KRONIKA DOGAĐAJA

U Gradskoj kavani u Čakovcu 27. lipnja održano je predstavljanje knjige Dekretum Ivanuša Pergošića u izdanju Ogranka Matice hrvatske Čakovec. Predstavljanje su zajednički organizirali Matičin Ogranak iz Čakovca, Udruga ekonomista iz Međimurja, Društvo pravnika Međimurja i TIZ Zrinski. Knjigu su predstavili dr. Zvonimir Bartolić i dr. Joža Skok te dramski umjetnik Vid Balog iz Zagreba, dok je međimurske narodne pjesme otpjevala Elizabeta Toplek iz Donje Dubrave.

Čitluk

Zabrana ulaska u zemlje Europske unije fra Petru Krasiću, rođenom Čitlučaninu, zaprepastila je i ogorčila sve građane Brotnja te još jednom potaknula pitanje realnosti u prosudbama međunarodnih čimbenika i njihova odnosa spram Hrvata kao najmalobrojnijega naroda Bosne i Hercegovine. Prof. Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čitluk u prosvjedu je rekao: »Nisu toliko iznenađujuće opstrukcije i insinuacije međunarodne zajednice, koliko su to ishitreni potezi bez ikakvih dokaza. Svi smo iznenađeni i ogorčeni bezobzirnim nasrtajem na dignitet uglednoga franjevca fra Petra Krasića, zaslužna i vrijedna člana čitlučkog Ogranka Matice hrvatske, jednog od pokretača i glavnoga urednika edicije Priroda Bosne i Hercegovine, koja je bez presedana u bosanskohercegovačkom tiskarstvu. Ovakvi i slični pokušaji diskreditiranja našega člana još nas više učvršćuju u zajedništvu i odlučnosti da branimo dostojanstvo naroda kojem pripadamo, te potiču da ustrajemo na tragu tog, za nas sve presudnijeg poslanja — ostvarenja svrhe i zadaće Matice hrvatske na promicanju nacionalnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti hrvatskoga naroda.«

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Čitluk i Franjevačke kuće Masna luka tiskano je šesnaest razglednica s motivima Parka prirode Blidinje, autora Čedomila Šilića, koji je gotovo cijeli radni vijek proveo u sarajevskom Zemaljskom muzeju istražujući floru i faunu Bosne i Hercegovine, a trideset godina otkrivao Blidinje i znalački ga predstavio. Onima koji nisu šetali tim vrletima i divili se krajolicima Čvrsnice preostaje tek da razgledajući ove razglednice pokušaju zamisliti mirise i zvukove toga prelijepoga kraja.

Daruvar

Izašao je novi broj časopisa »Vrela«, glasila Ogranka Matice hrvatske Daruvar za znanost, kulturu i umjetnost, br. 19/20, god. X, lipanj 2003.

Gospić

Ogranak Matice hrvatske Gospić predstavio je 10. srpnja u novoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu treći broj časopisa »Lička revija« za 2003. O časopisu je govorio glavni urednik Ranko Šimić, a dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski, govorio je o Memorijalnom centru i Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini.

Karlovac

Svečanost proglašenja dobitnika hrvatske književne nagrade Zdravko Pucak za pjesnike do tridesete godine, koju dodjeljuje Poglavarstvo grada Karlovca i Ogranak Matice hrvatske Karlovac održana je 10. srpnja na Glazbenom odjelu Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić. U ime Poglavarstva grada Karlovca pozdravio je okupljene mr. Božidar Joha, karlovački gradonačelnik, a u ime prosudbenog odbora akademik Slavko Mihalić. Prosudbeni odbor, u sastavu Slavko Mihalić, Irena Lukšić i Gojko Sušac (u istom je sastavu od kada je nagrada osnovana što je pretpostavka njegove ujednačenosti), ove je godine odlučio nagradu dodijeliti Romanu Karloviću, pjesniku i prevoditelju. Zbirka pjesama kojom se Karlović javio na natječaj zove se Uliksovo putovanje, a sastavljena je od tri ciklusa — dijaloške poeme Uliksovo putovanje, ciklusa haikua Dobro naštimani haiku te zaključne pjesme Razmišljanje Šimuna čarobnjaka prije nego što će se baciti s najviše kule. Nagradu, plaketu s likom Zdravka Pucaka i priznanjem Grada Romanu Karloviću uručio je dogradonačelnik Martin Šimunić, a Ivan Pucak, otac Zdravka Pucaka i osnivač nagrade, darovao mu je nekoliko književnih djela. Nagrada je dodijeljena i rukopisima Jane Prević iz Daruvara, Marijane Šutić iz Šibenika i Davora Mandića iz Rijeke, koji su posebno pohvaljeni. Ivan Jurković istaknuo je kako je natječaj nadahnuće mladom čovjeku, plemenito natjecanje koje otkriva talente koji se poslije pokažu uspješnima u radu. Posebno mu je drago da je ideju o nagradi prihvatio Grad Karlovac i da su zajedno zakoračili u natječaj za jubilarnu, desetu nagradu Zdravko Pucak. Iduće godine bit će tiskana posebna zbirka u kojoj će se naći izbor iz svih do sada nagrađenih zbirki pjesama.

