Generacijski oproštaj

Mirko Ćurić, Odlazak sa sretnih ulica, Matica hrvatska Đakovo, 2003.

Pjesme i proze Odlazak sa sretnih ulica sadrže u prvom dijelu (Vječno bi trebalo biti ljeto) deset proza te u drugom dijelu (Gradske i druge pjesme šesnaest pjesama).

Proze su to generacijske tematike, nastajale u rasponu od petnaestak godina, a sam Ćurić dijeli ih na prave priče (Snjegovi Velebita, Okupacija Đakova, Cosmo svijet, Hermes i Playboy, Braća u poniženju) i na one autobiografskog tipa (Generacijski film, Vječno bi trebalo biti ljeto, Satan u atomskom skloništu, Doba kada su se pisala pisma, San o vječnom Božiću). Pjesme pak jesu one iz posljednja dva desetljeća autorova života (Jesen u JNA, Topovi grme, Hrvatska žetva 1991, Draga nemoj plakati, Starenje).

Ćurić, osim što je pjesnik i prozaik (romani Povratak u doba jazza, Pavelićeva oporuka) također je književni kritičar (knjiga književnih kritika i eseja Strategije sjećanja i zaborava) i novinar (glavni urednik i urednik kulturnih rubrika, u »Đakovačkim novinama«, »Đakovačkom glasilu«, »Reviji Đakovačkih vezova«).

Knjiga Odlazak sa sretnih ulica čini uspješnu kombinaciju pjesama i proze za sve one koji žele saznati što se dogodilo s pripadnicima autorova naraštaja (rođena 1964) otkada su napustili sretne ulice.

Osviješten regionalizam

»Podstranska revija«, polugodišnjak za kulturu i društvena pitanja, ur. Zoran Jurišić, god. III, br. 6, Matica hrvatska Podstrana, 2003.

Dosadašnji »Podstranski list« promijenio je ime u »Podstranska revija«, što, kako navodi i sam urednik u uvodniku, »...više priliči (njegovu) sadržaju, a i vremenskom razmaku u kojem list izlazi«.

U koncepciji lista, odnosno revije, ništa se nije promijenilo. I nadalje dobrohotan, ekološki svjestan i visoko moralno i domoljubno usmjeren, donosi brojne prepoznatljive zanimljivosti — iz područja turizma, gospodarstva (s vrlo dobrom rubrikom S njiva i mora), povijesti, politike, ali i duhovnosti — rubrike u kojoj se motivski provlači i tema broja — dolazak pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku. Duhovnost tako između ostalog donosi i Molitvu Šimuna Cirenca Stjepana Lica, te izvadak iz Nasljeđa Europe Hansa Georga Gadamera — Naučite biti u krivu.

Kulturni prilog Perun također je pun zanimljivosti — događanja, poezije i proze, slikarstva i glazbe, odnosno portreta književnika i prikaza novoizišlih knjiga.

U današnje doba globalizacije rad »Podstranske revije« na očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta stoga je i više nego dobrodošao.

Posveta idolima

Jasenka Staničić, Sonetni triptih, Književni krug Karlovac/Matica hrvatska Ozalj, Karlovac-Ozalj, 2002.

Sedma objavljena knjiga naklade karlovačkoga Književnog kruga — Sonetni triptih Jasenke Staničić, kako joj i ime govori, pisana je u obliku sonetnoga vijenca, i to trolisnog. Autorica, naime, stvara tri sonetna vijenca — Ranjivi cvijet, Bezvremena žena i Iza rešetaka šutnje, svaki posvećen po jednoj osebujnoj ženi hrvatske prošlosti — Cvijeti Zuzorić, Ani Katarini Frankopan Zrinski i Slavi Raškaj.

U osamnaest dodatnih soneta ovoga triptiha, sakupljenih pod naslovom Stabla i zvijezde (Sonet o šumi, Sonet o jezeru, Somnambulni sonet...), pjesnikinja vlastitim iskazom nanovo ukazuje na ljude koji su je nadahnuli (Lorca, Van Gogh, Chagall), baš kao i na ljepotu prirode, ujedno svojim pjesmama otkrivajući i djeliće same sebe; a posebice se u ljupkom i izrazito lirskom stilu njezina pisanja, te u izvoru motiva, nazire utjecaj Vladimira Vidrića.

Čežnja i ljepota, radost i slutnja izranjaju iz iskrenih i jednostavnih stihova Jasenke Staničić, koji tako strogo zadanu (pomalo zastarjelu) sonetnu formu približavaju i modernom čitatelju.

Morski kutak

Ivo Rudenjak, Čarobna stopa, Matica hrvatska — Ogranak u Rijeci, Rijeka, 2003.

Nakon naftne i automobilske industrije, treća gospodarska djelatnost modernoga svijeta jest turizam. Intencija razvoja vrhunski privlačna i ekološki visoko kvalitetna prostora, čija će vrijednost dugoročno rasti, stoga je osnovna tema proučavanja i Čarobne stope Ive Rudenjaka — pomorskoga kapetana i osobenjaka — nautičara i poznavatelja oceanografije, meteorologije i astronomije. Čarobna stopa pak zemljopisno je sezonski pojam; zapravo područje između Bokokotorskog i Tršćanskog zaljeva, otočje Jadranskoga mora i odgovarajući akvatorij, tamošnje obalno i planinsko područje te zaleđe (i to uglavnom u razdoblju između početka svibnja i početka listopada).

Čarobna stopa na taj se način pokazuje kao djelo namijenjeno ljudima koji vole putovanja, osobito u ljetno doba, odnosno samim turističkim djelatnicima; idealno je za poučavanje, ali i ugodnu razbibrigu prije ljetne sezone, jednako kao i za promicanje hrvatskoga turizma. Kvalitetna oprema i mnoštvo fotografija u boji pritom mu samo idu u prilog.

Katarina Marić