Nadogradnja stoljetne tradicije

Nadogradnja stoljetne tradicije

Jedna od krovnih ustanova hrvatskoga naroda Matica hrvatska dobila je brojne ogranke u Hercegovini, koji su već do sada pokazali, na tragu najboljih tradicija, da se može znatno pridonijeti kulturnoj zbilji. Mnogi ogranci naslonili su se na prethodnike koji su u znatno težim uvjetima i neslobodi pronosili temeljne zadaće Matice, a u težnji podizanja obrazovne i kulturne razine te očuvanja nacionalnog identiteta.

U ozračju kakvo resi posebna zbivanja u hotelu Bigeste sedmoga je srpnja održana osnivačka skupština Ogranka Matice hrvatske Ljubuški. Nakon Lijepe naše i minute šutnje za sve matičare koji su ugradili sebe u njezinu povijest, najbolje želje za budući rad izrekli su predstavnici Ogranka iz Mostara, Zenice, Čitluka, Posušja i Čapljine, ali i ukazali na značenje Matice kao i obvezu provođenja izrečenog u djelo.

Važnost uključenja mladih

U ime Matice hrvatske, Glavnog odbora i predsjednika Igora Zidića govorio je potpredsjednik Stjepan Sučić. Podsjetio je na tradiciju i značenje Matice u najtežim razdobljima kroz koja je prolazio hrvatski narod spominjući se, uz ostale, odličnika duha, najboljih umova u zemlji od 1890. do 1910. godine: Mate Ujevića, Tina Ujevića, Antuna Branka Šimića, Krleže i Meštrovića. Oni su izgradili ustanove i dali nam ih u nasljeđe. U daljem progovoru naglasio je važnost uključenja mladeži i stvaranja ozračja stvaralaštva, kako bi se plodonosno suočili s izazovima svijeta. Na tragu tradicije, njegovanja krasna hrvatskoga jezika i vrsnih imena književnosti moraju se naći novi, te se neprestano nadati i stvarati kulturne projekte, dostojne graditelja svijeta, zaključio je potpredsjednik Sučić, koji je, kao i drugi, Matici hrvatskoj darovao knjige i časopise.

U vrlo poticajnu obraćanju fra Branimir Musa, gvardijan Franjevačkoga samostana na Humcu, zauzeo se, uz prikupljanje krhotina prošlosti na jedno mjesto, za rad, ali i poveznicu s Hrvatima diljem svijeta. I prenio znakovitu poruku, kako narod mora vjerovati sebi, a Matica darivati mu divnu zoru.

U radnome dijelu skupštine prihvaćena su Pravila Ogranka Matice hrvatske Ljubuški te izabrano vodstvo, upravna tijela i predstavljen okvirni program za sljedeće razdoblje. Od 44 člana na skupštinu ih je došlo 37. Oni su jednoglasno odlučili: predsjednik je Ivo Lučić, potpredsjednik Vlado Pavičić, a tajnik Ivan Vukoja. Članovi Predsjedništva su Jozo Alilović, Ivan Bebek, Silvana Bilić, Radoslav Dodig, Zlatan Luburić, Stjepan Skoko, Antonela Primorac i fra Iko Skoko. Izabran je i Nadzorni odbor: fra Žarko Ilić, Ivan Pavlović i Ante Markotić.

Nakon izbora predsjednik Ivo Lučić u nastupnom govoru podsjetio je na sto šezdeset i jednu godinu Matice hrvatske, koja čuva i promiče hrvatski kulturni i nacionalni identitet, ali i na nazočnost u Ljubuškom već punih sto dvadeset godina te brojne prethodnike koji su »sjedinjavali duševne sile svojih članova«. Lučić je zaključio: »Zahvaljujući njima i drugim našim precima mi ne moramo počinjati iz početka. Ali i mi imamo obaviti važne zadaće. Unaprijediti našu kulturu i prosvjetu. Sačuvati svoje ime, svoj jezik i svoju povijest. Sačuvati sjećanje na naše velikane, koji su pridonijeli dobrobiti našega naroda i domovine.

