KRONIKA DOGAĐAJA

Na varaždinskom groblju 17. srpnja na vječni je počinak ispraćen dr. vet. Mladen Kos, u više navrata član predsjedništva Ogranka Matice hrvatske Čakovec. Od njega su se uz brojne prijatelje i obitelj oprostili dr. Zvonimir Bartolić, predsjednik čakovečkog Ogranka, gvardijan fra Ilija Mijatović i Branko Grabar.

Čapljina

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Čapljina izašla je prva pjesnička zbirka Šime Doke Zvona su rekla sve.

Čitluk

Drugoga kolovoza u dvorani Pastoralnog centra u Čerinu fra Mate Dragičević, mr. Stjepan fra Petar Krasić i prof. Andrija Stojić predstavili su knjigu dr. Čedomila Šilića Endemične i rijetke biljke Parka prirode Blidinje, koju je objavio Ogranak Matice hrvatske Čitluk.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Čitluk i Župnog ureda Sv. Stjepana iz Čerina otvorena je izložba slika Janje Miletić.

Dvadesetoga kolovoza Ogranak Matice hrvatske Čitluk i Kulturno informativni centar Čitluk organizirali su gostovanje zagrebačke glumačke družine Histrion s predstavom Williama Shakespearea Romeo i Julija redatelja Dražena Ferenčine.

Dubrovnik

Šesnaestoga srpnja u atriju Kneževa dvora predstavljena je knjiga mr. Vesne Čučić Posljednja kriza Dubrovačke Republike. Knjigu su objavili Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik i Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, a predstavili su je mr. Vlaho Benković, dr. Slavica Stojan, dr. Stjepan Ćosić i autorica. U prigodnom programu sudjelovali su Miše Martinović i mladi glazbenici Glazbene radionice Sorgo iz Dubrovnika.

U klaustru Franjevačkoga samostana predstavljena je 6. kolovoza knjiga pjesama Vinke Jurice Dubrovačke impresije i minijature. U predstavljanju su sudjelovali Dubravka Šuica, Ivana Burđelez, Mira Muhoberac, Vlaho Benković, Neven Jurica i Perica Martinović.

Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik i gradska vlast, pred brojnom publikom, na dostojanstven su način 19. kolovoza obilježili rođendan hrvatskog suvremenog pjesnika, dramatičara, prevoditelja, prozaika, redatelja, slikara, akademika Luka Paljetka. Dubravka Šuica, dubrovačka gradonačelnica, primila je Luku Paljetka u povodu njegova šezdesetog rođendana. Razgovarali su o važnosti kulture za Dubrovnik, posebno o ulozi dubrovačkog kazališta u kulturnom životu grada. Naglašeno je da kazalištu treba vratiti publiku i tako vratiti građanski ugođaj koji se posljednjih godina izgubio.

U atriju Kneževa dvora Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik predstavio je najnoviju Paljetkovu knjigu pjesama Sve po 6, s predgovorom Tonka Maroevića, koja je u povodu obljetnice pjesnikova života i četrdesete obljetnice književnoga rada objavljena u nakladi Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik, u biblioteci Posebna izdanja. Paljetak je novu zbirku pjesama nazvao Sve po 6, zato što je šest broj čovjeka kao božjega stvorenja, ali i broj mogućeg savršenstva. Nekoliko je puta istaknuto na svečanosti u Kneževu dvoru da je Paljetak pjesnik koji se jedanput rađa i koji ostaje amblematskom figurom, zračeći svekolikim suzvučjima i neprestano iznenađujući pjesničkom vitalnošću, umjetničkom energijom, razigranošću i širinom interesa koja obvezuje, određuje, afirmira i boji hrvatsku kulturnu zbilju.

Ogranak je predstavio i novi, drugi ovogodišnji broj časopisa »Dubrovnik«, koji je tematski posvećen Paljetkovu stvaralaštvu. U uvodniku je, među ostalim, zapisano: »Čudo Paljetkova slučaja ponajviše je u tome što je sve najvažnije kreativne domete ostvario na podlozi dubrovačke književne i lirske tradicije, a što ga teret tako obvezujuće zavičajnosti nije zagušio i onemogućio. Dapače, poigravajući se s Držićevim i Gundulićevim presedanima, varirajući na teme začinjavaca i trubadura, oslanjajući se na mit Cvijete Zuzorić i stečevine Ive Vojnovića, nadovezujući se na govor običnih pučana i na modele narodne poezije, ovaj je autor obogatio regionalni kulturni i duhovni kozmos neusporedivim slojevima stvaralačke dogradnje.«

