Vladar plesnog kazališta

Vladar plesnog kazališta

Šparemblek s jednakom uspjehom brodi baletnim i suvremenoplesnim morima. I kao plesač i kao koreograf već dugo i uspješno ispisuje hrvatsku povijest plesne umjetnosti, jednako prisutan i na svjetskim pozornicama

U nepuna dva mjeseca Milko Šparemblek, kultno ime hrvatske plesne scene, dobiva dvije vrijedne nagrade: Marula za koreografiju u predstavi Kraljevo osječkoga HNK na 13. Marulićevim danima te najvišu državnu nagradu na polju umjetnosti i kulture, Vladimir Nazor, za životno djelo.

Priznanja u obliku nagrada samo su logičan slijed njegova dugogodišnjeg uspješnog bavljenja kazališnim plesom, kako sam običava reći. Bilo da radi scenski pokret/koreografiju u dramskoj predstavi ili stvara izvorno plesnu/baletnu predstavu, autorski rukopis Milka Šparembleka snažno je prepoznatljiv, maštovit i autohton.

Lucidnom koreografskom idejom i realizacijom u osječkoj predstavi Kraljeva Milko Šparemblek postaje punopravni koautor scenskog uprizorenja Krležine rane drame, ispisujući svojim koreografskim rukopisom žestoko makabrično ozračje predstave. Dramaturgija pokreta, mjesta pojavljivanja i registar dinamičkih silnica koreoumetaka nameću se kao konstitutivni, a ne dekorativni element uprizorenja, a Šparemblekova koreografija daje ključni naboj predstavi otvarajući nekoliko planova igre. Ekspresionistički kôd Krležina Kraljeva razigrava i osmišljava upravo njegova koreografska ideja, u kojoj je scenski pokret ciklički komponiran u plesne fragmente koji imaju funkciju međaša u strukturi dramskoga tkiva.

Kolaboracija dramskog i plesnog

Takav primjer kazališne koreografije, koja je u organskom suodnosu s kazališnim komadom, možemo mirne duše istaknuti kao snažan uzorak sjajne kolaboracije dramskog i plesnog. Prepoznat i visoko vrednovan, Šparemblekov autorski prinos osječkom Kraljevu nagrađen je nagradom za koreografiju koja je u trinaest godina postojanja Marulićevih dana dodijeljena tek drugi put. Da slučaj poprima i pomalo bizarne obrise, recimo da je prvi put nagrada dodijeljena Matjažu Fariču, također za Kraljevo riječkoga HNK Ivana pl. Zajca.

Nagrada za životno djelo kao da je znak za sumiranje profesionalne biografije, ali nikako i njezin završetak. U slučaju Milka Šparembleka to je zasigurno tako. Vladimir Nazor dodjeljuje se svakoga 19. lipnja na dan smrti velikoga pisca već četrdeset četiri godine. Ove godine zasluženo ju je dobio na području kazališne umjetnosti Milko Šparemblek. Učenik Ane Roje i Oskara Harmoša, Jose Limona i Marthe Graham s jednakom uspjehom brodi baletnim i suvremenoplesnim morima. I kao plesač i kao koreograf već dugo i uspješno ispisuje hrvatsku povijest plesne umjetnosti, jednako prisutan i na svjetskim pozornicama.

Međunarodni ugled stekao je surađujući kao plesač, koreograf i balet-majstor u mnogim opernim i baletnim kućama širom svijeta. Nabrojimo neke u kojima ispisuje svoj bogat umjetnički životopis: Balet 20. stoljeća Mauricea Bejarta, njujorška Metropoliten opera, Gulbenkian balet u Lisabonu, Balet u Lyonu...

Kreativna pedagogija

Šparemblekov koreografski opus na zagrebačkoj sceni započinje sedamdesetih godina; od Beethovenova Opusa 43 preko Orffova Trijumfa Afrodite, Mahlerovih Pjesama ljubavi i smrti, Paraćeve Carmine krležijane do posljednje čudesne i vehementne predstave u kojoj potpisuje scenarij, koreografiju i režiju, predstave Johannes Faust Passion. U svoje ravnateljsko iskustvo upisuje i dvije godine vođenja Zagrebačkog baleta (1992-1994); u ratnim godinama, kada se jednako teško borilo za domovinu i za umjetnost.

Legenda hrvatskoga baleta, Milko Šparemblek osoba je široke erudicije, golema iskustva, mladenačke stvaralačke energije i nepogrešive intuicije. Vladar u svom kazalištu plesa, Šparemblek je istodobno kreator i pedagog koji svojim iskustvom istinske svjetske karijere obogaćuje našu kulturnu sredinu, jednako otvoren prema klasičnom baletu i suvremenom plesu pomažući svojim autoritetom posebno mladom naraštaju hrvatske plesne scene.

Nije neobično da je upravo Faust nadahnuo Šparembleka u njegovu posljednjem baletu, jer kao što je Faust jedan od onih koji simboliziraju misaonu Europu, tako je Šparemblek jedan od onih hrvatskih umjetnika koji misli plesnu umjetnost.

Željka Turčinović

Milko Šparemblek

Biografska bilješka

Milko Šparemblek rodio se 1928. u mjestu Farna Vas u Sloveniji. Školovao se u Zagrebu; studij komparativne književnosti i klasični balet kod Ane Roje i Oskara Harmoša. Član Baleta HNK u Zagrebu postaje 1947, a četiri godine poslije i solist. Plesao s jednakim uspjehom klasični, suvremeni i nacionalni baletni repertoar.

Usavršavao se u Parizu kod Preobraženske i Perettija te u New Yorku kod Marthe Graham i Jose Limona.

Jednaku pozornost u obrazovanju pridaje i suvremenim plesnim tehnikama, koje izučava kod Marthe Graham i Josea Limona ne priznajući samo jednu školu, jednu tehniku ili jedan plesni svjetonazor.

U Francuskoj pleše u trupama Charrata, Miškovića, Čerine i Bejarta.

Godine 1955. počinje se baviti i koreografijom. Postavio je više od sto baleta u kazalištu, na televiziji, u operama, dramama i filmovima širom svijeta (Francuska, SAD, Portugal, Italija, Belgija, Brazil, Grčka, Engleska, Kanada, Slovenija i Hrvatska).

Obnašao je dužnost balet-majstora u Baletu 20. stoljeća Mauricea Bejarta, direktora Metropoliten opera baleta u New Yorku i Gulbenkian baleta u Lisabonu.

Tijekom godina surađivao je s poznatim baletnim trupama poput: Dance Theatre of Harlem, Teatro Fenice, Lionski balet, Harkness Ballet, Pariška opera, Bonnska opera i dr.

Dobitnik je mnogih nagrada poput: Nagrade grada Zagreba, Nagrade Josip Slavenski, Prix Italije, Nagrade hrvatskog glumišta, Prešernove nagrade, Nagrade kazališnih kritičara Portugala, Nagrade slovenskih teoretičara kazališta, Marula za koreografiju i dr.

Koreograf i plesni umjetnik, Milko Šparemblek već dugo i autorski uspješno ispisuje hrvatsku povijest plesa, ali je jednako sveprisutan i na svjetskim pozornicama.