Nagrada Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski

za najbolje djelo u izdanju ogranka Matice hrvatske

Hrvatski državni arhiv (Zagreb), Kršćanska sadašnjost (Zagreb) i Ogranak Matice hrvatske u Zadru objavili su znanstvenu monografiju Marijana Grgića Časoslov opatice Čike i fototipsko izdanje Časoslova opatice Čike koji se čuva u Oxfordu (Bodleain Library: MS. Canonici Liturgical 277). Objavili su, nadalje, i kritičko izdanje navedenog rukopisa i rukopisa MS. Codices latini octavo 5, koji se čuva u Budimpešti. Uz faksimil Časoslova opatice Čike u posebnoj kutiji dodatak je i knjižica istog formata s prijepisom navedenog Časoslova. Objavljenim knjigama veoma temeljito i grafički izvrsno predstavljen je hrvatskoj kulturnoj javnosti Časoslov opatice Čike nastao u 11. stoljeću u gradu Zadru, u skriptoriju samostana Sv. Krševana.

Marijan Grgić proučio je dva iznimna zadarska rukopisa koji se čuvaju u Londonu i Budimpešti. Njegovo istraživanje započelo je 1958, a završilo doktorskom disertacijom 1976. u Zagrebu. U disertaciji, koja je uzoran znanstveni rad, dr. Grgić je, pored ostalog, naglasio važnost objavljivanja faksimila tih dragocjenih knjiga nastalih u Zadru između 1060. i 1090. godine.

Pred nama je sada objavljena disertacija i fototipsko izdanje Časoslova opatice Čike, što je rezultat golema istraživačkoga rada Marijana Grgića, nadopunjena marom i uredničkim znanjem Josipa Kolanovića koji je priredio ove knjige.

Monografija Marijana Grgića donosi svestranu analizu vremena u kojem je knjiga nastala te povijesnoga, liturgijskog i sveukupnog kulturnog konteksta. Pomno su proučeni pismo, uvez knjige, a osobito sitnoslikarski ukrasi. Djelo je otisnuto na 428 stranica formata B5, a opremljeno je svom potrebnom znanstvenom i stručnom aparaturom. To je reprezentativna knjiga o hrvatskom srednjovjekovlju koja nije samo obradila Časoslov opatice Čike nego postaje nezaobilazan priručnik za proučavanje hrvatske kulture i hrvatske knjige pisane latinskim jezikom. Objavljivanjem transkripcije budimpeštanskog rukopisa (Časoslova opatice Većenege) još je temeljitije zaokruženo istraživanje Marijana Grgića, a znanstvenoj i stručnoj javnosti omugućeno je dalje proučavanje. U ovom izdavalačkom poslu sudjelovali su kao prevoditelji na latinski Josip Kolanović i Mate Križman, a recenzenti su Josip Bratulić, Radovan Ivančević i Franjo Šanjek.

Grafičku opremu potpisao je Luka Gusić. Disertacija i transkripcije tiskani su u tiskari Kršćanske sadašnjosti. Fototipsko izdanje objavljeno je u petsto primjeraka u tiskari Printel. Stotinu primjeraka ručno je uvezano u Središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu.

Sudjelujući u ovom izdavalačkom pothvatu Ogranak Matice hrvatske iz Zadra omogućio je objavljivanje Časoslova opatice Čike, najdragocjenije hrvatske knjige nastale u Zadru, za koju je dokazano da je najstariji poznati ženski časoslov u kršćanskome svijetu. Time je, na stanovit način, ta iznimna knjiga vraćena u Hrvatsku. U svakom slučaju, ona dolazi u središte pozornosti naše znanstvene i kulturne javnosti. Dolazi u obliku kakav treba poželjeti da dobiju i druge knjige iz naše starine.

Iz svega navedenog Odbor za dodjelu Nagrade Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski ove je knjige ocijenio najvišom ocjenom i predlaže da se njihovu priređivaču, dr. Josipu Kolanoviću, za godinu 2002. dodijeli nagrada Ivan KukuljevićSakcinski.

Stjepan Sučić