U maloj dvorani Gradskog kazališta Zorin-domu u Karlovcu 11. srpnja Ogranak Matice hrvatske Karlovac, Gradsko poglavarstvo Karlovac i Županija Karlovačka predstavili su mnogobrojnim posjetiteljima knjigu Ivana Otta Karlovačka povjesnica. O autoru i knjizi govorio je Ivan Jurković, predsjednik karlovačkoga Ogranka. Ivana Otta mnogi se s radošću sjećaju, a njegovi prilozi objavljivani u »Svjetlu« te kao dodatak Ogranka Matice hrvatske u »Karlovačkom tjedniku« bili su zanimljivo povijesno štivo većini čitatelja. Karlovačka povjesnica sastavljena je od tri dijela. Prvi se dio bavi proučavanjem osoba koje su se vlastitim angažmanom i zalaganjem izdigle iz svoje sredine, a ona im se nije znala ili nije htjela dostojno odužiti. Ott opisuje osobe poput Lavala Nugenta, Dragutina Inkiostrija Medenjaka, Hinka Krapeka, Huga Lukšića, Leonije Bruckl te Dušana Lopašića. U drugom dijelu knjige autor opisuje pojave od kojih valja spomenuti stranice posvećene Društvu za poljepšavanje grada Karlovca, koranskom kupalištu, pokladama i karlovačkoj kiselici, a u trećem dijelu opisani su prizori iz karlovačke povijesti.

Koprivnica

Ogranak Matice hrvatske Koprivnica priredio je Književnu večer Marijana Horvata, na kojoj je predstavljeno književno stvaralaštvo pjesnika, noveliste i romanopisca. O autorovu životu i radu govorio je prof. Dražen Ernečić, predsjednik koprivničkoga Ogranka, u glazbenom dijelu večeri pod vodstvom prof. Nikole Smiljanića vokalno-instrumentalni sastav Seniori izveo je uglazbljene stihove Marijana Horvata.

Ljubuški

U hotelu Bigeste u Ljubuškom 7. srpnja održana je osnivačka skupština Ogranka Matice hrvatske Ljubuški na kojoj je za predsjednika izabran Ivo Lučić, za potpredsjednika Vlado Pavičić, a za tajnika Ivan Vukoja. Članovi su predsjedništva Jozo Alilović, Ivan Bebek, Silvana Bilić, Radoslav Dodig, Zlatko Luburić, Stjepan Skoko, Antonela Primorac i fra Iko Skoko, a u Nadzorni odbor izabrani su fra Žarko Ilić, Ivan Pavlović i Ante Markotić. Osnivačkoj skupštini novoga Matičina ogranka prisustvovali su mnogobrojni gosti i predstavnici Ogranaka Matice hrvatske iz Čapljine, Čitluka, Mostara, Posušja i Zenice, potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić u ime Središnjice te osobe iz kulturnoga, gospodarskoga i političkoga života Ljubuškog. Tom prigodom predstavljena je knjiga Ljubuški u hrvatskoj matici tiskana u povodu osnutka Ogranka Matice hrvatske Ljubuški i 120. obljetnice rada prvoga Matičina povjerenika u Ljubuškom. Godine 1883. prvi Matičin povjerenik bio je fra Anđeo Nujić, a Matica je radila sve do 1944. Iste večeri u Umjetničkoj galeriji TMT Ljubuški svečano je otvorena izložba slika akademskoga kipara Stjepana Skoke.

