Aktualnost bez provokacije

»Politička misao«, god. 39, br. 4, gl. ur. Nenad Zakošek, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2002.

Proširenje i transformacija Europske unije jedna je od trenutno najaktualnijih političkih tema, a njome se u ovom broju »Političke misli« bave dva autora. Hans Vorländer sa Sveučilišta u Dresdenu analizira utemeljenost zahtjeva za europskim ustavom: ideja takva ustava nije nova, ali je sve više u prvom planu javne rasprave. Ovdje bitno pitanje dolazi iz područja političke filozofije, a ne prava: s obzirom da ustav konstituira političku zajednicu, postavlja se pitanje postoji li zajedničko europsko ustavno načelo koje bi vrijedilo za sve države članice? Ustav je ovdje shvaćen kao »pozitivna politička ideja vodilja čija je svrha uspostavljati i održavati vezanosti među građanima«.

Kako je EU pravna zajednica koja počiva na pojedinačnim ustavima, a ne na jednom zajedničkom i utemeljujućem, vrlo je važno stvoriti komunikativni prostor političke javnosti zahvaljujući kojem Europska unija može postati i europskom političkom zajednicom. Vorländerov je tekst kratak, no vrlo precizno definira sve probleme s kojima se danas suočava Europska unija u svojoj težnji da postane kako pravna i ekonomska, tako i politička zajednica. Ovaj broj bavi se također modelima uprave i lokalne samouprave, pa tako Teodor Antić tom problemu pristupa vrlo opsežnim komparativnim prikazom sustava lokalne samouprave u nekim europskim državama.

Legitimacija političke zajednice

Prikaz Vladimira Vujčića Globalizacija i problem političke legitimacije aktualne je tematike; autor polazi od teze da procesi globalizacije ne mogu potisnuti ulogu nacionalne države, te da ljudi ne djeluju samo racionalno-interesno nego i vrijednosno. U tom su smislu i identiteti, a ne samo interesi, bitne odrednice njihova političkog djelovanja. Autor se uglavnom fokusira na problem legitimacije političke zajednice u kontekstu fenomena političke globalizacije, smatrajući pritom da je nacionalna država dominantno sredstvo kolektivnog identiteta. Tekst je nedvojbeno zanimljiv, no u kontekstu recentne rasprave o tom problemu ne donosi osobito nova ili bitno drukčija stanovišta.

Najzanimljiviji prilog u časopisu tekst je Branke Mraović, koja se bavi vrlo aktualnom knjigom (a odnedavno dostupnom i u hrvatskom prijevodu). Riječ je o Imperiju Michaela Hardta i Antonija Negrija, odnosno o knjizi koja pruža teorijski utemeljen uvid u postmoderne i poststrukturalističke polemike o procesima globalizacije. Autorica pokušava pokazati da globalni projekt, dovodeći krizu kapitalizma do kulminacije, u krajnoj konzekvenci kao rezultat ima poziv na djelovanje. Razmatrajući cjelokupan proces prijelaza iz modernizma u postmodernitet, tj. iz imperijalizma u Imperij, analizira promjenu paradigme moći pri kojoj globalni kapitalizam ujedno traži i globalnu kontrolu.

Davno odbačena teza

Kako je Imperij globalni projekt mrežne moći, ona ga ispravno definira pojmovima kontingentnosti, pokretljivosti i fleksibilnosti, naglašavajući kako informacijske tehnologije »pružaju tehničku potporu većoj pravednosti i jednakosti na virtualnim cestama afirmirajući glas individuuma«. U autoričinu tekstu prijeporna je upravo ta teza. Svakako se možemo složiti s tvrdnjom da Internet »pruža mehanizme za stvaranje nove globalne solidarnosti, čime omogućuje redistribuciju moći unutar društva«, no informacijske tehnologije nisu nužno i socijalne snage, što Hardt i Negri vrlo jasno ističu u svojoj knjizi. Štoviše, čudi kako autorica nigdje ne analizira nematerijalni rad poput onog npr. nevidljivog, odnosno kućanskog, što prema Hardtu i Negriju predstavlja istinsku emancipatorsku praksu. Time se autorica zadržava na već poznatoj maksimi kako jedino informacijska tehnologija otvara prostor za pobunu protiv globalnog kapitala, a to je u suvremenim raspravama već davno odbačena teza.

U časopisu nalazi se još nekoliko rasprava i studija, te stalna rubrika koja donosi osvrte, prikaze i recenzije. Časopis je vrijedna informacija o recentnim temama iz politologije i političke filozofije, no upućen čitatelj o tim će raspravama ionako biti obaviješten iz nekih drugih izvora. Nedostaje mu teorijski provokativnih tekstova kao i artikuliran stav o temama koje čine pojedine tematske cjeline. Koncepciju časopisa spašava aktualnost problematike, no ne bi bilo loše da razvije multidisciplinarni karakter.

Tonči Valentić