O Paljetkovu stvaralačkom opusu govorili su: Vlaho Benković, Ivana Burđelez, Antun Česko, Jakša Fiamengo, Miljenko Foretić, Tonko Maroević i Igor Zidić, a u prigodnom su programu sudjelovali Marko Brešković, Brešković Brothers, Ivo Dražinić, Ana Dražinić, Đ elo Jusić, Tereza Kesovija, Miše Martinović, Nikola Obradović i Žuža Egreny.

Imotski

Ogranak Matice hrvatske Imotski i imotski franjevački samostan organizirali su predstavljanje dviju knjiga akademika prof. dr. Josipa Pečarića: Trijumf tuđmanizma, posvećene generalu Anti Gotovini i Nepoćudne knjige, posvećene generalu Janku Bobetku. U prisutnosti velikog broja Imoćana o knjigama su govorili fra Ante Babić, Josip Jović i sam autor.

Jelsa

U Jelsi na otoku Hvaru 20. srpnja otvorene su XI. večeri Antuna Dobronića, koje tradicionalno organizira Ogranak Matice hrvatske Jelsa na čelu kojega je Fabijan Peronja. Nakon svečanog otvaranja uz mimohod mažoretkinja i dizanje festivalske zastave u luci Jelsa slijedio je koncert zagrebačkoga Brass ansambla na renesansno-baroknom Trgu sv. Ivana u neposrednoj blizini Dobronićeve rodne kuće.

Ove su godine Večeri Antuna Dobronića koncipirane kao kolaž kulturno-umjetničkih događaja u kojima prevladavaju koncerti. Program predviđa trinaest koncerata vrhunskih domaćih i stranih glazbenika i solista, izložbe, dramske predstave, predavanja...

Fabijan Peronja, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Jelsa, istaknuo je da je namjera Matice da na taj način trajnije obilježi važna mjesta i osobe iz bogate jelšanske povijesti. Napomenuo je da se osim već postavljenih spomen-obilježja izrađuje i ploča koja će ukazati na postojanje Civitas vetus Jelsae — jelšanskoga ranosrednjovjekovnoga grada, koji su gradili Hrvati, došavši na škoj još u sedmom stoljeću. Posebno se zahvalio obitelji pok. dr. Nike Dubokovića, ali i arhitektu Zorku Dubokoviću, koji savjetima pridonosi postavljanju obilježja.

»Dr. Niko spasilac je kulturno-povijesnih spomenika otoka Hvara, iako je djelovao u rigidnom ideološkom vremenu, koje mu nije uvijek bilo sklono«, rekao je njegov prijatelj i suradnik prof. dr. Marin Zaninović, u ime HAZU, Filozofskog fakulteta, Hrvatskog arheološkog društva, o djelu tog osnivača Zavoda za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, znanstvenika i diplomata, koji je dao vrijedan prinos očuvanju hrvatskoga identiteta. Govoreći o predanu radu i prevažnu djelu dr. Nike Dubokovića Nadalinija prof. Pavao Palaveršić uputio je poruku sadašnjim i budućim vlastima te generacijama Hvarana, da slijede njegov put, jer će tako svoj otok i mjesto učiniti još ljepšim i bogatijim.

Knin

U povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, u Kninu je u organizaciji MH, Ogranak Knin i HB Pokreta za modernu hrvatsku, pripremljeno predstavljanje ovih knjiga: akademika Josipa Pečarića: Nepoćudne knjige, A. G. Matoš, d. d. Samobor i autor, Zagreb, 2003, te poema Kralj Zvonimir, MH Ogranak Knin, Knin, 2003. Obje knjige i njihove autore poredstavio je mr. sc. Fabijan Lovrić u prostoru KIC-a u Kninu, 5. kolovoza 2003. godine, a na književnom satu govorili su i dr. Ivić Pašalić, Frano Krišto te sami autori pred stotinjak nazočnih.

Koprivnica

Članovi Ogranka Matice hrvatske Koprivnica položili su 20. srpnja na Mirogoju cvijeće na grob Frana Galovića.

Korčula

Ogranak Matice hrvatske Korčula i Ogranak Matice hrvatske Orebić izdali su zbirku haiku poezije Frana Vlatkovića Posudica za suze.