Makarska

Dodjelom književne nagrade Tin u Vrgorcu je završena kulturno-književna manifestacija S Tinom u Vrgorcu, koju je ove godine Društvo hrvatskih književnika dodijelilo Vesni Parun za zbirku poezije Suze putuju. Na početku večeri nastupio je mandolinski sastav iz Imotskog, a potom klapa Srdela iz Makarske. Poetski dio večeri započeli su članovi Ogranka Matice hrvatske iz Makarske, Ankica Ravlić, predsjednica makarskoga ogranka kao voditeljica te pjesnici Marina Jurišić i Vojo Malešević.

Mostar

Izaslanstvo Ogranka Matice hrvatske Mostar 1. srpnja uručilo je Miji Brajkoviću, generalnom direktoru poduzeća Aluminij d. d., zahvalnicu za poseban doprinos za održavanje manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar 2003.

Mrkopalj

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Mrkopalj izašla je knjiga U potragu za goranskom dušom.

Našice

Silvija Lučevnjak, profesorica književnosti i povijesti umjetnosti, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Našice, ponovno je odlukom Poglavarstva grada i Gradskoga vijeća izabrana za ravnateljicu Zavičajnog muzeja Našice.

Nin

U Galeriji Višeslav u Ninu 3. srpnja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Nin otvorena je izložba slika mlade akademske slikarice iz Zagreba Ariele Skazlić. O likovnom stvaralaštvu autorice govorio je Tomislav Marijan Bilosnić.

Ogulin

Članovi Ogranka Matice hrvatske Ogulin, na čelu s predsjednicom prof. Višnjom Lipovčak, dočekali su više od stotinu djelatnika Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, koji su 2. srpnja posjetili ogulinski kraj predvođeni Tomislavom Ladanom, glavnim ravnateljem i Vlahom Bogišićem, ravnateljem. Obišli su Modruš, stari grad sagrađen na živoj stijeni, Oštarije, nekadašnje svratište za odmor podanika knezova Frankopana na mjestu kojega je postupno nastalo naselje, zavičajni muzej u Frankopanskom kaštelu, Đ ulin ponor, gdje ispod kamenih i strmih litica u golem otvor ponire rijeka Dobra, te kolijevku hrvatskoga planinarstva i alpinizma, goru čudesna oblika i zastrašujuće ljepote — Klek, gdje je u planinarskom domu uslijedio zajednički ručak i poslijepodnevno druženje Matičara i djelatnika Leksikografskoga zavoda. »Cijeli je ogulinski kraj posebna knjiga zbog prirode i kulturnih spomenika. Nastojali smo ugodno spojiti s korisnim — razlog posjeta bio je što bolje upoznavanje Lijepe naše kako bi se istinski što bolje doživjeli krajevi o kojima se izrađuju enciklopedije i leksikoni«, rekao je glavni ravnatelj LZ MK Tomislav Ladan.

Osijek

Na otvorenoj terasi uz Vodena vrata, pod bakljama i otvorenim nebom, u drevnoj Tvrđi 4. srpnja Ogranak Matice hrvatske Osijek predstavio je knjigu Nebo nad Osijekom, zbirku intimističkih zapisa o Osijeku šezdesetak autora, koju je priredila Helena Sablić Tomić, uz pomoć glavnog urednika Josipa Cvenića i urednika Ivana Trojana. Priloge objavljene u knjizi napisali su autori koji u Osijeku žive, oni koji su kroz njega prolazili te oni koji mu se često vraćaju. Na taj način Osijek je predstavljen kao raskrižje različitih kultura i senzibiliteta što projicira srednjoeuropsku dimenziju, osim one panonske i riječne, po kojoj je najpoznatiji. Predstavljanju su prisustvovali Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskoga sabora, sa suprugom Slavicom, književnicom i slikaricom, Zlatko Kramarić, osječki gradonačelnik, Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, Julijana Matanović, Nedjeljko Fabrio te mnogi drugi. Zlatko Kramarić, koji je knjigu popratio pogovorom, nazvao ju je »obveznim dijelom svake osječke građanske garderobe«, ali i »esekerskim izmišljanjem tradicije«. Iako protivnik svake mitizacije i ritualizacije, jer obvezno vode u patetizaciju, Kramarić je pohvalio te intimne i iskrene ispovijedi i zapise. »Kolektivno pamćenje ovaj put ima smisla i opravdalo je patetično krivotvorenje nedavne prošlosti«, ocijenio je Kramarić. Odabrane ulomke iz knjige pročitali su Marija Sekelez i Davor Panić, glumac HNK iz Osijeka. Knjigu Nebo nad Osijekom izdao je osječki Ogranak Matice hrvatske uz pomoć Grada Osijeka.

