Ponosni na mlade

Ponosni na mlade

U Kutini je gost Ogranka Matice hrvatske 18. lipnja bio potpredsjednik Vlade RH prof. dr. Ante Simonić. Četrdeset i pet učenika Srednje škole Tina Ujevića i Tehničke škole oslobođenih polaganja završnog ispita primilo je, uz Simonićeve, i čestitke predsjednika Ogranka Ante Juretića. Svečanom činu uz brojne Kutinčane bili su nazočni predstavnici Matičinih ogranaka iz Sarajeva, Bjelovara, Garešnice i Novske.

Darujući svoja djela Znanost — najveća avantura i izazov ljudskog roda i Tragovima znanja u budućnost Simonić je budućim studentima osvijetlio ulogu znanja, s naznakama kako njime gospodariti. Umjetničke minute ispunila je gimnazijalka Ivana Tucaković izvedbom na gitari skladbe Ljubica poznate hrvatske umjetnice Dore Pejačević. Suradnju Ogranka s mladima razvijenu do te mjere da je s kutinskim srednjim školama Matica nositelj programa Kutinski dani znanosti i umjetnosti posebno je pohvalio potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić. Simonić je posjetio i Srednju školu Tina Ujevića, gdje se uspješnim kemijskim pokusom nazvanim Zastava (razvila se hrvatska trobojnica) predstavila učenica Željka Babić (na slici). Razgledao je zbirke Muzeja Moslavine te u Galeriji iste ustanove izložbu uljnih pastela i akrilika fra Petra Perice Vidića, predsjednika Ogranka Matice hrvatske Sarajevo i dopisnoga člana Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Djela je uz nazočnog autora predstavio povjesničar umjetnosti Mladen Mitar. Pozdrav umjetniku i Sarajevu uputila je kutinska gradonačelnica Velimira Toth Prosoli. Potpredsjednik Simonić posjetio je obitelj Orjević u selu Janja Lipi. Tom prigodom šesnaestogodišnja Sanela Orjević darovala mu je monografiju Kutina (nakladnik MH Kutina). U njoj je kao najmlađa od 39 autora opisala mlin svoga djeda koji bi tebalo oživiti.

Dragutin Pasarić

Koloristički strastvenik

Slikar fra Perica Vidić (1938) u Kutini se predstavio sa dvanaest uljnih pastela i dvanaest akrilika na platnu koja govore složenom strukturom likovnosti kolorističkog strasnika. Tematski pastel pripada pejzažu, a akrilici odlaze u apstraktno. Naslovi djela Radost susreta, Želja za životom, Večernja tišina, Doviđenja... možda najbolje ilustriraju kako je riječ o slikaru lirske duše kojeg prepoznajemo kao likovnoga tragača neiscrpne maštovitosti i sublimacije prethodnih iskustava. Tu do izražaja dolazi materičnost boje, a dinamiku površine postiže izmjenom lazurnog i pastoznog namaza. Ovdje je potpuno rasterećen od motiva, pa tako gradi snažne mase ploha često obrubljene stiliziranom linijom.

U krugu klasičnog slikarstva fra Petar Perica Vidić pronalazi iskre osobnog i kreativnog. U dugoj slikarskoj praksi i obrazovanju (učio u atelijeru Gabrijela Jurkića kod prof. Stane Kregara u Ljubljani, pohađao u Beču Akademiju likovnih umjetnosti na grafičkom odsjeku u klasi prof. Maxa Melchera) tragao je izvan konvencija, vjerujući u svoj put. Baš kao i u vjeri, smatra da se bez ljubavi ne može ništa učiniti, što je ovaj slikar iza kojega je pedesetak samostalnih izložbi, od kojih veći broj u europskim kulturnim metropolama, pišući životopis za svoju monografiju (MH Sarajevo 1997) i naglasio rečenicom: »Svećenik i slikar ne može se biti bez ljubavi koju napaja vjera«.

Mladen Mitar