Ljubuški

Drugoga kolovoza Ogranak Matice hrvatske Ljubuški organizirao je u Gradskoj knjižnici tribinu o temi 125. obljetnica predaje Ljubuškog austrougarskim vlastima. Predavanje je održao Radoslav Dodig, profesor klasične filologije.

Metković

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Metković u Gradskom kulturnom središtu Metković otvorena je 8. kolovoza izložba slika Rudolfa Patera. Izložbu je otvorio prof. Ivo Gabrić, predsjednik matičinog Ogranka u Metkoviću, a o slikarevom opusu govorio je dr. Antun Karaman.

Orebić

U čitaonici Napredak 5. kolovoza predstavljena je zbirka pjesama Frana Vlatkovića Posudica za suze, koju su izdali matičini Ogranci iz Orebića i Korčule.

Dvanaestoga kolovoza Ogranak Matice hrvatske Orebić organizirao je predstavljanje knjige Friedricha Georga Jüngera Dalmatinska noć / Dalmatische Nacht.

U maloj galeriji crkvice Sv. Navještenja Luncijata 17. kolovoza otvorena je izložba slika prof. Ive Džanija Maričića, dugogodišnjeg predsjednika orebićkog Ogranka Matice hrvatske, koji se predstavio sa šezdeset i četiri djela mrtve prirode, portreta, autoportreta te prekrasnim pastelima orebićkog i korčulanskog krajolika. Izložbu je otvorio Igor Fisković.

Osijek

Izašao je časopis za književnost i kulturu »Književna revija«, br. 1-2/2003, koji već četrdeset i tri godine izdaje Ogranak Matice hrvatske Osijek. Glavni je urednik Delimir Rešicki, odgovorni je urednik Josip Cvenić, a uređuju ga Zlatko Kramarić, Julijana Matanović, Goran Rem, Helena Sablić Tomić i Davor Špišić.

Petrinja

U velikoj dvorani Hrvatskoga doma u Petrinji 22. kolovoza predstavljena je knjiga Ivana Rizmaula Blagdan i svagdan Peterinjski. O knjizi su govorili Tihana Stepinac-Fabijanić, predsjednica Hrvatske sekcije ECOVAST-a, dr. sc. Ivica Golec, povjesničar, Davor Salopek, povjesničar i autor. Potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić zahvalio je Ivanu Rizmaulu na golemu pregnuću i prinosu hrvatskoj kulturi i etnologiji. Program su pratili Tamburaški sastav Folklorne sekcije Petrinjčica i Tamburaški sastav Stucka iz Petrinje.

Podstrana

Dvanaestoga kolovoza u Vili Cindro u Strožancu predstavljena je prva knjiga u izdanju Ogranka Matice hrvatske Podstrana u knjižnici Perun, knjiga pjesama Stjepana Medvidovića Tragovi vremena. Predstavili su je Danica Bartulović i Siniša Vuković.

U sklopu završene večeri Dana Matice hrvatske Podstrana 22. kolovoza u Vili Cindro održana je Večer glagoljaškog pjevanja. Tom prigodom nastupio je Chorus cantores pod dirigentskom palicom Ljube Stipišića Delmate, nakon kojega je otvorena likovna izložba Marije Jovanović.

Primošten

U primoštenskom hotelu Zora Ogranak Matice hrvatske Primošten i hotelska kuća Primošten d. d. otvorili su izložbu akademskoga kipara Aleksandra Guberine. Tema ciklusa šibenskog umjetnika nasad je babića smješten u uvali Kremik. Dvadeset i dva izložbena eksponata izvrsno su se uklopila u prostor i posjetitelja vode poviješću nastajanja poznatih primoštenskih vinograda...

Sinj

Izašao je novi broj časopisa »Cetinska vrila«, glasila Ogranka Matice hrvatske Sinj. »Cetinska vrila« uređuju Neven Strukan, Miljenko Buljac, Maja Midenjak, Marko Duvnjak i Velimir Borković, a glavni je urednik fra Josip Ante Soldo.

Drugoga kolovoza u sklopu programa Dana Alke i Velike Gospe, a u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Sinj i Poglavarstva grada predstavljena je knjiga o hrvatskom sportu Bože Šimleše Nizbrdo do vrha.

