Obnova kulturnoga života

Obnova kulturnoga života

Dosadašnje nepostojanje važnih hrvatskih institucija, koje su nadomještala otvorena pučka učilišta, razni centri za kulturu, domovi kulture i slično, pokazalo se lošim za većinski narod u Istri, koji je u povijesti uživao više prava nago danas

Prvi put nakon 1945. u Rovinju su hrvatska kulturna društva dobila svoj prostor, nazvan Hrvatski kulturni dom, koji je svečano otvoren 13. lipnja, nakon opsežne sanacije i adaptacije zgrade sjedišta Ogranka Matice hrvatske i Hrvatskoga kulturnog društva Franjo Glavinić. Govori predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića, pomoćnika ministra kulture Branka Maleša i gradonačelnika Rovinja Giovannia Sponze istaknuli su taj događaj kao prekretnicu u etnički mješovitom životu Rovinja, a i kao svojevrsnu vagu koja će pomiriti kulturni život dvaju naroda na tom povijesnom prostoru.

Dosadašnje nepostojanje važnih hrvatskih institucija, koje su nadomještala otvorena pučka učilišta, razni centri za kulturu, domovi kulture i slično, pokazalo se lošim za većinski narod u Istri, koji je u povijesti uživao više prava nago danas. Primjerice, kako podsjeća Branimir Crljenko, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Franjo Glavinić, u doba biskupa Jurja Dobrile i zakašnjelog nacionalnog preporoda, hrvatskog risorgimenta u Istri, na najvećem našem poluotoku za trajanja Austro-Ugarske Monarhije svoje su nacionalne institucije smjela imati i imala su oba autohtona naroda Istre — i Talijani i Hrvati.

Hrvatski kulturni dom, koji je osnovan nakon velike stanke u institucionalnom životu Hrvata u Istri, Igor Zidić nazvao je novom kolijevkom za kulturni život ovih prostora, »kolijevkom koja nikada više ne smije ostati prazna«. Mnogo je aktualnih paradoksa koji pokazuju da je naprednija prošlost nego sadašnjost. Na primjer, Narodni muzej, prethodnik današnjeg Hrvatskog povijesnog muzeja, nastao je u 19. stoljeću, u vrijeme kada su središta odlučivanja bila izvan hrvatskih teritorija, a danas ga je hrvatska matica, iako se Muzej nalazi u gornjogradskom ambijentu, u centru hrvatske metropole, zanemarila (sada se pokreće pitanje smještaja te nacionalne institucije). Tako nisu riješena ni pitanja hrvatskih institucija u Istri, na što je podsjetio i upravo osnovan Hrvatski kulturni dom.

Istra pokazuje i jedan paradoks — tu se ne treba boriti za nacionalni identitet talijanske manjine (koja ima dobro situirane i financirane nacionalne kulturne organizacije), nego za življe institucionalno djelovanje većinskih Hrvata. Rupa je zakrpana otvaranjem Hrvatskoga kulturnog doma, kojim se u Rovinju ujedno obilježila 160. obljetnica hrvatskoga najstarijeg kulturnog društva — zagrebačke Matice hrvatske. Obilježena je i desetogodišnjica izlaženja »Rovinjskih obzora«, prvoga zavičajnog lista na hrvatskome jeziku i glasila Matice hrvatske i HKD Frane Glavinić.

Za radove na Hrvatskom kulturnom domu utrošeno je 950 000 kuna, a na površini od 350 četvornih metara već su uređene prostorije za informatičke, kazališne, književne radionice, prostorije za izložbe, čitanje, zabavu... Posebni prostori, kako nas dalje podrobno informira Branimir Crljenko, uređeni su za rad folklorne sekcije koja će njegovati autohtonu glazbu razvijenu iz istarskih narodnih plesova, npr. balun, sedan koraki itd. U akciji uređenja Doma sudjelovali su Grad Rovinj, Ministarstvo kulture, Turistička zajednica, najveći donator — Tvornica duhana Rovinj i ostali. Zgrada hrvatske kulture preuređena je zgrada u vlasništvu Grada, koju je početkom prošlog stoljeća dala izgraditi rovinjska veleposjednička obitelj Ferlan, dajući joj ime Villa Maria Antonia.

Lada Žigo