Osiguranje opstanka i napretka

Ne dopustimo da nam drugi o njima sude, da nam tuđinci uče djecu i govore nam što je nama dobro. Neka naša kultura bude iskren odraz našega bića. Radimo zato kako bismo našem Ljubuškom i našoj Hercegovini osigurali opstanak i napredak. Kako bismo zadobili i učvrstili poštovanje naših potomaka, naših sunarodnjaka i naših susjeda.«

Nakon osnivačke skupštine predstavljena je knjiga Ljubuški u hrvatskoj matici, prva u nakladi Ogranka, u povodu sto dvadesete obljetnice imenovanja prvoga Matičina povjerenika za Ljubuški, fra Anđela Nuića, te osnutka Ogranka Matice hrvatske Ljubuški. O njoj je govorio urednik Ivan Vukoja. Izdvojio je dva teksta, Ljubuški mjestopis Radoslava Dodiga i Matica hrvatska u Ljubuškom 1882-2003. (Prilog proučavanju kulturne povijesti) Ive Lučića, te reprodukcije starih razglednica s motivom Ljubuškog. Zbirka je vlasništvo Tome Lučića, zahvaljujući čijem trudu je i objavljena. U uratku Ive Lučića opisana je djelatnost i utjecaj Matice hrvatske u Ljubuškom i Hercegovini. »Navode se imena članova i povjerenika Matice u Ljubuškom od 1882. Spominju se ljudi i događaji, koji nisu uvijek bili formalno vezani uz Maticu, ali su radili u njezinom duhu. Rad je pisan na temelju dostupnih/pronađenih dokumenata. Zamišljen je kao poticaj i prilog istraživanju kulturne i političke povijesti Ljubuškog, Hercegovine i šire. Ovaj rad ne prikazuje povijest domoljublja i stradanje Hrvata Ljubuškog i Hercegovine, već njezin mali dio.«

Uz sažetu raščlambu o Ljubuškom, sa već spomenutim potpisom Radoslava Dodiga i slikovnim dijelom, objavljena je i fotografija Ljubuške ploče (9-11. stoljeće).

Predstavljanje knjige slijedila je svečanost otvaranja izložbe slika akademskog kipara Stjepana Skoke u Umjetničkoj galeriji TMT. U ozračju odvojka likovnoga rukopisa, koji je nadahnut sakralnom motivikom (Pepelnica, Cvjetnica, Veronikin rubac...) Skoko na poseban način promišlja tematske obzore sakralnosti i pomicanja unutar slike, izvan prepoznatljivih mjesta i izravnosti. Govoreći o postavu Ivan Vukoja je rekao: »Svaka slika ove izložbe za Skoku (a mogla bi biti i za nas) bila je malo zenovsko prosvjetljenje. Mogli bismo reći da je svaka od slika u trenutku prepoznata i realizirana, bez obzira što je ponekad taj trenutak bio diskontinuiran i trajao više sati ili dana.«

Spoj tradicije i osobnog

U sklopu svečanosti govorio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske Ljubuški Ivo Lučić, podsjetivši kako je u Galeriji, središtu kulture, njegovana ideja o Matici, i proteklih tjedana pripremana osnivačka skupština. Izložbu je otvorio Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske.

Na kraju valja istaknuti kako je skupina matičara odlično pripremila spomenuto zbivanje, ne propustivši uvrstiti sudjelovanje Kulturno-umjetničkog društva Sveti Ante Humac, čiji su glazbari donijeli svečarski ozračaj, a članovi tradicionalne pučke napjeve. Nastup Marina Međugorca, nadarena učenika glasovira Glazbene škole u Ljubuškom, kao da je naputio i buduće djelovanje: tradiciju i ovodobno, ali i znatniji prinos mladeži. Pročitana pjesma Doći će vrijeme književnika akademika Veselka Koromana, koji je bio nazočan osnivačkoj skupštini, mnoge je navela promišljati: Je li došlo blago vrijeme blagoga naroda? Jamačno, došlo je vrijeme Matice i matičara, koji u Ljubuškom više ne moraju kriti svoje djelovanje, nego suprotno — radom hrvatskom narodu darivati »divnu zoru«.

Nenad Valentin Borozan