Upravni odbor Ogranka Matice hrvatske Sinj pozvao je predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića na susret s članovima Matice i Sinjanima. U suradnji s Poglavarstvom grada Sinja susret je organiziran 7. kolovoza 2003. u Danima Alke i Velike Gospe.

Zidić je stigao u Sinj 6. kolovoza 2003, dočekali su ga predsjednik i potpredsjednik Ogranka prof. Ante Josip Soldo i dr. Neven Strukan, koji su ga proveli Sinjem i Cetinskom krajinom. Najprije su posjetili sinjsko svetište i crkvu Čudotvorne Gospe Sinjske, u kojoj je Matičin predsjednik posebnu pozornost obratio novom glavnom oltaru, radu akademskog kipara Kuzme Kovačića. Zatim su obišli arheološku i etnografsku zbirku franjevačkog muzeja te se odšetali do Trilja i Garduna, gdje se nalaze poznate iskopine iz rimskog doba.

Sljedeće jutro u pratnji dr. Nevena Strukana predsjednik je obišao jezero i HE Peruču, starohrvatsku crkvu Sv. Spasa na vrelu Cetine te Vrliku, gdje se nakratko susreo s predsjednikom Matice hrvatske u Vrlici Antom Turudićem. Tom se prigodom prošetao do vrličke česme, na kojoj je bista Mila Begovića, djelo poznatoga vrličkog kipara Petra Barišića. Na tom izletu Zidić je bio posebno zadivljen najsačuvanijom hrvatskom crkvom Sv. Spasa u selu Cetini iz 9. stoljeća.

Navečer u ugodnu ambijentu vrtne gostionice hotela Alkar održan je susret Sinjana i matičara s predsjednikom. Program je vodio prof. Marko Duvnjak, a pozdrav i riječi dobrodošlice u ime Upravnog odbora Ogranka Matice hrvatske Sinj uputio je dr. Neven Strukan. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su splitski umjetnici, Jadranka Garin na glasoviru i klarinetist Željko Milić, koji su u biranu programu na zadovoljstvo slušatelja izveli djela W. A. Mozarta, B. Kunca, C. Debussyja, J. Masseneta i Honoggera.

Nakon prvoga dijela glazbenog programa slušateljstvu se obratio Zidić, prikazavši svoj rad u Matici hrvatskoj od 1966. do današnjih dana. On je bio najmlađi tajnik u 160-godišnjoj povijesti Matice hrvatske. Uređivao je »Kolo«, jedan od najstarijih književnih časopisa i kultni »Hrvatski tjednik« u doba hrvatskog proljeća. Na prijedlog svoga časnog prethodnika akademika Josipa Bratulića plebiscitarno je izabran predsjednikom Matice hrvatske 29. lipnja 2002.

U totalitarnom sustavu Matica hrvatska neprestano je morala isticati da se ne bavi politikom, dok danas, u demokratskom društvu ona mora raščlanjivati kulturna, gospodarska i politička zbivanja u svom narodu. U skladu s tim, predsjednik je posebnu pozornost posvetio globalizaciji sa svim njezinim dobrim i lošim stranama. U svom izlaganju također je, sa stajališta Matice hrvatske, obradio problem privatizacije i njezine provedbe. Nije zaobišao ni najaktualnije probleme u našoj državi (turizam, promet, požari, gospodarski pojas i drugo). Ljudima koji su nakon devet stoljeća stvorili hrvatsku državu i hrvatskim braniteljima treba odati trajno priznanje. Ignoriranje, kojega je sve više, posebno u medijima, krimen je neodgovornih.

Bolno pitanje Matice hrvatske i sinjskog Ogranka jest problem mladih. »Profešuri, vi ste ovdje, a di su vam dica«, zavapio je predsjednik. Čini mi se da je te pitanje ostalo bez odgovora. Odlazak mladih, njihov defetizam, uključivanje u rad Matice hrvatske problemi su na kojima bi Matica trebala prioritetno i stalno raditi. (N. S.)

Stolac

Prvi »Godišnjak« posvećen kulturnoj manifestaciji Stolačko kulturno proljeće, održanoj 29. svibnja do 1. lipnja, koji je izašao u nakladi Ogranka Matice hrvatske Stolac, predstavljen je 18. srpnja u Stolcu. Predsjednik Ogranka Matice hrvatske Stolac dr. Mladen Bošković i dr. Pero Marijanović, urednik »Godišnjaka«, pozdravili su brojne poklonike umjetnosti i kulture iz Stolca i drugih mjesta Hercegovine te predstavnike ogranaka Matice hrvatske iz Mostara, Čitluka, Ljubuškog i Čapljine.