Knjigu Glad Josipa Cvenića objavljenu u biblioteci Rukoljub, suizdanju Ogranka Matice hrvatske Osijek i Naklade Ljevak, osječki je Ogranak predstavio 5. srpnja u Art-caffeu Bastion. O knjizi i autoru govorili su Zlatko Kramarić, Stanislav Marijanović, predsjednik Matičina ogranka u Osijeku i Nives Tomašević, urednica, a odabrane ulomke iz knjige čitali su dramski umjetnici Vlasta Ramljak i Mile Ognjenović.

Ogranak Matice hrvatske Osijek i Osječko ljeto kulture suorganizatori su književnih programa Osječkog ljeta kulture 2003, koje se 12. srpnja nastavlja performansom Ribanje umjetnika Josipa Baće i Božidara Jurjevića. Istoga dana u prostoru lapidarija Muzeja Slavonije održana je književna večer pod naslovom Apokalipska književnost Istre, na kojoj je Helena Sablić Tomić predstavila istarske književnike Sanjina Sorela, Sandra Gobu i Borisa Vasiljevića.

Podstrana

U okviru manifestacije Dani Matice hrvatske Podstrana u bajkovitu prastarom dvorcu Cindro u Strožancu 11. srpnja mladi, daroviti pijanist August Šimat održao je koncert, otvorena je skupna izložba Likovne udruge Ante Kaštelančić iz Podstrane na kojoj su sudjelovali slikari Vanja Božiković, Marija Jovanović, Tanja Jovanović, Zlatko Juras i Anita Latković. Tom je prigodom organizirana prodajna izložba knjiga u izdanju Matice hrvatske.

Ogranak Matice hrvatske Podstrana izdao je prvu knjigu poezije u biblioteci »Perun«, knjigu Stipana Medvidovića Tragovi vremena, predstavljanje koje će se održati 12. kolovoza u prostoru ljetnikovca Cindro u Strožancu.

U trećem dijelu programa Dana Matice hrvatske Podstrana pod naslovom Pjesnici Podstrane i gosti nastupit će brojni pjesnici iz Podstrane i okolice, njih tridesetak među kojima su Petar Gudelj, Zvonimir Penović, Petar Opačić, Nikola Martić, Danica Bartulović, Petar Vulić, Mladen Vuković, Ivan Šarolić, Drago Štambuk i Drago Maršić.

Primošten

Ogranak Matice hrvatske Primošten više se ne koristi prostorijama u staroj školi, gdje je bio više od deset godina, i više ne dobiva potporu iz općinskoga proračuna. Tom je odlukom na sjednici Općinskoga vijeća u lipnju završen višemjesečni sukob između Općine Primošten i Ogranka Matice hrvatske Primošten.

