Usnuli divovi

Usnuli divovi

Autor: Danijel Popović, dizajner, veličina 48,28 x 29,82 mm, naklada 300 000, datum izdanja 13. svibnja 2003.

Hrvatska Kostajnica smjestila se uz obalu rijeke Une u podnožju brda Djeda. Ime Kostajnica prvi se put javlja 1240, a kaštel na unskom otoku prvi se put spominje 1440. U bogatoj povijesti Kostajnica je bila u posjedu Frankopana (1442), pa Zrinskih početkom 16. stoljeća. Pod tursku vlast pala je 1556, a pod carskom je upravom od 1699. Od ranog 18. stoljeća u sklopu je Vojne krajine. Kaštel na unskom otoku ralativno je malen, ali je dobro zaštićen vodom sa svih strana, a nad njim se osovio visoki brijeg do kojega vodi most. Na bosanskoj strani nalazi se čvrsto građena kula. Sam utvrđeni grad ima poligonalni oblik i građen je na jakim kamenim temeljima. Na zidinama se ističe velika polukružna kula sa strijelnicama te dvije jake četverokutne kule.

Brod je oduvijek imao važan strateški položaj i nalazio se na glavnim trgovačkim putovima. Tek nakon definitivna oslobođenja od Turaka 1691. počinje novo, ozbiljnije utvrđenje grada. Uz stari srednjovjekovno-turski kaštel na lijevoj obali grade se izduljeni bedemi i pravilna utvrda s bastionima. Na savskom otoku grade se dvije kule, a s druge strane Save utvrda s kulama. Samo je naselje pravokutnog oblika imalo utvrdu s bastionima. Sljedeće razdoblje u utvrđivanju Broda započinje 1715, kada Austrija počinje graditi novu veliku carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi. Slavonskobrodska utvrda monumentalni je primjer fortifikacijske arhitekture 18. stoljeća u Hrvatskoj.

Najistaknutija točka obrambenog sustava Dubrovnika prema kopnu jest okrugla kula Minčeta, koju je 1319. kao jaku četverokutnu kulu gradio dubrovački graditelj Nicifor Ranjina. Pregradnju Minčete izveo je 1461. Firentinac Michelozzo di Bartolemeo. Oko postojeće četvrtaste kule izgradio je široko oblo utvrđenje te ga povezao s novoizgrađenim sustavom niskog ukošenog predziđa, stvorivši tako obrambeni sustav koji je u to doba bio gotovo jedinstven u svijetu. Nakon Michelozzova odlaska gradilište dubrovačkih zidina naslijedio je Juraj Dalmatinac, koji je izmijenio prvobitni Michelozzov projekt Minčete. Izgradnju kule završili su Jurjevi nasljednici 1464. S kruništem koje se arhaično uzdiže nad suvremenim Michelozzovim zdanjem Minčeta je i danas simbol neosvojivosti Grada.

Na markama su, kao što je to uobičajeno, prikazane kule i utvrde te njihovi tlocrti. Budući da je riječ o seriji maraka koja izlazi treću godinu zaredom, prema istoj autorskoj ideji valjalo bi uvesti neke novine te na taj način osvježiti buduća izdanja.

Marke su tiskane u arcima od dvadeset maraka, a izdana je i omotnica prvog dana (FDC).

Sandra Cekol