Varaždin

Dvadeset i šestoga srpnja u sklopu programa Ljeto u Varaždinu, u atriju Staroga grada, održan je tradicionalni pjesnički recital Srebrna cesta, nazvan po istoimenoj pjesmi Gustava Krkleca. Ove su se godine predstavili čakavski pjesnik Sandro Gobo iz Labina, štokavski pjesnik Romeo Mihaljević iz Našica i kajkavska pjesnikinja Valentina Šinjori, iz Novog Marofa. Pjesme ovogodišnjih izabranika bit će objavljene u zajedničkoj zbirci, u nakladi Ogranka Matice hrvatske Varaždin i Varaždinskoga književnoga kruga.

Vela Luka

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vela Luka pred prepunim gledalištem atrija Centra za kulturu predstavljena je knjiga Nikole Bačića Povijest zdravstva u Veloj Luci. O knjizi je govorio autor i prof. Vinka Žuvela, urednica knjige, a u kulturno-zabavnom dijelu programa nastupile su muške klape Luka i Proizd te ženska klapa Lanterna, kao i glazbeni solisti Mirko Stipković i Vinko Barčot.

Vinkovci

Osamnaestoga srpnja u dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci predstavljen je novi broj edicije za kulturu, umjetnost i društvena pitanja »Vinkovački godišnjak« br. 20. za 2002. Jubilarni broj »Godišnjaka«, koji je posvećen istaknutom Vinkovčaninu i članu Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, prošle godine preminulom Ivanu Treberu, predstavili su dr. sc. Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačkog Ogranka, dr. sc. Tomislav Talanga, Ružica Pšihistal, Antun Babić i prof. Marko Landeka.

Akademskom kiparu prof. Antunu Babiću dodijeljena je zlatna plaketa Grb Grada Vinkovaca za 2003, za poseban prinos na području kiparskog i likovnog stvaralaštva, višegodišnji pedagoški rad i aktivno sudjelovanje u kulturnom životu grada, s posebnim naglaskom na rad u Ogranku Matice hrvatske Vinkovci.

Ovogodišnji Salon fotografije u Vinkovcima objedinio je četiri izložbe. Prva je izložba fotografija Damira Fabijanića u Crkvi sv. Ilije na Meraji pod naslovom Deset godina poslije/Brijuni, druga je izložba Veze/portret/lanac TVN Fotogruppe Graz, postavljena u Dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci od 17. do 30. srpnja, izložba Tko sam ja Hrvatskoga fotosaveza u Galeriji likovnih umjetnosti Gradskoga muzeja, otvorena do 4. kolovoza, a središnja izložba Salon fotografije Vinkovci 2003, koju Fotoklub Vinkovci organizira već četvrtu godinu za redom prikazuje 510 fotografija 132 autora.

Vrgorac

Pobratimstvo lica u objektivu Jure Divića naslov je izložbe otvorene u galeriji zgrade gradske uprave u Vrgorcu, koju su organizirali Ogranak Matice hrvatske Vrgorac i Grad Vrgorac. Izložbu Jure Divića, kojom je zabilježena ovogodišnja kulturno-književna manifestacija S Tinom u Vrgorcu, otvorio je prof. Boris Matković.

Zadar — Povjereništvo Benkovac

Petoga kolovoza u povodu Dana domovinske zahvalnosti u Katoličkom domu u Benkovcu predstavljena je knjiga svećenika dr. Eduarda Peričića Povijest i vjera roda moga hrvatskoga. Knjigu posvećenu papi Ivanu Pavlu II. i njegovom nedavnom pohodu Hrvatskoj predstavio je prof. dr. Stijepo Obad.

Zadar — Povjereništvo Kali

Ogranak Matice hrvatske Zadar — Povjereništvo Kali, organizirao je 23. kolovoza u knjižnici susret književnika Joje Ricova i Zlatka Tomičića pod naslovom Praskozorje hrvatskoga proljeća, što je i temeljna tema susreta.

Zadar — Povjereništvo Kukljica

Zbirka pjesama Pisme umilne Tomislava Maričića Kukljičanina izašla je u izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar-Povjereništvo Kukljica.

A. Č.-K.