Nesporazumi su počeli s dolaskom nove općinske garniture na vlast, a otvoreni je rat započeo kada je na proširenoj izvanrednoj sjednici Općinkoga vijeća predstavnik Ogranka Matice hrvatske Primošten jedini digao ruku da se koncesija na plažu Velika Raduča dodijeli novim većinskim vlasnicima Primoštena d. d., koji je od Hrvatskoga fonda za privatizaciju kupila mađarska tvrtka Diamant Marina, a ne općinskom komunalnom poduzeću Bucavac. Tada su općinski čelnici krenuli u otvoreni sukob s Ogrankom — uklonjena je ploča s natpisom Matica hrvatska i onemogućen ulazak u prostorije tako što su oštetili bravu na ulaznim vratima. U uredovne dane knjižnice Matica se koristila tim prostorom a od 11. lipnja uskraćen joj je pristup arhivu, inventaru, dokumentaciji i umjetničkim slikama u vlasništvu Matice. Predsjednik primoštenskoga Ogranka, gospodin Josip Luketa, koji drži da je takav odnos vlasti prema kulturnoj instituciji nečuven, ističe: »Mislim da mogu biti politički nepodobna osoba, ali ne smije biti pritisaka na kulturne institucije, tim više što djelovanje Matice nije bilo protiv Primoštena. U proteklih petnaest godina osmislili smo i realizirali brojne kulturne priredbe i manifestacije, Primoštenske užance te objavili petnaestak naslova. ». Zaključio je da je »politika davnih šezdesetih odlučivala tko će biti predsjednik Matice hrvatske. Matica hrvatska nije spremna na ustupke. Tijekom povijesti uvijek se znala oduprijeti »gospodarima« povijesti i ljudi. To sada čini i u Primoštenu. Matica ne podupire nedemokratsko ponašanje koalicijske vlasti na čelu s gospodinom Stipom Petrinom.

Pomoć Ogranku Matice hrvatske Primošten pružila je hotelska kuća Primošen d. d. ustupivši na uporabu jednu od nekadašnjih dvorana, u hotelu Slava. U tom će prostoru, nakon višemjesečne stanke u organiziranju kulturnih programa, primoštenska Matica nastaviti svoje aktivnosti već ovoga ljeta — 15. srpnja otvorit će izložbu Primoštenski vinogradi akademskoga kipara Aleksandra Guberine iz Šibenika.

Prozor — Rama

U prostorijama HE Rama 18. srpnja održana je obnoviteljska Skupština Ogranka Matice hrvatske Prozor — Rama. U ime Središnjice prisutne je pozdravio potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić. Za predsjednika je izabran gospodin Šimun Novaković. Nakon skupštine u umjetničkom dijelu programa predstavljena je biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti; odabrane ulomke djela hrvatskih pisaca interpretirali su Tatjana Bertok-Zupković i Vjekoslav Janković, glumci HNK iz Osijeka. Za uspomenu na dan obnavljanja Ogranka Matice hrvatske u Rami potpredsjednik Stjepan Sučić darovao je knjižnici Franjevačkog samostana Rama Šćit faksimil Časosolova opatice Čike.

Rijeka

Knjiga Čarobna stopa autora kapetana Iva Rudenjaka, u izdanju Razreda za more Ogranka Matice hrvatske Rijeka predstavljena je 9. srpnja u Mramornoj dvorani Pomorskoga i povijesnoga muzeja Hrvatskog primorja u Guvernerovoj palači. Djelo i pisca predstavili su prof. dr. Nikola Stražičić, prof. dr. Ivan Frančišković i mr. sc. Darko Deković. Darko Deković, prenoseći riječi autora knjige, te predstavljajući Razred za more, koji na čelu s pročelnikom Josipom Viceljom okuplja sve one koji na bilo koji način žive od mora, rekao je: »Kada je Bog narodima dijelio zemlju, zaboravio je zemlju dati Hrvatima. Tada je Hrvat Hrvoje zavapio Bogu i On mu je dao onu zemlju koju je namjeravao zadržati za sebe. Ovo je knjiga o ljepotama svih prirodnih vrijednosti kojima nas je Bog obdario podarivši nam najljepšu zemlju na svijetu.« Prof. dr. Nikola Stražičić predstavio je autora, iskusna pomorca i zaljubljenika u more i planine. »Čarobna stopa je zemaljski raj, bogatiji i od biblijskog Edena.« Sadržaj knjige podijeljen je u dvanaest poglavlja, koja su obogaćena brojnim fotografijama. Prvo poglavlje ima naglasak na turizmu, kao temeljnom čimbeniku razvoja hrvatskoga gospodarstva, iduća su posvećena privlačnim hrvatskim prirodnim krajevima, pogodnostima sredozemne klime, Jadranskom moru, razvedenosti hrvatske obale, brojnim mjestima i gradovima uz more i šire, raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, bogatstvu gastronomije te brojnim spomenicima kulture.

