Podunavski zapisi

»Klasje naših ravni«, časopis za književnost, umjetnost i znanost, Matica hrvatska Subotica, br. 5-6/2002.

Časopis »Klasje naših ravni« otvaraju poetske Poruke Snješke Kulešević Souček. Njezine intimističke pjesme pisane su dragoj i bliskoj osobi no i svima nama i kroz njih otkrivamo pjesnikinju čiste ikavske bunjevačke duše. U nastavku časopisa slijedi studija Roman u književnosti podunavskih Hrvata Milovana Mirkovića u kojoj autor nabraja sve romane (objavljene i neobjavljene) koje su napisali podunavski Hrvati (Šokci i Bunjevci) od Odmetnika Ivana Antunovića iz 1875. pa do danas. Mirković ukazuje na snažnu povezanost povjesno-političkih okolnosti i tema te kvalitete romana, dajući time dobru osnovu za buduća istraživanja cjelokupne hrvatske podunavske književnosti i njezine valorizacije unutar prostora matične hrvatske književnosti.

Nastavljajući naizmjence nizati poeziju i različite tekstove, »Klasje naših ravni« donosi sjećanje na jednog od najzapaženijih začetnika poslijeratne moderne lirike pisane na štokavsko-ikavskom narječju bunjevačkih Hrvata, psihologa i književnika Ivana Pančića (1933-1992).

Josip Buljovčić autor je osvrta na udžbenike i priručnike za bunjevačku i šokačku djecu u Bačkoj na kraju 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća u kojem nakon prikaza različitih mišljenja o jeziku kojim bi valjalo pisati školske knjige za Bunjevce i Šokce analizira u udžbenike koje su u tom vremenu pisali bunjevački autori prema hrvatskim i ugarskim uzorima.

Osim za poeziju stranice »Klasje naših ravni« otvorene su i za prozna djela te u ovom broju objavljuju radove Petka Vojnića Purčara (Avantura) i Milivoja Prćića (Selidba na određeno vrijeme).

Mađarska lirika zastupljena je u časopisu kroz pjesmu A la recherche... Miklosa Radonotija.

Rubrika baština donosi rad Lazara Ivana Krmpotića kojim s nastoji približiti društvena djelatnost svećenika Blaška Rajića između dva svjetska rata. Treći dio studije Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata govori o razdoblju nakon Mohačke bitke 1526.

Likovni prilog ovog broja časopisa predstavlja umjetničko djelovanje Martina Džavića (1900-1957), jednog od prvih subotičkih akademski školovanih slikara, kroz slike reproducirane u boji i tekst Olge Kovačev Ninkov.

Sandra Cekol