Svjedok srca i duhovnosti

Svjedok srca i duhovnosti

Autor: Lovro Artuković, akademski slikar, veličina: 24,24 x 25,50 mm, naklada 350 000, datum izdanja 18. siječnja 1996.

U nedjelju, 22. lipnja, pred više desetaka tisuća hodočasnika papa Ivan Pavao II. na svečanom euharistijskom slavlju na prostoru franjevačkog samostana Petričevac u Banjoj Luci proglasio je blaženim slugu Božjega, katoličkog laika iz hrvatskoga naroda Ivana Merza.

Tim povodom podsjećamo na poštansku marku s likom Ivana Merza, koju je 1996, u povodu stogodišnjice njegova rođenja, izdala Hrvatska pošta. Marka je izdana u seriji pod naslovom Svjedoci srca i duhovnosti u Hrvata, koju, osim marke s likom Ivana Merza, sačinjavaju i marke posvećene sv. Marku Križevčaninu i sedamstotoj obljetnici štovanja Čudotvornoga raspela u crkvi sv. Vida u Rijeci.

Ivan Merz rođen je 16. prosinca 1896. u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1914. započinje studij prava u Beču, a budući da je Prvi svjetski rat već započeo, mobiliziran je i upućen na talijansku frontu, na kojoj ostaje do kraja rata.

Merz je odrastao u liberalnoj sredini, a upravo je boravak u ratu produbio njegovo gledanje na život u vjerskom smislu. Susret s patnjom i smrću svakog dana usmjerio je njegov život prema katoličkoj vjeri, kojoj je odlučio, kao laik, posvetiti cijeli svoj život, i to kao odgojitelj mladeži.

Nakon rata Merz upisuje studij književnosti u Beču, a od 1920. do 1922. studira u Parizu na Sorboni i Institutu Catholique. Godine 1922. vraća se u Zagreb i postaje profesor na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji, gdje predaje francuski i njemački jezik. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1923. s radnjom pod naslovom Utjecaj liturgije na francuske pisce.

Sve svoje slobodno vrijeme posvetio je odgoju katoličke mladeži. Već 1922. izabran je za predsjednika Hrvatskog katoličkog omladinskog saveza, koji se za godinu dana pretvara u Hrvatski orlovski savez, kojemu je Merz suosnivač, potpredsjednik i tajnik, glavni ideolog i duhovni vođa. Nakon smrti dr. Merza ta je organizacija, pošto ju je 1929. zabranila beogradska diktatura, nastavila još uspješnije djelovanje pod imenom Križarska organizacija. Svi Križari smatrali su Križarsku organizaciju životnim djelom Ivana Merza. Rad Križarske organizacije obnovljen je 1992.

Ivan Merz umro je 10. svibnja 1928. Pokopan je na Mirogoju, a tijelo mu je 1977. preneseno u Baziliku Srca Isusova u Zagrebu, u koju je redovito dolazio za svoga života. Merzova pisana ostavština broji više od tri tisuće stranica, a o njemu samom napisan je velik broj tekstova. Proces za njegovo proglašenje blaženim i svetim pokrenut je 1958.

Priredila Sandra Cekol