Vijenac 243

Likovnost, Naslovnica

Otvoren prvi privatni muzej u Hrvatskoj

Strast pretočena u muzej

Zbirka Marton sastoji se od nekoliko cjelina koje obuhvaćaju srednju i zapadnu Europu u vremenu između sredina 18. i 19. stoljeća. Te se cjeline mogu ugrubo podijeliti na umjetničke predmete od stakla, porculana, srebra, slikarstvo, pokućstvo i satovi

Otvoren prvi privatni muzej u Hrvatskoj

Strast pretočena u muzej

Zbirka Marton sastoji se od nekoliko cjelina koje obuhvaćaju srednju i zapadnu Europu u vremenu između sredina 18. i 19. stoljeća. Te se cjeline mogu ugrubo podijeliti na umjetničke predmete od stakla, porculana, srebra, slikarstvo, pokućstvo i satovi

Kratko nakon podneva, dana 18. svibnja, otvoren je prvi privatni muzej u Hrvatskoj. Muzej Marton, najvažnija privatna zbirka umjetničkog obrta u ovom dijelu Europe, vlasnika Veljka Martona, smjestio se u samoborsku kuriju iz sredine 19. stoljeća, ponad crkve sv. Anastazije, iznad glavnoga samoborskog trga, u Jurjevskoj ulici. Veljko Marton, poznati zagrebački poduzetnik, strastveni je sakupljač umjetnina od rane mladosti, zanimajući se za umjetnosti uopće i posjećujući brojne izložbe u nas i u svijetu. Skupljajući umjetnička iskustva, Marton se samoobrazuje i polako otkupljuje djela umjetničkog obrta. Sadašnja zbirka ima određene vremenske i geografske parametre na koje se Veljko Marton naslanja. Osnutku muzeja prethodila je izvrsno posjećena izložba dijela zbirke Marton od otprilike šest stotina izložaka koja je priređena u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt od mjeseca rujna do studenoga prošle godine. Bitno je istaknuti da su uz izrazitu radoznalost Veljka Martona, veliki posao u konačnoj obradi i katalogizaciji zbirke imali upravo djelatnici MUO-a.

Sama Zbirka Marton sastoji se od nekoliko cjelina koje obuhvaćaju srednju i zapadnu Europu u vremenu između dviju polovica 18. i 19. stoljeća. Te se cjeline mogu ugrubo podijeliti na umjetničke predmete od stakla, porculana, srebra, slikarstvo, pokućstvo i satove. Jasno je da je veliki broj izložaka nastao u hrvatskom kulturnom podneblju i da se time može djelomice rasvijetliti život i razvoj umjetničkog obrta na našim područjima. Zbirka stakla s više od 250 staklenih izložaka razvijala se od jednostavniih estetskih kriterija Veljka Martona pa do sustavnijeg proučavanja majstora europskog staklarstva poput Josepha Mildnera, Friedricha Egermanna i Antona Kothgassera. Slike koje Marton posjeduje u svojoj zbirci uglavnom su iz prve polovice 19. stoljeća, portreti osoba iz obitelji Gusić, zatim slike autora iz bečkog kruga te domaćih Stroya, Pfalza i Hötzendorfa te veliki broj malih formata, simpatičnih minijatura domaćih autora i umjetnika koji su boravili u Hrvatskoj.

Najvredniji porculan

Zbirka srebra i metala sadrži predmete u najduljem vremenskom rasponu, od baroka, preko rokokoa, empirea i bidermajera do historicizma iz Venecije, Austrije i Beča, Francuske i Njemačke te dvije šećernice domaćeg majstora Vinka Lehmana. Stotinjak predmeta pomno odabrana i restaurirana pokućstva, većinom bidermajerskog, pokazuje kulturu stanovanja ondašnje Hrvatske, a uz reprezentativne sjedalice, dvosjede, stolove i ormare, u zbirci Marton nalazi se i lakirani stolac za venecijansku gondolu iz 18. stoljeća. Zbirka satova količinski je manja od ostalih segmenata, ali stoga ništa manje zanimljiva. Urarstvo srednje Europe te zanat iz naših prostora predstavljeno je radovima majstora Marcusa Gohmana iz Varaždina te ugraditelja starih mehanizama Petera Semmelrotha iz Zagreba.

Najvredniji dio Muzeja Marton svakako je zbirka porculana s nešto više od dvije stotine izložaka što predstavljaju najpoznatije europske manufakture poput carske manufakture iz Sankt Peterburga te posebice porculan Sevres. Zbirka porculana kronološki je najmlađi dio muzeja, a u međuvremenu je postala najveća Martonova strast. Cjelokupni postav svih zbirki pomalo nas vraća u prošlost rumenih obraščića, krinolina, popodnevnih čajanki i višestruko nam vraća štih danas obamrle kulture življenja. Lijepo uređen interijer nadopunjen je vrtom koji se proteže iza same kurije.

Veljko Marton na otvaranju je najavio dogradnju kurije suvremenim objektom koji bi u skorije vrijeme bio namijenjen suvremenoj umjetnosti, fotografiji i dizajnu. Vjerujemo da će pravilni izbor budućeg objekta i dodatna kulturna ponuda u ovom dijelu Hrvatske ubrzati razvoj kolekcionarstva, što je jedna od temeljnih želja vlasnika zbirke. Otvaranjem prvoga privatnog muzeja u Hrvatskoj, Muzeja Marton u Samoboru, nije profitirao samo vlasnik zbirke koji je svoju veliku strast pretočio u muzej. Kao prvo, mnogo je dobio i grad Samobor, gdje je zbirka smještena, zatim Ministarstvo kulture, koje je dalo suglasnost i rješenje te blagoslovilo cijeli projekt te hrvatska kultura uopće. Kulturno dobro koje nam je odnedavno dostupno u Samoboru zasigurno bi trebalo podići razinu raznolike samoborske ponude, uz kremšnite, muštardu, bermet i karneval.

Marko Kružić

Vijenac 243

243 - 26. lipnja 2003. | Arhiva

Klikni za povratak