Vijenac 244

Književnost

Engleska dječja proza

Štakorska prijevara

Terry Pratchett, Čudesni Maurice i njegovi učeni glodavci, prev. Drago Štajduhar, Marjan tisak, Split, 2003.

Engleska dječja proza

Štakorska prijevara

Terry Pratchett, Čudesni Maurice i njegovi učeni glodavci, prev. Drago Štajduhar, Marjan tisak, Split, 2003.

Terry Pratchett (1948), britanski književnik čijih je 48 naslova prodano u blizu trideset miljuna primjeraka, književni je fenomen koji je dosad bio gotovo nepoznat hrvatskoj publici. U posljednju godinu dana, međutim, Marjan tisak objavio je čak pet njegovih romana, prva četiri iz svjetski poznata serijala smještena u Svijet na ploči (Discworld): Boja Magije, Čudesno svjetlo, Jednakost rituala i Mort te njegov posljednji dječji roman Maurice i njegovi učeni glodavci. Svijet na ploči, kao fiktivan svijet sličan onomu koji je stvorio Tolkien, Pratchett je začeo u svom prvom romanu iz ciklusa (Boja magije) 1983, da bi s četvrtim romanom iz ciklusa (Mort) već 1988. serijal dobio kultni status koji ne ispušta ni danas, kad ga čine čak 23 romana, tri mape, dvije enciklopedije i niz popratnih programa, od kompjutorskih igrica i kvizova pa do keramičkih figurica junaka iz Pratchettova svijeta. Riječ je o najprodavanijem britanskom piscu u devedesetima — serijal o Svijetu na ploči nije jedino što taj plodan autor ispisuje — što u žestokoj književnoj konkurenciji na Otoku i nije mala čast, a statistički gledano Pratchett je nositelj niza prodajnih rekorda.

Čudesni Maurice i njegovi učeni glodavci prvi je Pratchettov dječji roman u ciklusu Svijet na ploči, pa se i njegova radnja događa, prema starom mitu o nastanku Zemlje, na ploči koju nose kornjače. I njega obilježuje humorna fantastika, niz neobičnih i originalnih karaktera stavljenih u dinamičnu naraciju zasnovanu na trileru. Pratchett nije nimalo naivan pisac, u njegovim romanima brojne su književno-kulturološke referencije pa ni Maurice nije iznimka. Roman za temelj uzima poznatu priču o dječaku s frulom koji oslobodi grad štakora tako da ih svirkom začara i odvede do rijeke, gdje ih utopi. Maurice je u ovom slučaju mudri (i pohlepni) mačak-varalica koji u duhu nekog ruskog klasika, poput Čičikova ili situacije iz Revizora s velikom grupom Promijenjenih, modificiranih štakora koji su u stanju govoriti i vrlo inteligentno razmišljati, te s mladićem s frulom putuje provincijom. Prevara je vrlo jednostavna: štakori organizirano spopadnu grad čiji stanovnici padaju u očaj, da bi se u tom trenutku pojavio spasitelj: mladić s frulom koji će ih za izvjesnu sumu novca osloboditi napasti. Dobro osmišljena prevara prava je zlatna koka za Mauricea i društvo sve dok se ne pojave u gradu u kojem se događaju neobične stvari s lokalnim štakorima i nastaje neočekivani zaplet, pa Maurice i njegovi glodavci postaju roman koji bi se mogao odrediti kao fantastični triler.

Pratchett je fenomen i po tome što njegovi romani ignoriraju podjelu literature na dječju i onu za odrasle. I s Mauriceom, kao i s njegovim prethodnim dječjim romanima dogodilo se da je istovremeno bio na top listama naslovljenima dječja književnost, kao i onima podvedenima pod fikciju (za odrasle). Neopterećen takvom klasifikacijom književnosti Pratchett piše knjige koje užitak pružaju i odraslima i djeci, što ga je i učinilo književnim fenomenom. Tako se Maurice teško može svrstati u književnost za djecu, njegovi protagonisti nisu djeca kao što je slučaj u slavnom Harry Potteru, premda se mačku i društvu pridružuje djevojčica, koja je i jedino dijete u knjizi. Ovaj književni svijet u kojem se antropomorfne životinje miješaju s ljudima (čije su karakteristike ponekad životinjske) zasigurno ne spada ni u bajku jer ne docira i ne uspostavlja se kao sustav velikih značenja i bitnih pouka.

Sretna kombinacija dobro i zanimljivo postavljenih karaktera, stavljenih u dinamičnu narativnu strukturu koja stalno generira nova uzbuđenja i ne daje predah obilježuje i ovo Pratchettovo djelo. Trilersko iščekivanje onoga što donosi sljedeća scena kombinirano je s parodiranjem samoga žanra i njegovih protagonista te začinjeno s mnogo originalnog humora, šarma i filozofije, pa nije iznenađenje da je baš tim romanom Pratchett 2001. zaslužio Carnegie Medal, jednu od najuglednijih britanskih i svjetskih književnih nagrada na polju dječje književnosti, pobijedivši u izravnoj komkurenciji i samu J. K. Rowling, mamu Harryja Pottera.

Sa pet romana u izdanju Marjan tiska predstavljen je konačno i hrvatskom čitateljstvu vrh ledenoga brijega zvana Terry Pratchett, a najava skorih novih izdanja mogla bi konačno pomoći književnom upoznavanju jednog od najoriginalnijih i najmaštovitijih britanskih autora u posljednja dva desetljeća.

Jasen Boko

Vijenac 244

244 - 10. srpnja 2003. | Arhiva

Klikni za povratak