Vojvođanska umjetnost

Matica hrvatska i Udruga za potporu bačkim Hrvatima 26. lipnja predstavili su časopis za književnost, umjetnost i znanost »Klasje naših ravni«, koji izlazi u izdanju Matice hrvatske u Subotici. Predstavljanje je vodio Naco Zelić, predsjednik Udruge za potporu bačkim Hrvatima, a o časopisu su govorili akademik Tonko Maroević, potpredsjednik Matice hrvatske, Milivoj Prčić, potpredsjednik Upravnog odbora MH Subotica, Jasna Ivančić, stariji stručni suradnik-leksikograf u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu, Lazar Merković, predsjednik uređivačkog odbora časopisa iz Subotice, i Milovan Miković, književnik i novinar iz Subotice.

Tonko Maroević izrazio je nadu da će uredništvo uspjeti u svojoj inicijativi izdavanja ovoga časopisa, koji ima određenu kulturnu razinu. Književnim tekstovima koje objavljuju izražavaju narodnost, ali i kozmopolitizam, objavljujući prijevode kao jedan od načina prevladavanja stanovitih ograničenja manjina.

Matica hrvatska Subotica trebala bi biti nezavisni svjetionik kulture vojvođanskih Hrvata, istaknuo je Milivoj Prčić, koji bi se zalagao za ujedinjenu Europu, ali sa svim njezinim posebnostima.

O samom časopisu nešto više rekla je Jasna Ivančić, istaknuvši kako je prvi put izašao još 1935. godine, ali je njegovo izlaženje stalno prekidano, da bi se konačno opet pokrenuo 1996. godine. Sve to vrijeme nastajao je i živio u teškom političkom okruženju. Novo uredništvo, istaknula je, dostojan je nasljednik staroga pretka.

Nova devetočlana redakcija, kako je rekao njezin predsjednik Lazar Merković, izradila je temeljna usmjerenja časopisa, koja se ponajprije odnose na prihvaćanje tekuće književne produkcije, likovnih priloga i radova svih ostalih vrsta, a posebno namjeravaju raditi na poticanju istraživačkih projekata, kao i na suradnji s mladim stvaraocima, a bit će otvoreni i za djela drugih naroda koji se nalaze u njihovu okruženju. Iako su imali financijskih problema, uspjeli su se održati, a u tome im je veliku potporu pružila Matica hrvatska.

S ponovnim početkom izlaženja Klasja se opet nalaze na početku, istaknuo je Milovan Miković, ali s velikom šansom da opstanu, čemu u prilog govori okupljena redakcija, koja ima dovoljno potencijala. Tekstovima koje će objavljivati žele pokazati da su hrvatska književnost i jezik tamo uspjeli opstati unatoč svemu.

Istraživanje sela

Odjel za povijest Matice hrvatske 2. srpnja predstavio je knjigu Suzane Leček Seljačka obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1918-1941.

Đuro Vidmarović, pročelnik ovoga odjela, istaknuo je kako je riječ o vrijednoj knjizi i vrijednu izdanju koje obrađuje u hrvatskoj historiografiji zapostavljenu tematiku, pa stoga zaslužuje posebnu pozornost.

Za Miru Kolar-Dimitrijević objavljivanje je svake knjige svečanost, a posebno kada je riječ o knjizi ovakve tematike. Njezina je posebnost način rada na njoj, autoričine najmodernije metode koje je sama izradila, te se upustila u pustolovinu sasvim novoga tipa. Kao rezultat dobili smo izvanredno, inspirativno i poticajno djelo, koje navodi na razmišljanje. Tu je i trud koji je Suzana Leček uložila u prikupljanje do sada nepoznatih podataka. Sve to rezultiralo je knjigom, zanimljivom i važnom, koja obuhvaća sve probleme koji su tištili seljačku obitelj, vrijednim djelom koje stručnjacima omogućuje da prošire svoje spoznaje te znači nešto novo, zanimljivo i intrigantno na području istraživanja sela.

O knjizi je govorila i Tihana Petrović, koja je u njoj našla dosta dodirnih točaka s etnologijom, pa će, kako je rekla, za njom osim povjesničara u raznim situacijama posezati i etnolozi jer je autorica primijenila spoznaje različitih disciplina. Iako nije obilježena feminističkim teorijama, iz nje, prema Tihani Petrović, progovara ženska strana.

Autorica, Suzana Leček, izrazila je nadu da će njezina knjiga biti poticaj istraživanjima tema koje su u njoj obrađene, ali i da će biti preporuka za usmeno istraživanje, koje smatra jako bitnim. Zahvalila je izdavačima kao i svima koji su pomogli u nastanku knjige.

U ime Biblioteke Srednja Europa, koja je uz Institut za povijest podružnice u Slavonskom Brodu suizdavač knjige, okupljenima se na kraju obratio i Damir Agičić.

Antonija Vranić