i šire. Na osnovi djelovanja Matice hrvatske na području Ljubuškog opisani su i mnogi problemi koji su tištili Hrvate tog područja u kulturnom i političkom životu tijekom vremena, brojni pokušaji potiskivanja i zatiranja nacionalne svijesti koji, unatoč represiji, nikada nisu polučili veći i dugotrajniji učinak. Ivo Lučić izrazio je nadu da će njegov rad potaknuti i druge u radu za dobrobit našeg naroda, domovine i svakog čovjeka.

Ljubuški u hrvatskoj matici kvalitetno je izdanje koje daje dobar pregled osnovnih podataka o gradu Ljubuškom i povijesti tamošnjega Ogranka Matice hrvatske. Vrlo dobro likovno oblikovanje i izbor u boji reproduciranih ilustracija (fotografije, slike i stare razglednice) na najbolji način zaokružuju izdanje. Zamjerku upućujemo jedino ne osobito uspjelu izboru motiva naslovnice (Ljubuški noću).

Sandra Cekol