Note običajne glazbe

Zdenka Ivanković, Običajne pjesme Komletinaca, Matica hrvatska Vinkovci, 2003.

Vrijedan prikaz muzikologinje Zdenke Ivanković godišnjih običaja sela Komletinci, praćenih pjesmom, te u skladu s tim, i sa četrdeset i devet notnih zapisa istih. Te je običaje autorica podijelila u četiri ciklusa, po godišnjim dobima — od proljetnih (pjesme filipovčice, krstare, kraljice) i ljetnih (pjesme vezane uz poslove žetve, kosidbe, pečenja rakije, namatanja kudjelje ili hodočašća), preko jesenjih (svatovske pjesme te one vezane uz berbu kukuruza i grožđa) do zimskih (pokladne pjesme, pjesme koje se pjevaju uz čehanje perja).

Stoga je kratki etnološki prikaz svakog od običaja u kojima su se pjevale pjesme nužna nadopuna drugom dijelu knjige, u kojem su te melodije i tekstovi pjesama i prikazani.

Na kraju je dan i popis pjevača KUD-a Filipovčica, koji pjesme i izvodi, baš kao i popis pjesama s njihovim izvođačima, odnosno mali rječnik manje poznatih riječi. Običajne pjesme Komletinaca tako su prinos i muzikologiji i etnologiji, koji bi svakako trebalo uzeti u ruke.

Miss Hrelić

»Mat«, list studentskog kluba Matice hrvatske, vol. 2, br. 5, svibanj 2003, v. d. gl. ur. Sven Jakir

I peti, zeleni, besplatni broj Mata (kojeg, podsjećamo, možete dobiti u knjižarama Matice hrvatske), na nešto proširenom broju stranica (točnije, njih dvadeset i četiri), donosi dobro znane rubrike — Četvrta vlast, Mus in matella i Muza & grad, a kao suradnici-novinari potpisuju se, osim v. d.-a glavnog urednika Svena Jakira, i Hrvoje Somun, Davor Vince Branimir, Petar Ćurić, Ivo Novak, Rozalija Muhek, Dominik Vuletić, Tomislav Sokol, Filip Štefić, Ivana Peleh, Ana Lončar, Lucija Gluščević, Davor Pleadin, Andrea Bistričić.

U uvodnoj se riječi osvrnuvši na uvodnu predstavu ovogodišnjeg Tjedna suvremenog plesa Sankai Jukua, Jakir je također razmotrio i kontroverznu izložbu mazohizma postavljenu u Grazu — europskom gradu kulture. Studentima je pak posebice koristan prilog vodiča po zagrebačkim menzama, naveden abecednim redom, u kojem su otkrivene i dobre i loše strane svake pojedinačno, a zabavni prilozi o šopingu Miss Hrelić odnosno zanimljivi Novo doba tu je i Dante — božanstvena Hrvatska, oni su zbog kojih novi broj Mata treba uzeti u ruke.

Žablje molitve

Ivana Brlić-Mažuranić, Žabe traže kralja, Matica hrvatska Slavonski Brod, 2002.

Hvalevrijedan je potez Matice hrvatske Slavonski Brod, koja je pjesmu Ivane Brlić-Mažuranić Žabe traže kralja objavila kao odličnu ilustriranu (ilustracije Josipa Majetića) slikovnicu u Biblioteci Ivana. Naš hrvatski Andersen, spisateljica koja je u posljednje vrijeme ponovno oživjela u animiranim izdanjima Bulaja naklade, ovdje se nadahnula Ezopom i njegovom istoimenom basnom, prebacivši je u djeci pristupačan, stihovan oblik. U Ezopa, žabe se obraćaju Zeusu (ovdje — jednostavno Bogu) tražeći vladara. Nakon što stari panj koji im je poslao omalovaže smatrajući ga budalastim i tromim, ljutito božanstvo u izvorniku im šalje morsku zmiju (rodu u inačici Ivane Brlić-Mažuranić). Strahovladu koju ona uvodi ponizne žabe obožavaju i nijemo joj se pokoravaju, o čemu velika književnica finalno zaključuje: »A ja vam u tome ne nahodim čuda, / Jer takva je fajta strahovito luda, / I samo se onom zlotvoru divi / Koji od krvi njezine živi.«

Pun pogodak.

Povijest znanosti

»Prirodoslovlje«, časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, gl. ur. Nenad Trinajstić, 1(2) 203-296, XIII-XXII (2001), Zagreb

Časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske — »Prirodoslovlje«, namijenjen je popularizaciji i promicanju svih grana prirodoslovlja (fizike, kemije, biologije, geografije, astronomije) i matematike. Časopis izlazi dvaput godišnje i objavljuje izvorne stručne članke, prikaze iz stručne literature, prikaze knjiga, izvješća sa znanstvenih i stručnih skupova, novosti s područja prirodoslovlja i tome slično.

Ovaj broj »Prirodoslovlja« posvećen je znanstvenom skupu Hrvatska znanost 1930-1950, održanu u Zagrebu 7. listopada 1994. godine. Skup su pozdravili tadašnji predsjednik Matice hrvatske — Vlado Gotovac te Ivan Supek, Marijan Šunjić, Željko Kućan, Krunoslav Pisk, Marko Tarle i Krešimir Humski. Sama izlaganja iznosili su istaknuti hrvatski znanstvenici, koji su ili djelovali u razdoblju između 1930. i 1950. godine, ili pak rečeno područje istražuju. Ivan Supek govorio je o fizici toga doba, Žarko Dadić o matematici, Leo Randić o astronomiji, Dina Keglević o kemiji, Zvonimir Devide o biologiji te Milan Herak o geologiji. Završnu riječ na skupu dao je Dionis Sunko.

Tako časopis posvećen hrvatskoj znanosti 1930-1950. uistinu postaje vrijedan izvor podataka proučavanog razdoblja, posebice povjesničarima znanosti.

Katarina Marić