Ivan Dragičević, predsjednik Kulturno-zabavne udruge Opatija i muška klapa Luka iz Opatije izrazili su zahvalnost Ogranku Matice hrvatske iz Rijeke, koji im je omogućio da prostorije Ogranka koriste za vježbanje. Muška klapa Luka iz Opatije, iako djeluje tek godinu dana, osvojila je prvu nagradu stručnog žirija na Festivalu sjevernojadranskih klapa Senj 2003.

Sisak

Ogranak Matice hrvatske Sisak, nakon trinaest godina od obnavljanja djelovanja, dobio je na uporabu nove prostore — u Rimskoj ulici br. 9, u samom središtu grada, s pogledom na Kupu, gdje na obali sjedi Antun Gustav Matoš, skulptura Ivana Kožarića.

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Sisak izašao je dvobroj 1-2/03. časopisa za književnost, kulturu i znanost »Riječi«, s temom tisuću i sedamsto godina mučeništva Sv. Kvirina. Časopis, utemeljen 1969. godine, uredili su Slavko Jendričko, Marija Buzov, Tatjana Rožanković, Branko Skrbin i Lojzo Butorac, na čelu s glavnom urednicom Đ urđicom Lasić-Vuković.

Skradin

Ogranak Matice hrvatske Skradin nagradio je najbolje učenike središnje gradske osmoljetke knjigama, koje je učenicima predavala Marija Marenzi iz skradinskog Ogranka Matice hrvatske i voditeljica Gradske knjižnice Ivana Pridojevića.

Slavonski Brod

Jedanaesti put za redom Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod organizirao je svečanu dodjelu nagrada za najbolje maturalne radove učenika slavonskobrodskih srednjih škola. Sedmoga srpnja u Staklenom salonu Kazališno-koncertne dvorane Ivana Brlić Mažuranić svečano su podijeljene nagrade, pisana priznanja i kompleti Matičinih knjiga tridesetorici završenih srednjoškolaca iz sedam srednjih brodskih škola, a priznanja su uručena i njihovim mentorima.

Varaždin

U povodu sto i četvrte obljetnice rođenja Gustava Krkleca (1899-1977) u njegovu zavičajnom Maruševcu 22. lipnja izveden je svečani program. Organizatori su bili Ogranak Matice hrvatske Varaždin, Udruga prijatelja dvorca Maruševec i Općina Maruševec. U prisutnosti brojnih mještana i gostiju iz Varaždina program je svečano započeo pred spomen-kućom Gustava Krkleca, a nakon polaganja spomen-vijenca prigodni su glazbeni program izveli članovi maruševečkoga KUD-a Klaruš. Svečanost je nastavljena u maruševečkom dvorcu, gdje je mr. Ernest Fišer, predsjednik varaždinskog Ogranka Matice hrvatske, održao predavanje o Krklecovu književnom djelu, a učenici Osnovne škole Gustav Krklec izveli su recital sastavljen od Krklecovih odabranih stihova.

Virovitica

Izašao je časopis Ogranka Matice hrvatske Virovitica »Zavičaj«, br. 13-14, god 2002/2003.

Zadar

Glavni je odbor Matice hrvatske 30. lipnja svečano dodijelio Nagradu Matice hrvatske Ivan KukuljevićSakcinski, za najbolju knjigu koju objavi ogranak Matice hrvatske, zadarskom Ogranku i Josipu Kolanoviću, za knjigu Časoslov opatice Čike, u izdanju zadarskoga Ogranka, Državnoga arhiva i Kršćanske sadašnjosti. U ime zadarskoga ogranka nagradu je primio prof. dr. Šime Batović, predsjednik Ogranka. »Bio sam iznimno ponosan u trenutku kada je nama u Zadru, zadarskom Ogranku Matice hrvatske, uručena Nagrada Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski. To je velika čast, ali dok s jedne strane dobivamo najviša državna i kulturna priznanja, naši problemi na lokalnoj razini ostaju i dalje neriješeni. Štoviše, čini se da su krajnje zabrinjavajući. I zato ovo je slatka nagrada, koja u Zadru ima itekako gorak okus«, komentirao je, među ostalim, prof. dr. Šime Batović.

A. Č.-K.