Vijenac 244

Književnost

KNJIŽEVNI GLOBUS

Europska Strega Predragu Matvejeviću

KNJIŽEVNI GLOBUS

Europska Strega Predragu Matvejeviću

slika

Italija Predrag Matvejević dobitnik je prve Europske književne nagrade Strega. Zaklada Bellonci, koja već pet desetljeća Stregu predaje isključivo talijanskim piscima, europsko je izdanje organizirala u povodu talijanskog predsjedavanja Europskom unijom. Europska nagrada, koja je nastala na inicijativu talijanskoga Ministarstva vanjskih poslova i rimskoga gradonačelnika Waltera Veltronija, trebala bi odati počast europskoj kulturi i njezinim vezama s talijanskom kulturom. Matvejević je nagrađen za knjigu Druga Venecija. U konkurenciji su, osim Matvejevića bili Dubravka Ugrešić, Nizozemac Harry Mulisch, Španjolac Bernardo Atxaga, Irac John Banville, Francuz Franz-Olivier Giesbert i Nijemac Ingo Schulze.

Dodijeljena nagrada Rómula Gallegosa

Venecuela Roman Desbarrancadero kolumbijskoga pisca Fernanda Valleja nagrađen je nagradom Rómula Gallegosa, jednom od najprestižnijih za hispanofonu književnost. Vallejo, koji trenutno živi u Meksiku, poznat je po romanima Los caminos de Roma, Entre fantasmas i La Virgen de los Sicarios. Desbarrancadero je priča o čovjeku koji se vraća u Medellín da bi bio uz bolesna brata, gdje se suočava s moralnim i seksualnim problemima. Valleju će nagrada, dotirana sa 100 000 dolara, biti predana u kolovozu. Nagrada, koja se predaje svake dvije godine, osnovana je 1967. u čast venezuelanskog autora Gallegosa, poznata po romanima Dońa Bárbara i Canaima.

Dodijeljena nagrada Ingeborg Bachmann

slika

Austrija Njemačka autorica turskoga porijekla Inka Parei dobitnica je ovogodišnje nagrade Ingeborg Bachmann. Najvažnija austrijska književna nagrada, dotirana s 22 500 eura, predaje se u Klagenfurtu od 1977. u čast Ingeborg Bachmann. Nagrada je Inki Parei dodijeljena za fragment još nenaslovljena romana. Inka Parei postala je poznata svojim prvim romanom Die Schattenboxerin. Kao drugi favorit za nagradu spominjao se njemački autor također turskoga porijekla Feridum Zaimoglu, koji je nagrađen nagradom žirija, dotiranom sa 10 000 eura za priču Häute. Nagrada Ernsta Willnera, koju financiraju izdavači, u vrijednosti od 6000 eura, otišla je njemačkoj autorici Ulli Lenze za fragment romana Schwester und Bruder.

Umro Leon Uris

slika

SAD Američki autor Leon Uris umro je u 78. godini u New Yorku. Njegov najpoznatiji roman Exodus govori o sudbini europskih Židova početkom 20. stoljeća do osnutka države Izrael 1948. godine. Kritika je bila podijeljena oko te knjige, koja je u mnogim državama istočnog bloka bila zabranjena. Po Exodusu, koji je preveden na pedesetak jezika, godine 1960. Otto Preminger snimio je film s Paulom Newmanom u glavnoj ulozi. Većina Urisovih romana bavi se povijesnim događajima — Armageddon tematizira obnovu Njemačke nakon Drugog svjetskog rata, Topaz kubansku krizu, Trinity irski ustanak 1916. godine. Uris je ovoga proljeća završio svoju posljednju knjigu pod naslovom O’Hara’s Choice, koja bi se u američkim u knjižarama trebala pojaviti u listopadu.

Kleistova nagrada za Alberta Ostermaiera

slika

Njemačka Ugledna Kleistova nagrada za književnost ove se godine dodjeljuje pjesniku i dramatičaru Albertu Ostermaieru. Ostermaier je jedan od najpoznatijih mladih njemačkih autora, među njegova djela spadaju Radio Noir, Autokino i Vatersprache. Nagrada koju dodjeljuje Društvo Heinricha von Kleista, dotirana s 20 000 eura, bit će mu predana u studenome u Berlinu. Ostermaier, koji je kao autor radio i u Narodnom kazalištu u Mannheimu te u Bavarskom državnom kazalištu, već je dobitnik nekoliko njemačkih književnih nagrada, između ostalog nagrade Ernsta Tollera te nagrade Goethe Instituta. Među dosadašnjim dobitnicima Kleistove nagrade su Bertolt Brecht, Robert Musil, Anna Seghers te Ernst Jandl i Judith Hermann.

Ultranacionalist Limonov pušten iz zatvora

slika

Rusija Ultranacionalistički ruski pisac Eduard Limonov oslobođen je uvjetno iz zatvora, gdje je odslužio polovicu od četverogodišnje kazne za ilegalno posjedovanje oružja. Vođa Nacionalne boljševičke partije osuđen je u travnju s još petoricom, ali mu je u kaznu uračunat boravak u istražnom zatvoru. Limonov je nekada smatran disidentskim piscem. Za komunističke ere napustio je Sovjetski Savez i objavio petnaest romana i zbirki eseja, ali se nakon povratka u Rusiju početkom devedesetih počeo baviti politikom i osnovao vlastitu stranku. Uhićen je prošle godine nakon što su kod članova stranke pronađene veće količine oružja i streljiva. Pisac je optužen za stvaranje privatne vojske sa svrhom okupiranja dijela Kazahstana.

Iva Krtalić

Vijenac 244

244 - 10. srpnja 2003. | Arhiva

Klikni za povratak